Svjetski dan mentalnog zdravlja 10. listopada 2009. godine
«Mentalno zdravlje u primarnoj zdravstvenoj
zaštiti: uspješnije liječenje i promicanje mentalnog zdravlja»
Svjetski dan mentalnog zdravlja
obilježava se u organizaciji Svjetske federacije za mentalno
zdravlje (WFMH) od 1992. godine, na dan 10. listopada
svake godine u više od stotinu zemalja širom svijeta. To je
jedinstvena kampanja na svjetskoj razini koja naglašava važnost
promicanja mentalnog zdravlja i usmjerava pažnju na probleme
mentalnog zdravlja.
Svjetski dan mentalnog zdravlja
2009. godine pod sloganom «Mentalno zdravlje u primarnoj
zdravstvenoj zaštiti: uspješnije liječenje i promicanje
mentalnog zdravlja» usmjeren je na
zaštitu mentalnog zdravlja u okviru primarne zdravstvene
zaštite. Ovogodišnjom temom želi se naglasiti kontinuirana
potreba da se pitanje mentalnog zdravlja predstavi kao globalni
prioritet.. Također, naglašava se često zanemarivana činjenica
da je mentalno zdravlje sastavni dio općeg zdravlja i dobrobit
svakog pojedinca.
Mentalne/duševne bolesti ne biraju svoje žrtve;
pojavljuju u svim kulturama i u svakoj životnoj dobi te utječu i
na tjelesno zdravlje ljudi koji od njih boluju. Ovogodišnjom
kampanjom naglašava se važnost da se informacije i znanja o
potrebi integracije mentalnog zdravlja u primarnu zdravstvenu
zaštitu prenesu, kako, bolesnicima/korisnicima usluga, članovima
obitelji/njegovateljima, tako, i osobama koji zagovaraju za
mentalno zdravlje, udruženjima za mentalno zdravlje koje
sudjeluju u edukaciji kao i cjelokupnoj javnosti. Zdravstvena
zaštita na primarnoj razini omogućuje dugogodišnju povezanost
osobe i njegovog liječnika. Liječnik u primarnoj zaštiti brine
o većini zdravstvenih potreba svog pacijenta te koordinira
dodatne potrebne zdravstvene preglede na drugim razinama. Ovakav
pristup predstavlja značajnu promjenu u dijagnosticiranju
mentalnih poremećaja, liječenju i skrbi koji se razlikuje od
dosadašnjih tradicionalnih pristupa i usluga u zdravstvenoj
zaštiti mentalnog zdravlja.
Kampanjom Svjetskog dana mentalnog zdravlja
2009. godine naglasit će se mogućnosti i izazovi koje donosi
integracija službe za zaštitu mentalnog zdravlja u sustav
primarne zdravstvene zaštite. Kao i uvijek, kampanja će se
fokusirati na kritičnu ulogu koju imaju udruge koje promiču
mentalno zdravlje, udruge oboljelih i njihovih obitelji, koje bi
trebale sudjelovati u ovoj velikoj reformi opće zdravstvene
zaštite i zaštite mentalnog zdravlja. Takav informirani,
proaktivni i stalni pristup zagovaranja integracije je nužan
kako bi se omogućila veća kvaliteta zaštite, te pristupačnije
usluge oboljelima od duševnih bolesti i različitih emocionalnih
problema diljem svijeta.
SEDAM DOBRIH RAZLOGA ZA INTEGRACIJU ZAŠTITE MENTALNOG ZDRAVLJA U
PRIMARNU ZDRAVSTVENU ZAŠTITU
(Integracija zaštite mentalnog zdravlja u primarnu zdravstvenu
zaštitu: Globalna perspektiva. SZO/Wonca,2008)
1.
Opterećenje mentalnim/duševnim poremećajima je veliko.
Mentalni/duševni poremećaji visoke su prevalencije u svim
društvima. Znatno su opterećenje za pogođene pojedince i njihove
obitelji te pridonose značajnim gospodarskim i socijalnim
teškoćama koje utječu na društvo u cjelini.
2. Problemi mentalnog/duševnog i tjelesnog zdravlja se
međusobno isprepliću.
Mnogi ljudi pate od tjelesnih i mentalnih zdravstvenih problema.
Integracija u primarnu zdravstvenu zaštitu omogućava da se
ljudi tretiraju na holistički način, kako mentalni/duševni
poremećaji kod osoba s tjelesnim smetnjama tako i tjelesne
smetnje kod osoba s mentalnim/duševnim poremećajima.
3. Velike su razlike u liječenju mentalnih/duševnih poremećaja.
U
većini zemalja postoji značajan nesrazmjer između broja ljudi
koji pate od nekog mentalnog/duševnog poremećaja s jedne strane
te broja ljudi koji primaju odgovarajuću zaštitu s druge strane.
Zaštita mentalnog zdravlja na razini primarne zdravstvene
zaštite pomaže smanjiti taj nesrazmjer.
4. Zaštita mentalnog zdravlja na razini primarne zdravstvene
zaštite omogućuje bolji pristup.
Integracija zaštite mentalnog zdravlja u primarnu zdravstvenu
zaštitu omogućava ljudima usluge zaštite mentalnog zdravlja
bliže njihovim domovima te na taj način pridonosi očuvanju
njihovih obitelji i održavanju dnevnih aktivnosti. Integracijom
u primarnu zdravstvenu zaštitu olakšava se promocija mentalnog
zdravlja, poboljšava obuhvat oboljelih unutar zajednice te se
olakšava dugoročno praćenje i suradnja s oboljelim osobama.
5. Zaštita mentalnog zdravlja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
promovira poštivanje ljudskih prava.
Zaštita mentalnog zdravlja u sklopu primarne zdravstvene zaštite
smanjuje stigmu i diskriminaciju. Također, pridonosi smanjenju
rizika od kršenja ljudskih prava koja se mogu pojaviti u
psihijatrijskim bolnicama.
6. Zaštita mentalnog zdravlja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
jeftinija je i isplativija.
Službe za mentalno zdravlje na razini primarne zdravstvene
zaštite jeftiniji su način liječenja od liječenja u
psihijatrijskim ustanovama, kako za oboljele osobe, zajednicu i
društvo u cjelini. Osim toga, oboljele osobe i njihove obitelji
izbjegavaju indirektne troškove povezane s traženjem
specijalističke skrbi na udaljenim lokacijama. Liječenje čestih
mentalnih poremećaja na lokalnoj razini isplativo je, stoga
takova investicija države može biti od velike koristi.
7. Zaštita mentalnog zdravlja u primarnoj zdravstvenoj
zaštiti daje dobre ishode po zdravlje.
Kod
većine oboljelih od mentalnih/duševnih poremećaja liječenih u
primarnoj zdravstvenoj zaštiti postižu se dobri rezultati
liječenja, posebice uz povezanost s mrežom službi na
sekundarnoj razini i u lokalnoj
zajednici.
Prema izvoru: World Federation for Mental Health
Mentalni/duševni poremećaji u Hrvatskoj
Posljednja
promjena -
07.10.2009. - Last change |
