|
|
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
|
Služba za
epidemiologiju kroničnih
Voditelj Službe
Tel/Fax: +385 1 4863271 Ljudi više vole boraviti u prostoru bez pušačkog dima Važne činjenice o pasivnom pušenju Dokazi o štetnosti pasivnog pušenja Kako se usprotiviti mitovima duhanske industrije Neki od najčešćih mitova duhanske industrije i kako odgovoriti na njih Zašto osigurati zrak bez duhanskog dima u zatvorenim prostorima? |
Početak /
Epidemiologija /
Služba za epidemiologiju kroničnih
masovnih bolesti / Svjetski dan nepušenja 2007.
SVJETSKI DAN NEPUŠENJA -
31.05.2007. «OKOLIŠ BEZ DUHANSKOG DIMA» LJUDI VIŠE VOLE BORAVITI U PROSTORU BEZ PUŠAČKOG DIMA Znanost je nedvojbeno dokazala da je jedini ispravan način da se u potpunosti zaštiti zdravlje ljudi od štetnosti pasivnog pušenja, osiguravanje okoliša 100% bez pušačkog dima. Nekoliko zemalja donijelo je nacionalne a oko stotinu lokalne zakone kojima su u potpunosti zabranili pušenje na radnom mjestu kao i na javnim mjestima, uključujući i zabranu pušenja u restoranima i kafićima. Iskustva tih zemalja pokazuju da su takvi zakoni donijeli za kratko vrijeme veliku dobrobit, a ne gubitke. Irska je prva zemlja na svijetu koja je još 2004. godine donijela takav zakon, a ubrzo nakon nje i Norveška, potom Novi Zeland, Italija i druge. Oko 50% stanovništva u SAD-a i oko 80 % Kanađana žive u područjima gdje su doneseni isti zakoni. Izvještaji zemalja koje su prve donijele takve zakone pokazuju da je u tim zemljama smanjen broj pušača (što doprinosi poboljšanju njihovog zdravlja i zdravlja ljudi s kojima žive i rade), a zakone podržavaju jednako pušači i nepušači, a uz sve to nije došlo do ekonomskog gubitka u ugostiteljskim sektorima tih država. Zakoni koji osiguravaju okoliš bez duhanskog dima donose neospornu dobrobit, a ta je dobrobit pokrenula nezaustavljive aktivnosti pojedinaca, javnozdravstvenih djelatnika, nevladinih organizacija, lokalnih zajednica i vlada kako bi za sebe i svoje stanovništvo osigurali zrak bez pušačkog dima. Nepušenje i zrak bez pušačkog dima je danas neosporno «u trendu», nemojmo zaostati za tim trendom. Tražite svoje pravo da boravite u sredini bez pušačkog dima!!! VAŽNE ČINJENICE O PASIVNOM PUŠENJU:
Osobe koje borave u istoj prostoriji u kojoj se puše duhanski proizvodi, dakle i pušači, ali i nepušači, udišu dim koji s vrha cigarete odlazi u okolni zrak kao i dim što ga pušač izdiše dok puši. Obzirom da takav onečišćeni zrak udišu i osobe koje nisu pušači, pasivno se pušenje često naziva i prisilno pušenje.
Neosporno je dokazano da pasivno pušenje narušava zdravlje ljudi i povećava smrtnost od različitih bolesti. Duhanski dim sadrži preko 4000 različitih kemijskih spojeva od kojih preko 50 može uzrokovati različita sijela raka. Pasivno pušenje može uzrokovati ozbiljne bolesti srca i krvnih žila te bolesti dišnog sustava kako u odraslih osoba tako i u djece.
Niti ventilacija, niti filtracija svaka za sebe niti pak zajedno, ne mogu smanjiti razinu izloženosti ljudi pušačkom dimu u zatvorenom prostoru koja bi bila prihvatljiva za zdravlje ljudi. Jedini ispravan način je osiguravanje zraka 100% bez pušačkog dima.
Izloženost pušačkom dimu događa se svugdje gdje je pušenje dozvoljeno : u vlastitom domu, na radnom mjestu, na javnim mjestima. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je oko 700 milijuna djece u svijetu ( oko polovica dječje populacije) izloženo pasivnom pušenju, osobito u vlastitom domu. Prema «Svjetskom istraživanju o uporabi duhana u mladih» koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija i Centar za kontrolu bolesti iz Atlante, među školskom djecom u dobi od 13-15 godina u 132 zemlje, pokazalo je da je: 43,9% školske djece izloženo pasivnom pušenju u vlastitom domu 55,8% školske djece je izloženo pasivnom pušenju na javnim mjestima 76,1% školske djece podržava zabranu pušenja na javnim mjestima
Međunarodna organizacija rada procjenjuje da najmanje 200.000 zaposlenika svake godine umire zbog izloženosti pasivnom pušenju na radnom mjestu. Od bolesti povezanih s pasivnim pušenjem u 2002. godini može se povezati 80.000 smrti nastalih u 25 zemalja Europske unije. Agencija za zaštitu okoliša Sjedinjenih američkih država procjenjuje da je pasivno pušenje odgovorno za 3000 smrti godišnje od raka pluća u nepušača SAD-a.
Gubici zbog pasivnog pušenja ne odnose se samo na zdravstvene već i na ekonomske gubitke i to kako za pojedinca, tako i za gospodarstvo i društvo u cjelini. Ti gubici uključuju direktne i indirektne zdravstvene troškove te gubitak radne produktivnosti, povećanu opasnost od požara i dr. Prema najnovijoj studiji u SAD-u godišnji gubici nastali zbog izloženosti pasivnom pušenju iznose oko 10 milijardi američkih dolara.
DOKAZI O ŠTETNOSTI PASIVNOG PUŠENJA U posljednjih 40 godina sakupljeno je niz dokaza o štetnim učincima pasivnog pušenja. Danas postoji jasan znanstveni konsenzus baziran na stotinama studija i kod djece i kod odraslih, da pasivno pušenje uzrokuje smrtonosne bolesti kao što su bolesti srca, rak pluća, astma i druge. Dileme više nema. Pasivno pušenje nije samo neugodnost, već ozbiljno ugrožava zdravlje. Kako bi zaštitili zdravlje ljudi od pasivnog pušenja Svjetska zdravstvena organizacija preporuča:
KAKO SE USPROTIVITI MITOVIMA DUHANSKE INDUSTRIJE Čak i ako su zakoni koji u potpunosti zabranjuju pušenje vrlo popularni , potrebno je političare i cjelokupnu javnost «pripremiti» kako odgovoriti na mnoge, često upotrebljavane argumente koji onemogućuju stvaranje «pozitivne klime» i tako donošenje, provođenje i implementacije takvih zakona. Najčešće takvi argumenti dolaze od duhanske industrije, ali indirektno koja za svoje namjere koristi uslužne djelatnosti, a posebno ugostitelje, dok sama ostaje «postrani». Duhanska industrija i njezini saveznici osporavaju znanstvene dokaze o štetnosti pasivnog pušenja za zdravlje ljudi i predlažu kao prihvatljivu alternativu osiguravanje zasebnih prostorija za pušače i ugradnju ventilacijskih sustava umjesto osiguravanja prostora potpuno slobodnih od pušačkog dima. Oni ujedno tvrde da zakoni koji zabranjuju pušenje predstavljaju napad na «prava pušača» i stoga takvi zakoni jednostavno nisu potrebni, nisu ostvarljivi i prihvatljivi i imaju negativne posljedice na gospodarstvo, osobito za restorane, barove i kasina. Te tvrdnje nisu dokazane i ne treba ih uzeti u obzir kod političkih odluka.
NEKI OD NAJČEŠĆIH MITOVA DUHANSKE INDUSTRIJE I KAKO ODGOVORITI NA NJIH
Pogrešno! Udisati zrak onečišćen duhanskim dimom nije samo neugodno, već je opasno po zdravlje!! Kako bi duhanska industrija potvrdila svoje stajalište ona se koristi zastarjelim i neprovjerenim studijama od kojih je i neke sama naručila i financirala i tako zaključuje da nema dovoljno dokaza koji bi potvrdili štetnost duhanskog dima. Kao odgovor SZO nudi: izloženost pasivnom pušenju odgovorno je za 200.000 smrti u zaposlenih osoba i 2,8% smrti zbog raka pluća. Mnogi od tih ljudi rade u ugostiteljstvu, premda izloženost pasivnom pušenju postoji na bilo kojem radnom mjestu.
Koncept izbora gdje pušači i nepušači žive u harmoniji, ignorira ozbiljne zdravstvene posljedice pasivnog pušenja. Duhanska industrija upotrebljava «mit o izboru» kao jednu od njihovih najjačih marketinških kampanja u kojoj se tvrdi da takav pristup promovira toleranciju, i smještaj pušača i nepušača u istim prostorijama. Dokazi i iskustva ne potvrđuju tvrdnje duhanske industrije. Dobrovoljni pristanak nepušača pod izlikom tolerancije, nema efekta u zaštiti javnosti od štetnosti pasivnog pušenja i može postati barijera uspostavljanju pravih zaštitnih mjera od pasivnog pušenja. Npr. u Finskoj, Irskoj, Novom Zelandu , Kaliforniji i drugdje, zakonodavci su zaključili da dobrovoljne mjere ne štite adekvatno javnost i zdravlje radnika i zbog toga su odlučili provesti «stopostotno bezdimno zakonodavstvo»
Pogrešno! Duhanska industrija zagovara instalaciju i upotrebu skupih ventilacijskih uređaja i opreme kako bi smjestila u zajedničke zatvorene prostore pušače i nepušače. Takva taktika onemogućava donošenje zakona o potpunoj zabrani pušenja. Međutim, ventilacijski sistemi nisu samo skupi, nego ne štite od negativnih zdravstvenih efekata pasivnog pušenja. Naime, duhanski dim sastoji se od smjese brojnih plinova i čestica. Takve se čestice sedimentiraju na odjeću, namještaj, zidove, plafon prije nego što budu odstranjeni ventilacijom zajedno s mnogobrojnim plinovima.
To nije točno, potpunu zabranu pušenja podržavaju i pušači i nepušači, a uz to zabrana pušenja pomaže pušačima da se odluče na prestanak pušenja i da ustraju u svojoj odluci. To su pokazala iskustva Irske, Novog Zelanda i Norveške. U javnosti su zakoni jako dobro prihvaćeni .
Također nije točno. Naime, neovisne studije u Kanadi, Irskoj, Italiji te u gradu New Yorku i El Pasu pokazale su da u ugostiteljstvu nije uočen pad prometa, dapače neke grane bilježe i porast od kad su u primjeni zakoni koji zabranjuju pušenje u restoranima i kafićima te na drugim javnim i radnim mjestima.
Takvi zakoni ne krše ničija prava, oni zapravo štite zdravlje ljudi. Ne smijemo zaboraviti da u svijetu ima više nepušača nego pušača i da oko 80% pušača želi prestati pušiti. Mnogi pušači ne puše zato što je to njihov izbor, nego zato što su ovisni o nikotinu. Prava nepušača da udišu zrak bez duhanskog dima imaju prednost ispred prava pušača da puše na javnim mjestima i tako ugrožavaju zdravlje drugih. Ne radi se samo o neugodnosti već o ozbiljnom ugrožavanju zdravlja.
ZAŠTO OSIGURATI ZRAK BEZ DUHANSKOG DIMA U ZATVORENIM PROSTORIMA ?
Izvor podataka: World No Tobacco Day 2007, Brochure, World health organization, www.who.int Priprema: Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije, Renata Kutnjak-Kiš, dr. med.
Posljednja promjena - 31.05.2007. - Last change
|
