SVJETSKA FEDERACIJA
ZA MENTALNO ZDRAVLJE
(WORLD FEDERATION
FOR MENTAL HEALTH)
Svjetski dan mentalnog zdravlja 2006. godine
«Jačanje
svijesti - Smanjenje rizika:
Mentalna
bolest i samoubojstvo»
Svjetska federacija za mentalno zdravlje (WFMH)
10. listopada svake godine obilježava Svjetski dan
mentalnog zdravlja da bi usmjerila pažnju na probleme
mentalnog zdravlja i naglasila važnost promicanja mentalnog
zdravlja. Ove godine naglasak je dan na jedan od vodećih
javnozdravstvenih problema –
samoubojstva.
Pod sloganom
«Jačanje svijesti - Smanjenje rizika: Mentalna
bolest i samoubojstvo» WFMH je s
ciljem jačanja svijesti javnosti pokrenula edukativnu kampanju
koja ističe ulogu koju mentalne bolesti, uključujući zlouporabu
psihoaktivnih tvari i bolesti ovisnosti, mogu imati u riziku za
samoubojstvo.
U tu svrhu
pripremljen je prigodan edukacijski i informacijski paket s
materijalima koji mogu poslužiti u pripremama za programe
zaštite mentalnog zdravlja u zajednici kao i za prigodne
radionice. Ovi materijali pokrivaju brojne teme kampanje
uključujući:
·
Mentalne bolesti i samoubojstvo
tijekom života;
·
Smanjenje rizika od
samoubojstava kod osoba koje boluju od mentalnih bolesti;
·
Ključni indikatori za
samoubojstvo i rizični čimbenici;
·
Efikasnost promocije
i zaštite mentalnog zdravlja u smanjenju rizika od
samoubojstava;
·
Osobitosti
kulturalnog i religioznog okruženja u pojavi samoubojstva i
mentalne bolesti.
WFMH
preporuča svim organizacijama za mentalno zdravlje da obrate
posebnu pozornost na dva povezana i izrazito važna problema:
1. problem
stigme i nerazumijevanja koji
su barijera ranom prepoznavanju i liječenju mentalnih bolesti
kao i
2. važnost
odgovornosti medija u izvještavanju o
mentalnim bolestima i samoubojstvima.
Materijali
ove kampanje dostupni su na web stranici: http://www.wfmh.org/wmhday2006.htm
Internacionalno udruženje za prevenciju samoubojstava
(IASP) surađuje sa Svjetskom federacijom za mentalno
zdravlje (WFMH) u zajedničkoj promociji
Svjetskog dana prevencije samoubojstava (10. rujan) i
Svjetskog dana mentalnog zdravlja (10.
listopad). Obje organizacije vjeruju da će ovakva suradnja
pridonijeti što većoj koristi koju svaki od ovih dana ima u
unaprjeđenju svijesti javnosti, smanjenju stigme i
diskriminacije. Također, suradnja će pridonijeti promociji
službi i politike zagovaranja, da bi se ukazalo na izrazit udio
kojim samoubojstva zajedno s mentalnim poremećajima sudjeluju u
globalnom opterećenju bolestima.
Veličina
globalnog problema samoubojstava
· Svjetska
zdravstvena organizacija procjenjuje da svake godine 1 milijun
ljudi izvrši samoubojstvo.
· Svakih
40 sekundi dogodi se jedno samoubojstvo, a svake 3 sekunde jedan
pokušaj samoubojstva.
· Više
ljudi umire zbog samoubojstava nego ubojstava, ratnih i
terorističkih zbivanja zajedno.
· Samoubojstva
su skoro u svim zemljama među deset glavnih uzroka smrti.
· Za
osobe u dobi 15-44 godine samoubojstva se nalaze među tri vodeća
uzroka smrti.
· Samoubojstva
sudjeluju s udjelom od 1,4% u globalnom opterećenju bolestima.
· Procjene
sugeriraju da bi broj samoubojstava mogao dosegnuti 1,5 milijuna
godišnje do 2020. godine.
Priređeno prema
izvoru podataka:WFMH; WHO, Suicide prevention (SUPRE)
Samoubojstva i
mentalni poremećaji
Samoubojstvo se
shvaća kao višedimenzionalni poremećaj, koji je posljedica
složene interakcije bioloških, genetskih, psiholoških,
socioloških i okolinskih čimbenika. Ono samo po sebi nije
bolest, niti je nužno manifestacija bolesti, ali mentalni
poremećaji predstavljaju glavni čimbenik povezan sa
samoubojstvom.
Mnoga istraživanja
pokazala su da je više od 90% osoba koje su izvršile
samoubojstvo patilo od jedne ili više mentalnih bolesti u
trenutku smrti. Također je važno naglasiti da većina osoba koje
boluju od mentalnog poremećaja ne posežu za samoubojstvom.
Procjenjuje se da je životni rizik od samoubojstva kod osoba s
poremećajima raspoloženja (uglavnom depresije) 6-15%; s
alkoholizmom 7-15%, a sa shizofrenijom 4-10%.
Nedavna
istraživanja o mladim ljudima koji su izvršili samoubojstvo
pokazuju visoku učestalost poremećaja ličnosti (20-50%);
najčešće su to granični i antisocijalni poremećaj ličnosti.
Među anksioznim
poremećajima panični poremećaj je najčešće udružen sa
samoubojstvom, a prati ga opsesivno-kompulzivni poremećaj.
Somatoformni poremećaji i poremećaji hranjenja (anoreksija i
bulimija) također su povezani sa suicidalnim ponašanjem. Kod
osoba koje su izvršile samoubojstvo čest je nalaz više od jednog
mentalnog poremećaja.
Priređeno prema
izvoru podataka:WFMH; WHO, Suicide prevention (SUPRE)
Posljednja
promjena - 12.02.2007. - Last change |
