Epidemiologija HIV infekcije i AIDS-a u Hrvatskoj

Zagreb, ožujak 2009.
 

Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Od 1985.g, kada su zabilježeni prvi slučajevi HIV-a u Hrvatskoj, do kraja 2008. godine registrirano je 732 osoba kojima je dijagnosticirana HIV infekcija, od kojih je 289 razvilo AIDS i 156 umrlo (podaci Registra za HIV/AIDS za Hrvatsku). U posljednjih 10 godina prosječno se registrira 15 oboljelih od AIDS-a u Hrvatskoj (17 registriranih 2008. godine), što Hrvatsku uvrštava u zemlje s niskom incidencijom oboljelih od AIDS-a (godišnja incidencija se kreće u vrijednostima manjim od 4 na milijun stanovnika).

U zadnjih pet godina vidljiv je trend porasta broja dijagnosticiranih slučajeva HIV infekcije, dok broj oboljelih od AIDS-a i broj smrti zaraženih osoba stagnira ili lagano pada. Ovaj trend objašnjavamo djelomično stvarnim porastom broja zaražavanja, a djelomično poboljšanjem dostupnosti testiranja na HIV s posljedično većim brojem registriranih slučajeva, prvenstveno u populacijama s najviše rizičnih ponašanja. Pad u trendu obolijevanja od AIDS-a i broju smrti pripisuje se učinkovitosti visokopotentne antiretrovirusne terapije koja se u Hrvatskoj koristi od 1997. godine (Slika 1.)

Slika 1. Broj novootkrivenih slučajeva HIV infekcije, AIDS-a i umrlih od HIV/AIDS-a  u Republici Hrvatskoj u razdoblju 1985-2008. godine

Odnos zaraženih muškaraca i žena je 5:1. Najveći broj infekcija registrira se u dobnoj skupini od 25 do 49 godina. (Slika 2.).

Slika 2. Dobna raspodjela HIV/AIDS slučajeva u vrijeme otkrivanja HIV infekcije, po spolu, u Republici Hrvatskoj u razdoblju 1985-2008. godine

Seksualni put prijenosa infekcije HIV-a dominira u ukupnom broju HIV pozitivnih osoba. Vjerojatni put prijenosa infekcije u 46% zaraženih je muški homoseksualni odnos, nešto manje (37%) zaraženo je heteroseksualnim odnosom. Dok u populaciji muškaraca koji prakticiraju seks s drugim muškarcima svjedočimo autohtonoj epidemiji, zaražavanja heteroseksualnim odnosom i dalje su značajno vezana za boravak u inozemstvu, trgovinu seksom i učestalo mijenjanje partnera. Tu dominiraju heteroseksualni muškarci koji su infekciju najčešće dobili u inozemstvu, te njihove seksualne partnerice u zemlji. Nešto više od 8% zaraženih osoba infekciju je steklo dijeljenjem pribora za intravensko korištenje droga, a svi ostali načini prijenosa (transfuzija zaražene krvi, prijenos s majke na dijete) čine manje od 5% zaraženih (Tablica 1.).

Od 66 slučaja dijagnosticirane HIV infekcije u 2008. godini, u 49 slučajeva vjerojatni put prijenosa je muški homoseksualni odnos, u 15 heteroseksualni odnos, u 1 injiciranje droga, te u jednom slučaju nije bilo moguće doznati put prijenosa.

Tablica 1. Distribucija zaraženih HIV-om (1985-2008. godine) prema kategoriji puta prijenosa HIV infekcije

* Heteroseksualni kontakt sa osobom koja je u povećanom riziku za HIV infekciju (populacije s rizičnim ponašanjima za HIV)

** Heteroseksualni kontakt sa stalnim partnerom koji je zaražen HIV-om

Napomena: podaci uključuju osobe kojima je dijagnosticirana HIV infekcija bez obzira na status AIDS dijagnoze.

HIV bolest registrirana je u svim županijama u Republici Hrvatskoj. Najveći broj slučajeva zabilježen je u gradu Zagrebu i Primorsko-Goranskoj županiji, zatim slijede priobalne županije dok je najniža u županijama središnje Hrvatske, krajnjem istoku i Ličko-senjskoj županiji. Epidemiološka se situacija na nivou županija razlikuje prema putovima prijenosa: tako u gradu Zagrebu dominira muški homoseksualni put prijenosa, a u priobalnim županijama heteroseksualni prijenos, prvenstveno među pomorcima i njihovim trajnim partnericama u Hrvatskoj.

U Republici Hrvatskoj kontinuirano se provode mjere za prevenciju i liječenje HIV infekcije i AIDS-a prema Programu mjera zdravstvene zaštite, Nacionalnom programu suzbijanja HIV/AIDS-a i posebnim programima (program povećanja dostupnosti dobrovoljnog HIV savjetovanja i testiranja u sklopu mreže centara za dobrovoljno, anonimno i besplatno savjetovanje i testiranje na HIV pri zavodima za javno zdravstvo; program poboljšanja praćenja HIV infekcije tj. provođenje druge generacije praćenja HIV infekcije i AIDS-a koja uključuje i nadzor ostalih spolno prenosivih bolesti i praćenje rizičnog ponašanja za HIV te istraživanja seroprevalencije u skupinama s većim rizikom i dr.)

Nadamo se da ćemo planiranim aktivnostima i dalje uspjeti održati povoljnu epidemiološku situaciju, te unaprijediti skrb za zaražene osobe i osobe u povećanom riziku za infekciju.

Prof. dr. sc. Ira Gjenero-Margan, dr. med.

Voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti

Tatjana Nemeth Blažić, dr. med.
Voditelj Odsjeka za HIV/AIDS