Početak / Služba za epidemiologiju kroničnih masovnih bolesti  / Odjel za prevanciju i nadzor nad kroničnim nezaraznim bolestima   

 

Voditelj Službe

Prim. Verica Kralj, dr.med.

specijalist epidemiolog

verica.kralj@hzjz.hr


Odjel za prevenciju i nadzor nad kroničnim nezaraznim bolestima

- Odsjek za praćenje i prevenciju ostalih kroničnih masovnih bolesti

Voditelj

Doc. dr. sc. Nataša Antoljak, dr. med., spec. epid.

 


Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke

Voditelj projekta
doc.dr.sc. Ariana Znaor, spec. epidemiologije

- -

Sprječavanje i rano otkrivanje raka debelog crijeva

Voditelj projekta
doc.dr.sc. Nataša Antoljak, spec. epidemiologije

 

 


KRONIČNE NEZARAZNE BOLESTI

Demografski trendovi s rastućim brojem starijih osoba i suvremeni način života obilježen mehanizacijom, automatizacijom radnih procesa i kompjutorizacijom, sa sve manje fizičkih opterećenja na radnom mjestu i sedentarni način života i u Hrvatskoj pridonijeli su značajnom porastu kroničnih nezaraznih bolesti. Pri ocjeni «burden of disease» treba istaknuti da su kronične nezarazne bolesti u Hrvatskoj vodeći uzrok smrti i uzrok bolničkog liječenja. Na vrhu ljestvice mortaliteta su bolesti cirkulacijskog sustava s udjelom od 49,56% u ukupnom mortalitetu 2009. godine. Slijedi skupina novotvorina s udjelom od 25,75%, pa ozljede i trovanja (5,7%), bolesti probavnog sustava (4,64%) i bolesti dišnog sustava (4,32%) (slika 1).

Slika 1.

U uzrocima bolničkog liječenja 2009. godine na prvom su mjestu novotvorine (s udjelom od 14,7 %), a slijede bolesti cirkulacijskog sustava s gotovo podjednakim udjelom (13,7 %), bolesti probavnog sustava (8,4 %), bolesti sustava mokraćnih i spolnih organa (7,7%), ozljede i trovanja (7,7%) te bolesti dišnog sustava (7,6%) (slika 2).

Slika 2.

Međutim prema broju korištenih dana bolničkog liječenja na prvo mjesto ispred navedenih skupina izbija skupina duševnih bolesti i  poremećaja s udjelom od 23,1% u ukupnom broju korištenih dana bolničkog liječenja u Hrvatskoj 2009. godine. Slijede novotvorine (13,6%), bolesti cirkulacijskog sustava (13,4%), bolesti probavnog sustava (6,6%) i ozljede (6,3%) (slika 3).

Slika 3.

Na razini dijagnoza zabilježenih u općoj medicini 2009. godine prednjači skupina bolesti dišnog sustava s udjelom od 18,2%. Slijede bolesti cirkulacijskog sustava (11,7%), bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva (10,7%), bolesti mokraćnih i spolnih organa (6,3%) te duševni poremećaji i poremećaji ponašanja (5,4%) (slika 4).

Slika 4.

 


Posljednja promjena - 16.08.2011. - Last change