Rizici biološkog rata

ANTHRAX

Biološkim ratom se smatra uporaba živih organizama ili njihovih toksičnih produkata u namjeri da se izazove smrt ili onesposobi ljude, životinje ili biljke. Nekada se biološkim oružjem smatralo zarazne mikroorganizme, a danas se zna da su to isto tako njihovi toksini.

Razlike između kemijskog i biološkog oružja su sve nejasnije, a poglavito danas kad su usavršeni tehnološki postupci masovne produkcije mikroorganizama i njihovih toksina. Biološki agensi se koriste na ovaj ili onaj način kao oružje već preko 2500 godina. Mijenjali su se samo načini njihove primjene, od katapultiranja žrtava kuge do oslobađanja inficiranih vektora. Unatoč razvoju imunoterapije i kemoterapije strah od primjene biološkog oružja je svakim danom sve veći.

MATERIJAL I METODE

Međunarodna zajednica je zabranila uporabu bioloških i toksinskih ratnih agensa. Unatoč tako jasnoj zabrani, pojedine države razvijaju i u tajnosti produciraju biološko oružje.

1.00 RAZLOZI:

1.10 - Jeftinoća proizvodnje 
1.20 - Teška dokazivost 
1.30 - Vođenje tajnih terorističkih ratova

2.00 KARAKTERISTIKE PRIMJENE BIOLOŠKOG ORUŽJA:

2.10 - Nepredvidivost 
2.20 - Intaktnost infrastrukture 
2.30 - Može se spontano širiti i izvan mjesta primjene 
2.40 - Žrtve su češće civili nego vojnici 
2.50 - Genetsko inženjerstvo otvara nesagledive mogućnosti 
2.60 - Uporaba se nikad ne priznaje 

3.00 OBRANA OD PRIMJENE BIOLOŠKIH NAPADA NA JEDNU ZEMLJU DOMINANTNO POČIVA NA TROLISTU:

3.10 - Političke procjene 
3.20 - Izvješća obavještajnih službi 
3.30 - Epidemiološkom praćenju 
3.40 - Rano uzbunjivanje

3.10 POLITIČKA PROCJENA U MINISTARSTVU VANJSKIH POSLOVA

Analiza ciljeva i političkih razmišljanja potencijalnog agresora:

3.11 - neprijateljskih država 3.12 - neutralnih država 3.13 - "prijateljskih" država 3.14 - međunarodnih terorističkih skupina

3.20 IZVJEŠĆA OBAVJEŠTAJNIH SLUŽBI

Analiza vojnih i tehnoloških mogućnosti potencijalnog agresora:

3.21 - prikupljanje informacija iz redovnih izvora (tisak, stručna periodika, elektronski mediji, internet...) 
3.22 - razmjena informacija s "prijateljskim" službama 
3.23 - kupovanje obavijesti u državama potencijalnim agresorima 
3.24 - kupovanje obavijesti u međunarodnim terorističkim skupinama 
3.25 - provjera vjerodostojnosti prikupljenih podataka

3.30 EPIDEMIOLOŠKO PRAĆENJE

Analiza svih pojavnosti koje ukazuju na moguću biološku agresiju:

3.31 - zdravstvena statistika uključivo veterinarsku i poljodjeljsku 
3.32 - terenska epidemiološka služba za zarazne bolesti s uzorkovanjem 
3.33 - policijska i vatrogasna izvješća 
3.34 - laboratorijske službe 
3.35 - analitičke službe 
3.36 - intersektorska koordinacija stručnih službi Ministarstva zdravstva, obrane, poljodjelstva i unutarnjih poslova.

Jedan od stupova obrane od primjene ili posljedica primjene biološkog agensa na našu Državu je hrvatsko javno zdravstvo.

4.00 SASTAV PROŠIRENOG HRVATSKOG JAVNOG ZDRAVSTVA:

4.10 - Državni zdravstveni zavodi 
4.20 - Županijski zavodi 
4.30 - Inspekcijske službe (sanitarna, veterinarska, poljodjelska) 
4.40 - Laboratorijske službe (uključivo interne vodovodne); toksikološki laboratorij; MUP - laboratorij 
4.50 - Instituti i fakulteti biološkog usmjerenja 
4.60 - Infektološki odjeli bolničkih ustanova 
4.70 - Vojni sanitet (uključivo ABK postrojba)

5.00 PREVENTIVNI POSTUPCI PROŠIRENOG HRVATSKOG JAVNOG ZDRAVSTVA

5.10 - Imunizacija (obvezna i specifična) 
5.20 - Zaštita strateških vodoopskrbnih sustava 
5.30 - Nadzor nad masovnom prehranom 
5.40 - DDD - postupci (opći i protuepidemijski) 
5.50 - Zdravstveno prosvjećivanje 
5.60 - Ciljani stručno-znanstveni projekti

6.00 OČEKIVANI BIOLOŠKI AGENSI

B. anthracis         Variola v. 
V. cholerae          Polio v. 
S. typhi               Virusi hemoragijskih groznica 
Brucella melitensis  Toksini bakterija i gljivica 
Yersinia pestis       DNA rekombinante

7.00 VRIJEME PROTUEPIDEMIJSKOG DJELOVANJA

Sve službe u lancu prikupljanja podataka, uočavanja izvanrednih pojava i operativnog djelovanja moraju osigurati trajno dežurstvo ili mobilnu pripravnost s odgovarajućim pomagalima (bežične veze, vozila, skafanderi, dezinficijensi i sl.)

7.10 - Zdravstvena služba 
7.11 - hitna medicinska pomoć 
7.12 - epidemiološka služba 
7.13 - DDD - služba 
7.14 - laboratorijska služba 
7.15 - hitni medicinski prijem u bolnicama 
7.20 - Policija 
7.30 - Vatrogasci 
7.40 - Vojni sanitet

Dežurstvo i pripravnost mora pokrivati 0-24 sata kroz 365 dana u godini!

RASPRAVA

Hrvatska se nalazi na vrlo važnom geostrateškom položaju, civilizacijski na razmeđu Orijenta i Okcidenta, religijski na granici katoličanstva, pravoslavlja i islama. Poradi osjetljivosti i vulnerabilnosti bliske Srednje Europe ne očekujemo klasičnu biološku agresiju na Hrvatsku državu tipa raketnog ili granatnog napada. Kako u politici tako i njenom produžetku - ratu sve je moguće. Hrvatska vojska kroz A B K postrojbu ima spreman odgovor na taj vid agresije.

Velika je vjerojatnost da će sljedećih desetljeća na Hrvatsku biti vršen raznoliki pritisak, a jedan od vidova pritiska će biti prikriveni terorizam.

Teroristički rat protiv Hrvatske imat će dva oblika, jedan manifestni ili "vulgarni" za širenje panike i drugi "tihi" terorizam za potkopavanje gospodarske moći hrvatskog gospodarstva, sa zadnjom svrhom izazivanja političke nestabilnosti Države.

Biološki agensi za "vulgarni" terorizam bit će izazivači "neobičnih" epidemija, a za "tihi" terorizam biološki izazivači bit će "očekivane", ali brojčano visoke epidemije i epizootije gdje će glavni teret obrane podnijeti stručne službe i terenska mreža Ministarstva poljoprivrede i šumarstva.

Jedino sinkroni i visokoprofesionalni rad svih službi pobrojenih od 3.10 do 4.70 osiguravaju mirnu budućnost Hrvatske države.

Iskustva iz Domovinskog rata su vrlo povoljna. Preventivno zdravstvena zaštita organizirana je šest mjeseci prije totalne agresije na Hrvatsku, a 1.500 djelatnika je samozatajno obavilo veliki posao, tako da ni jedne veće epidemije ili epizootije nismo imali. Primjena artificijelne paučine 1991. nad Slavonijom jedino je izazvala lokalnu uznemirenost.

ZAKLJUČAK

Hrvatsko javno zdravstvo u proširenom sastavu od zdravstvenih do veterinarskih ustanova umreženih s vojnim sanitetom, policijom, zajednicom hrvatskih obavještajnih službi, te političkim procjenama, mora na vrijeme i stručno odgovoriti na bilo koji i od bilo koga izvedeni biološko teroristički napad.