HIV/AIDS - EPIDEMIOLOŠKA SITUACIJA U HRVATSKOJ

Zagreb, veljača 2007.
 

Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti
Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Od 1985. godine, kada su prvi HIV pozitivni bolesnici registrirani u Hrvatskoj, do konca 2006. godine u Hrvatskoj je registrirano 608 osoba s HIV-om, od čega 258 oboljelih od AIDS-a. U istom je razdoblju 137 zaraženih i umrlo. Epidemiološka situacija u Hrvatskoj još uvelike ovisi o ekspoziciji izvan zemlje, pogotovo u heteroseksualnih muškaraca, njih je više od 87% ovu infekciju vjerojatno dobilo u inozemstvu. U skupini muškaraca koji prakticiraju seksualne odnose s muškarcima u zadnjih se nekoliko godina povećava broj autohtonih slučajeva.

Tablica 1
Oboljeli od AIDS-a u Hrvatskoj 1986-2006. godine

U posljednjih 10 godina prosječno se registrira 15 oboljelih od AIDS-a u Hrvatskoj (16 registriranih 2006. godine). Godišnja incidencija se kreće u vrijednostima manjim od 4 na milijun. stanovnika, što Hrvatsku svrstava u zemlje niske incidencije.

Tablica 2

Oboljeli od AIDS-a (1986.-2006. godine) prema vjerojatnom putu prijenosa infekcije

AIDS se u Hrvatskoj registrira gotovo isključivo unutar grupa povećanog rizika (tablica 2) i dominira u grupi homo/biseksualnih muškaraca (43%). Visoko rizični heteroseksualni prijenos registrira se kod muškaraca koji imaju česte kontakte izvan zemlje (32%). Partneri HIV pozitivnih osoba su pretežno žene i to stalni seksualni partneri HIV pozitivnih osoba (9%). Od HIV pozitivnih majki troje je djece razvilo AIDS, od ukupno 10 inficiranih na taj način.

Među osobama koje su inficirane heteroseksualnim putem nema adolescenata. Sve osobe inficirane ovim putem starije su od 20 godina.

Od ukupno 14 inficirana bolesnika s hemofilijom, njih 8 je oboljelo od AIDS-a. Svi su ovi pacijenti primali inozemne pripravke iz krvi. Od 1992. godine nije registriran niti jedan HIV pozitivan pacijent iz ove grupe. U Hrvatskoj su godine 2005. prvi put registrirana dva slučaja HIV infekcije nakon transfuzije domaće krvi. Razlog ovome je dobrovoljno davalaštvo krvi i neznatan rizik od infekcije u općoj populaciji, međutim i uz ovako mali rizik nije moguće u potpunosti isključiti ovu mogućnost. U Hrvatskoj se krv obvezno testira na HIV, a provode se i sve ostale mjere sprečavanja uzimanja krvi od osoba pod povećanim rizikom od HIV infekcije. Prema Nacionalnom programu suzbijanja AIDS-a poštuje se princip samodostatnosti, te se primjenjuje isključivo krv davalaca iz Hrvatske.

U ukupnom broju oboljelih ovisnici o opojnim drogama čine 8,1%. Među svim HIV pozitivnim osobama ova grupa čini 9,2%. Godišnje se prati kretanje HIV infekcije među intravenoznim ovisnicima u Hrvatskoj (prosječno oko 700-800 testiranih). Među ovisnicima o drogama (koje uzimaju intravenskim putem) se postotak inficiranih kreće oko 1%. Ovaj postotak inficiranih u posljednjih 10 godina ne pokazuje trend porasta.

Ukupno je u 2005. godini testirano 183.587 osobe od čega je registrirano 141 HIV pozitivnih nalaza ili 0,08%. Napominjemo da laboratorijski podaci mogu uključiti višekratno testiranje jedne osobe ili testiranje osoba koje su od prije poznate epidemiološkoj službi kao HIV-om zaraženi. Među dobrovoljnim davaocima krvi registrirane su 3 HIV pozitivne osobe, što čini 0,002% pozitivnih davaoca. Od ukupno 760 testiranih intravenskih korisnika droga, njih dvoje ili 0,3% su HIV-om zaraženi.

Za razliku od nekih europskih zemalja s niskom incidencijom AIDS-a Hrvatska je imala sve preduvjete za rani ulazak HIV infekcije u zemlju (otvorene granice, putovanja naših građana u inozemstvo, rad u inozemstvu, razvijen turizam itd.). Početak javljanja AIDS bolesnika u Hrvatskoj ukazuje na pojavu HIV infekcije u zemlji sredinom 70-ih godina. U to doba još je bila relativno visoka transmisija klasičnih spolno prenosivih bolesti (oko 2.000 registriranih bolesnika s gonorejom godišnje). S početkom široke kampanje zdravstveno odgojnih mjera sredinom 80-ih, broj klasičnih spolno prenosivih bolesti intenzivno opada, te doseže sadašnju razinu od 13 oboljelih od gonoreje, te 37  oboljelih od sifilisa u 2005. godini. Ostale spolno prenosive bolesti koje se u Hrvatskoj obavezno prijavljuju, te indirektni pokazatelji (inflamatorne bolesti zdjelice i dr.) za bolesti koje ne podliježu obaveznoj prijavi, pokazuju ili trend regresije ili stacionarno stanje.
 

Umrli od AIDS-a u Hrvatskoj u razdoblju 1986.-2006. godine

Oboljeli od AIDS-a (1986.-2006. godine) prema spolu

Oboljeli od AIDS-a (1986.-2006. godine) po dobi 

Broj osoba zaraženih HIV-om u Hrvatskoj u razdoblju 1985.-2006. godine

Broj umrlih osoba zaraženih HIV-om u Hrvatskoj u razdoblju 1985.-2006. godine

Zaraženi HIV-om (1985-2006. godine) prema spolu 

Zaraženi HIV-om (1985-2006. godine) po dobi

Zaraženi HIV-om  (1985-2006. godine) prema vjerojatnom putu prijenosa infekcije