SLUŽBA ZA EPIDEMIOLOGIJU ZARAZNIH BOLESTI

Ova se služba tijekom gotovo 80 godina svoga intenzivnog djelovanja, uz ostalo, osobito potrudila razviti mrežu epidemioloških odnosno higijensko-epidemioloških službi na terenu, tako da danas na području Hrvatske umjesto jedne takve jedinice (odjela), djeluje njih preko 100, u sastavu županijskih zavoda za javno zdravstvo, skrbeći se trajno i neposredno za zdravlje i unapređenje zdravlja ljudi na određenom tzv. epidemiološkom području. Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo danas čini stručnu okosnicu te nacionalne mreže odnosno stručno-metodološko, informacijsko i koordinacijsko središte tog sustava za nadzor prvenstveno nad zaraznim bolestima ali drugim masovnim bolestima. Taj položaj i uloga Službe čije se djelovanje ne može odvojiti od zavodskih laboratorija potvrđeni su i proglašenjem 1996. godine za Referentni centar za epidemiologiju Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske.

Glavna područja i oblici djelovanja Službe

 Nadzor nad zaraznim bolestima Hrvatskoj
Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti je središnja, stožerna jedinica u sustavu nadzora nad zaraznim bolestima u Hrvatskoj i, sa zavodskim javnozdravstvenim laboratorijima, odgovara po funkciji inozemnim ustanovama poznatima pod nazivom "CDC ... Communicable diseases control"
(ili Center for diseases control). Svrha i zadaća je stalan promptan uvid u stanje te skrb i aktivnosti za organizirano i uspješno sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti u Hrvatskoj 
Na temelju svih podataka prikupljenih u sustavu zdravstva, a i podataka iz drugih izvora, na primjer javnih medija, te značajnih podataka iz drugih službi, na pr. o kretanju životinjskih zaraza, podataka iz laboratorijskih protokola javno-zdravstvenih laboratorija, podataka o kretanju zaraza u drugim zemljama Europe i svijeta i dr. određuju se i koordiniraju, ili samostalno provode potrebne protuepidemijske mjere.

 Kreiranje i predlaganja Ministarstvu zdravstva Programa obveznih cijepljenja u Hrvatskoj (redovito za svaku godinu) 
Na ovom visoko stručnom poslu Službe temelji se najveća i najvrjednija preventivna akcija u zemlji zahvaljujući kojoj su iskorijenjene ili posve potisnute mnoge do nedavno kobne, ili smrtonosne bolesti kao što su velike boginje (variola), difterija, dječja paraliza (poliomyelitis), tetanus, tuberkuloza, ospice (morbilli), crljenka (rubeola), zaušnjaci (parotitis epidemica), a njime će se i ubuduće nastojati potisnuti i druge bolesti uvođenjem novih cijepljenja, trenutno je to cijepljenje protiv hemophilus influenzae tipa b i B-hepatitisa.

 Praćenje uspješnosti provedbe zemaljskog programa obveznih cijepljenja u Hrvatskoj
preko izvješća svih cjepitelja (njih više od 1000) o obavljenim obveznim imunizacijama dobiva se cjelovit uvid u procijepljenost koja mora biti preko 90 %, i o kojoj bitno ovisi uspješnost suzbijanja bolesti.

 Održavanje stalnog protoka informacija o kretanju zaraznih bolesti i protuepidemijskoj aktivnosti putem:
dnevnih, tjednih, mjesečnih i godišnjih izvješća.
Mjesečno brojčano izvješće već je dugi niz godina kombinirano s epidemiološkim vijestima i osvrtima i izdaje se redovito u obliku mjesečnika EPIDEMIOLOŠKI VJESNIK, koji od 1993. izlazi usporedo i na engleskom jeziku pod imenom EPDEMIOLOŠKI VJESNIK/EPIDEMIOLOGICAL NEWS, za inozemstvo.
a posljednjih godina  i sada možete ga pročitati i na ovoj web stranici u engleskoj, on-line verziji.
 

 Svakodnevna komunikacija s javnošću i stručnom zajednicom

 Referentne informacije i prijedlozi mjera nadležnim organima ili drugim 
zainteresiranima 
Trenutno je u središtu zanimanja tzv. ptičja gripa i mogućnost dolaske nove velike pandemije gripe. O tome je  sačinjeno više stručnih materijala kao i opsežan prijedlog mjera zaštite i priprema za eventualnu pandemiju,  za potrebe Ministarstva zdravstva, drugih nadležnih tijela, a koje je  pod punim nazivom Nacionalni plan pripravljenosti za moguću pandemiju gripe, kao i u drugima zemljama svijeta, prihvatila koncem prošle godine  i naša Vlada.

 Izravne protuepidemijske intervencije kod posebno složenih, opasnih ili malo poznatih zaraznih bolesti na terenu Hrvatske
Uz posao u Zavodu, stručnjaci Službe i njenih odjela i odsjeka po potrebi izravno interveniraju suzbijajući zaraze bilo gdje na području Hrvatske, u pravilu onda ako to ne mogu sami obaviti epidemiolozi HE ispostava ili županijskih zavoda ili drugi nadležni liječnici.

 Koordinacija, stručna pomoć i razvijanje epidemiološke djelatnosti i epidemioloških službi na području Hrvatske
postiže se dnevnom telefonskom ili osobnom komunikacijom i odgovorima (funkcija konzilijarne službe) na brojna pitanja o svim teorijskim i praktičnim temama u vezi praćenja, proučavanja, sprečavanja i suzbijanja zaraznih bolesti, rada s kompjutorskim aplikacijama za zarazne bolesti i dr.
Prije više od petnaest godina započet je program (projekt) poticanja uvođenja kompjutora i kompjutorskog osposobljavanja higijensko epidemioloških službi u Hrvatskoj. U okviru toga sve epidemiološke službe u Hrvatskoj koje su se do sada opremile kompjutorima Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo besplatno je opskrbila programskom aplikacijom vlastite izradbe pod nazivom "EPIHRV", za praćenje i pohranjivanje prijava zaraznih bolesti, i na licu mjesta na terenu pomogla u njihovom uvođenju i uporabi.

 Stalna pripravnosti i konzilijarna funkcija
U cilju što bolje koordinacije rada i uspješnog suzbijanja zaraznih bolesti, jedan od iskusnih epidemiologa Službe odnosno Referentnog centara za epidemiologiju HZJZ u neprekidnoj je pripravnosti uz mobilni telefon 24 sata dnevno.

 Služba - nastavno središte
Služba redovito obavlja višemjesečnu obuku svih liječnika koji specijaliziraju epidemiologiju, a takvu su školu proteklih pedesetak godina prošli svi danas aktivni epidemiolozi u Hrvatskoj, njih oko 150, a i njihovi umirovljeni ili pokojni kolege. 

 Superspecijalistička epidemiološka ambulanta i cjepna stanica
Dio Službe je epidemiološka ambulanta ili tzv. Cjepna stanica. Tu se uz rutinska cijepljenja, najviše putnika u inozemstvo (Cjepna stanica HZJZ ima ovlaštenje Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za cijepljenje protiv žute groznice) provode posebna cijepljenja osoba s određenim stanjima koja mogu biti prepreka nekim cijepljenjima, cijepljenja protiv gripe, specijalistički pregledi osoba pod zdravstvenim nazorom i dr.

 Znanstveni rad 
Služba se trajno bavi znanstveno istraživačkim radom na polju epidemiologije zaraznih bolesti s raznim projektima pretežno operativnim a dijelom i temeljnim 
kao što je ispitivanje i evaluacija novih cjepiva, praćenje cirkulacije infektivnih uzročnika u populaciji, praćenje i istraživanje zemljopisne rasprostranjenosti i ekologije pojedinih prirodnožarišnih bolesti, istraživanje legionarske bolesti. Trenutno su zanimljiv projekti nadzora nad postignutom eradikacijom poliomijelitisa (dječje paralize) u Hrvatskoj i nov projekt eliminacije ospica, projekt praćenja ishoda liječenja tuberkuloze, te projekti unapređenja nadzora i skrbi za bolesnike s HIV/AIDS-om i dr.  Uz to, Služba se sustavno bavi razvojem primjene kompjutora u epidemiologiji i kreiranjem originalnih softverskih aplikacija za epidemiologiju

 Sudjelovanje u Stručnim povjerenstvima i drugim stručnim tijelima Ministarstva zdravstva na državnoj razini

 Sudjelovanje u međunarodnim tijelima za praćenje i sprečavanje zaraznih bolesti

 Služba i njegovi epidemiolozi aktivno sudjeluju u radu Hrvatskog epidemiološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora, u organizaciji njegovih stručnih i znanstvenih sastanaka i Upravi. 

Ustroj Službe i djelatnici

U Službi danas stalno radi osam liječnika specijalista epidemiologije, jedan specijalizant epidemiologije, tri sanitarna inženjera, dvije osobe zadužene za rad s bazama podataka (statističari), te tajnica Službe.

Poslovi i zaduženja u dinamičnom radu Službe koji često premašuju službeno radno vrijeme, budući epidemije zaraznih bolesti ne znaju njega, nisu strogo razgraničeni, i svi djelatnici, liječnici, tehničari, i drugi, uključeni su u sve aktivnosti, s time da se uz to posebno skrbe za neku od aktivnosti.

 U sastavu Službe trenutno djeluju ove zasebne radne cjeline:

1. Odjel za informacijski sustav i rano uzbunjivanje (voditelj prim. mr. sc. Borislav Aleraj, dr. med.)

2. Odjel za praćenje medija (voditelj prof. dr. sc. Mate Ljubičić, dr. med.)

3. Odjel za istraživanja i posebne intervencije (voditelj prof. dr. sc. Ira Gjenero-Margan, dr. med.)

 - Odsjek za tuberkulozu (voditelj Aleksandar Šimunović, dr. med.)

 - Odsjek za HIV / AIDS (voditelj Tatjana Nemeth-Blažić, dr. med.)

 - Odsjek za zoonoze (voditelj Iva Pem-Novosel, dr. med.)

 - Odsjek za protuepidemijsku DDD

4. Odjel za cijepljenja (voditelj prim. mr. sc. Bernard Kaić, dr. med.)

 - Odsjek za nuspojave (voditelj mr. sc. Sanja Kurečić-Filipović, dr. med.)

Ostali djelatnici u Službi: dipl. ing. Ivan Radić, ing. Martina Zajec, ing. Iva Zrakić, Ivanka Hotko, Mara Glamočanin, Vesna Višekruna Vučina, dr. med. te prof. Jasmina Pavlić.

Na čelu Službe, nakon slavnih prethodnika, danas je prof. dr. sc. Ira Gjenero Margan, dr. med.

Posljednja promjena - 29.09.2011. - Last change