|
|
|
Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti
|
|
Epidemiologija kao medicinska grana i
medicinska znanost ima u Hrvatskoj dugu tradiciju. Pojedine medicinske aktivnosti
i ustanove jasne epidemiološke namjene postojale su i puno godina pa i
stoljeća prije, no prva ustanova pod nazivom Epidemiološki zavod
(preteča današnjeg cijelog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo) osnovana
je u Zagrebu 1923. Prvi udžbenik epidemiologije datira iz 1926. godine.
Epidemiologija kao posebna medicinska struka u današnjem smislu pak
nastala je malo kasnije, ranih tridesetih godina, i to kao odvojak
tadašnje bakteriologije, pod nazivom terenskih bakteriologa ili
epidemiologa. No treba reći da je već ranih dvadesetih godina (sigurno od
1921.) postojala zakonom određena i funkcija tzv. "epidemijskog
liječnika".
Godine 1930. osnovan je prvi samostalan Epidemiološki odsjek pri
Bakteriološko - epidemiološkom odjelu Centralnog higijenskog zavoda
(danas Hrvatski zavod za javno zdravstvo). Taj se odsjek postupno razvio
i proširio, obuhvativši uz epidemiologiju zaraznih i nezarazne bolesti, i
tako do konca dvadesetog stoljeća postao središnja nacionalna stručno-metodološka
i operativna djelatnost za epidemiologiju. Godine 2003. reorganizacijom
Zavoda do tada jedinstvena Epidemiološka služba razdvojena je na Službu
za epidemiologiju zaraznih bolesti i Službu za epidemiologiju nezaraznih
bolesti. O djelovanju Službe za epidemiologiju nezaraznih bolesti
pogledajte na njenom zasebnom mjestu na ovoj web stranici Hrvatskog
zavoda za javno zdravstvo.
Zadaća i djelokrug rada epidemiologije je praćenje, proučavanje,
sprečavanje i suzbijanje bolesti u ljudi, odnosno drugim riječima bavljenje
pitanjima učestalosti i rasprostranjenosti bolesti, prirodnim
zakonitostima njihovog nastanka (etiologija), održavanja ili iščezavanja
iz ljudske populacije, a sve s ciljem planskog utjecanja da se učestalost
bolesti smanji ili da se čak posve iskorijene mjerama sprečavanja (ili
prevencije) prije pojave neke bolesti, i suzbijanja (tj. izravne
intervencije ako se već neka bolesti javila) kao bi oboljelih bilo što
manje.
Na čelu epidemiološkog odsjeka, kasnije odjela odnosno današnje Službe za
epidemiologiju zaraznih bolesti bili su redom istaknuti epidemiolozi:
Dr. Tomo Franković
Dr. Niktopolion Černozubov
Dr. Alfred Sindik
Dr. Hinko Emili
Prof. dr. Ante Hrabar
Prof. dr.
Berislav Borčić
Posljednja promjena -
23.02.2010. - Last change
|
|
|
Epidemiološki vjesnik (English)
ČLANCI:
PANDEMIJSKA GRIPA - gripa uzrokovana
novim virusom A/H1N1
- pregled
stanja, upute i preporuke
-
04. 12.2009. Cjepivo i cijepljenje protiv pandemijske gripe
-
Pandemijska gripa H1N1v 2009/2010
i škole
- Tekst dopisa bolnicama
-
NOVO
- Mogućnosti infekcije vezane uz
uzimanje psihoaktivnih sredstava
Upute za
čuvanje zdravlja na putovanju
i o
preventivnim mjerama prije putovanja
GRIPA
- pripreme za sezonu
- 2008
GRIPA - pripreme za sezonu - 2007
Bolesti s
vrućicom
- kako
izbjegavati rizike?
Ptičja gripa i ljudi
Mišja groznica
-
kako se zaštititi?
Upute kupačima
za sigurno kupanje
Legionarska bolest
- Minimalne potrebne preventivne mjere za smanjenje rizika od legionarske
bolesti u hotelu
- Smanjenje rizika od legionarske bolesti u javnim zgradama i ustanovama
HIV/AIDS
Epidemiologija zaraze HIV-om u Hrvatskoj
HIV/AIDS Surveillance in
Croatia
(pdf)
Priručnik za HIV - savjetovanje i testiranje -
3. izdanje
Centri za HIV
testiranje i savjetovanje
-
SARS
Stručni sastanci Hrvatskog
epidemiološkog društva HLZ:
-
55. stručni sastanak - XII/2003.
-
61. stručni sastanak
- XII/2006.
-
62.
stručni sastanak
- VI/2007.
-
64.
stručni sastanak - VI/2008.
-
65.
stručni sastanak - XII/2008.
|
|