HZJZ - Služba za epidemiologiju kroničnih masovnih bolesti

Početak / Epidemiologija kroničnih masovnih bolesti

Voditelj Službe:
dr. sc. Marijan Erceg, dr. med.

specijalist epidemiologije

Kontakti:
tel: (+385 1) 46 83 004 / 005
fax: (+385 1) 46 83 877
epidemiologija@hzjz.hr

Osoblje odjela

Odjel za nadzor i istraživanje nezaraznih bolesti

- Odsjek za srčano-žilne bolesti

- Odsjek za dijabetes s registrom osoba sa šećernom bolesti

- Odsjek za zloćudne bolesti s registrom za rak

- Odsjek za mentalne bolesti s registrom za psihoze i registrom izvršenih samoubojstava

- Odsjek za praćenje ovisnosti s registrom osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih droga

- Odsjek za ozljede

Preventivni program "Za zdravlje. Danas.":

- Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva - voditelj doc. dr. sc. Nataša Antoljak, dr. med. (letak - pdf)

- Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice - voditelj Melita Jelavić, dr.med. (letak - pdf)

- Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke - voditelj Andrea Šupe Parun, dr. med. (letak - pdf)

EPIDEMIOLOGIJA KRONIČNIH MASOVNIH BOLESTI

Kronične bolesti u svim razvijenim zemljama svijeta predstavljaju vodeći javno zdravstveni problem, kojem pridonosi starenje pučanstva i moderni način života s urbanizacijom, industrijalizacijom i životnim navikama štetnim po zdravlje (pušenje, sedentarni način života, nepravilna prehrana itd.).

U okviru Epidemiološkog odjela Zavoda još 1959. godine utemeljena je nova jedinica s osnovnim zadatkom praćenja i proučavanja kroničnih bolesti te iznalaženja i predlaganja mjera prevencije za sve učestalije maligne bolesti, bolesti srca i krvnih žila te funkcionalne psihoze. Za voditelja je, nakon višemjesečne specijalizacije u SAD i Velikoj Britaniji, imenovan dr. Živko Kulčar koji ostaje na toj dužnosti do kraja svog radnog i životnog vijeka 1991. godine.

Jedinica je započela rad uvođenjem republičkog Registra za rak koji uspješno radi do današnjih dana. Istodobno usko surađuje sa stručnjacima raznih specijalnosti na unaprjeđenju onkološke zaštite i započinje epidemiološkim istraživanjima raka, u okviru kojih posebno treba istaknuti istraživačke programe u suradnji s Johns Hopkins školom zdravlja Sveučilišta u Baltimore-u.

1960. godine započinje proučavati funkcionalne psihoze u suradnji sa Školom narodnog zdravlja "A. Štampar" i Johns Hopkins školom zdravlja Sveučilišta u Baltimore-u. U okviru ovih istraživanja 1961. godine osniva se i Registar za psihoze, koji također djeluje do današnjih dana. U suradnji s psihijatrijskom djelatnosti jedinica radi na programima zaštite duševnog zdravlja i unaprjeđenja skrbi za osobe s duševnim poremećajima.

Od istraživačkih programa treba posebno istaknuti studije provedene u suradnji s Nacionalnim institutom za duševno zdravlje SAD i Columbia univerzitetom iz New Yorka.

Svoj rad na području epidemiologije i prevencije bolesti srca i krvnih žila jedinica započinje 1962. godine sudjelovanjem u velikoj epidemiološkoj studiji kardiovaskularnih bolesti na području Remetinca i Tuzle. Od tada prati i analizira pokazatelje morbiditeta i mortaliteta od bolesti srca i krvnih žila i u suradnji s drugim specijalnostima radi na programima prevencije.

Isto tako prati i proučava i druge kronične bolesti od javno zdravstvenog značaja iz skupine bolesti dišnog sustava, probavnog sustava itd.

Zadaci:

Za odabrane prioritete iz područja kroničnih masovnih bolesti (bolesti srca i krvnih žila, zloćudne novotvorine, duševne bolesti i poremećaji itd.) praćenje i epidemiološka analiza morbiditeta i mortaliteta;
Praćenje i analiza čimbenika rizika za pojedine kronične bolesti od javno zdravstvenog značaja;
Sudjelovanje u izradi prijedloga programa mjera zdravstvene zaštite;
Predlaganje mjera i postupaka primarne, sekundarne i tercijarne prevencije te sudjelovanje u njihovom organiziranju i provođenju s posebnim naglaskom na integriranim programima (primjerice INTER-HEALTH program SZO) gdje se suzbijanjem odabranog čimbenika rizika djeluje u smislu prevencije više kroničnih bolesti (npr. pušenje je čimbenik rizika za bolesti srca i krvnih žila, neka sijela raka, kroničnu opstruktivnu bolest pluća itd.);
Predlaganje, poticanje i sudjelovanje u organizaciji i provođenju programa zdravstvenog prosvjećivanja i promicanja zdravlja, posebice poticanjem zdravijeg načina življenja, čime se unaprjeđuje zdravlje, a istodobno rizici po zdravlje ni ne nastupe ili se smanjuje njihova prevalencija;
Monitoring i evaluacija pojedinih programa;
Unapređivanje kompjutorske obrade podataka, analitičkih procedura i informacijskog sustava;
Vođenje državnih registara za rak i psihoze;
Sudjelovanje u stručnom usavršavanju i edukaciji zdravstvenih djelatnika;
Izrada posebnih analiza i elaborata za potrebe Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske i drugih naručitelja;
Provođenje istraživanja na području kroničnih masovnih bolesti.

Zbog rastuće problematike i drugih kroničnih bolesti te ozljeda razvija se i njihovo praćenje i prevencija.

2003. godine Odjel za epidemiologiju kroničnih bolesti prerastao je u Službu za epidemiologiju kroničnih masovnih bolesti s Odjelima: za prevenciju i nadzor nad kroničnim nezaraznim bolestima; za praćenje i prevenciju duševnih bolesti i poremećaja s Registrom za psihoze i Registrom izvršenih samoubojstava; za praćenje i prevenciju malignih bolesti s Registrom za rak; za praćenje i prevenciju bolesti srca i krvnih žila; za praćenje i prevenciju ozljeda te Odjelom za prevenciju invalidnosti s Registrom o osobama s invaliditetom. Od 2006. godine Služba ima nove poslove koordiniranja i praćenja provođenja nacionalnog Programa ranog otkrivanja raka dojke, a od 2007. godine nacionalnog Programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Od 2010. godine provode se novi poslovi i aktivnosti na području zaštite mentalnog zdravlja.