|
Europski dan borbe protiv depresije
obilježava
se u mjesecu listopadu svake godine u organizaciji
Europskog udruženja za borbu protiv depresije (EDA). Europsko udruženje za borbu protiv depresije savez je
organizacija, bolesnika, istraživača i zdravstvenih
profesionalaca iz 17 zemalja Europe kojima je cilj usmjeravanje
pažnje na rastući problem depresije u Europi i razumijevanje
opterećenja koje depresija donosi u živote ljudi kao i borba
protiv stigme i diskriminacije.
Depresija je jedan od najstarijih
poznatih duševnih poremećaja. Ona je bolest koja utječe na
raspoloženje, misli, tijelo, bolest koja utječe na način kako
osoba jede i spava, bolest koja utječe na način kako osoba
doživljava sebe i kako razmišlja o stvarima i osobama koji je
okružuju.
U današnje doba depresija, zbog
svoje raširenosti i dizabiliteta koje izaziva te česte
povezanosti s mnogim somatskim bolestima, predstavlja jedan od
vodećih javnozdravstvenih problema u mnogim zemljama Europe i
svijeta. Prema istraživanu Globalnog opterećenja bolestima,
depresija predstavlja vodeći uzrok uzimajući u obzir pokazatelj
godine života s dizabilitetom (YLDs).
Trenutna prevalencija depresije («point
prevalence») kreće se između 5-10% ovisno o definiciji depresije
i populaciji na koju se odnosi. Životna prevalencija depresije
(«lifetime prevalence») iznosi više od 18%, a rizik tijekom
života za obolijevanje od depresije procjenjuje se na 20-30%.
Depresija se može javiti u bilo kojoj dobi, no najčešća je u
srednjoj životnoj dobi. Žene obolijevaju češće od muškaraca i
to u odnosu 1,5-2:1.
Depresija može pogoditi svakoga,
ona nije znak slabosti ili kazna već bolest koja se može
pobijediti ranim prepoznavanjem i primjerenim liječenjem.
Znakovi ili simptomi koji upućuju
na depresiju:
-
Osjećaj goleme tuge koji može
biti popraćen osjećajem krivice, beznađa ili manje
vrijednosti. Mogu biti prisutni osjećaji napetosti,
uznemirenosti, iracionalne zabrinutosti i razdražljivosti.
-
Gubitak interesa i zadovoljstva u
uobičajenim aktivnostima koji se mogu očitovati bezvoljnošću,
težom koncentracijom, lošijim pamćenjem i težim donošenjem
odluka.
-
Poteškoće sa spavanjem; nesanica,
učestalo buđenje ili pak pretjerana potreba za snom, uz stalni
osjećaj umora i nedostatak energije.
-
Smanjena briga za samog sebe;
zanemarivanje osobne higijene i urednosti.
-
Smanjeni ili povećani apetit uz
promjene tjelesne težine.
-
Osjećaj bezvrijednosti života, od
razmišljanja osobe da predstavlja teret svojoj okolini, čestih
misli o smrti do planova o izvršenju samoubojstva.
Depresivne osobe mogu imati neki
ili sve od navedenih simptoma. Ukoliko poteškoće uporno traju
najmanje dva tjedna potrebna je konzultacija s liječnikom.
Depresija je bolest koja se može i
mora liječiti.
|
Svjetski dan mentalnog zdravlja
obilježava se u organizaciji Svjetske federacije za mentalno
zdravlje (WFMH) od 1992. godine, na dan 10. listopada
svake godine u više od stotinu zemalja širom svijeta. To je
jedinstvena kampanja na svjetskoj razini koja naglašava važnost
promicanja mentalnog zdravlja i usmjerava pažnju na probleme i
poremećaje mentalnog zdravlja.
10 savjeta za
očuvanje i unaprjeđenje mentalnog zdravlja
1.
Izgradite samopouzdanje
Prepoznajte i
prihvatite svoje vrline i slabosti te na njima gradite svoje
samopouzdanje
2.
Hranite se zdravo, budite aktivni
Pravilna
prehrana i tjelesna aktivnost (šetnja, vježbanje...) pomoći će
vam da smanjite stres i uživate u životu.
3.
Pronađite vrijeme za sebe
Opustite se uz
muziku, čitanje, meditiranje ili bilo što u čemu uživate
4.
Odvojite vrijeme za obitelj i prijatelje
Ne budite sami.
Njegujte odnose u obitelji, družite se s prijateljima.
Obiteljska i prijateljska podrška važna je pogotovo u teškim
trenutcima.
5.
Pružite i prihvatite pomoć
Svatko treba
pomoć s vremena na vrijeme.
6.
Uključite se
Uključivanje u
zajednicu i dobrovoljni rad daje osjećaj svrsishodnosti i
zadovoljstva; jača samopoštovanje.
7.
Naučite prevladati stres
Svakodnevni
stres ne može se izbjeći. Naučite prevladati stres kako se ne
bi odrazio na vaše mentalno zdravlje.
8.
Pronađite podršku u sličnima
Podjelite
probleme s drugima koji su imali slična iskustva. To će vam
pomoći u pronalaženju rješenja i nećete se osjećati izolirano
9.
Naučite nove vještine
Stjecanje novih
znanja i vještina povećava samopouzanje
10.
Upoznajte se
Što vas stvarno
čini sretnima, što možete promijeniti, a što ne. Prihvatite
samog sebe.
Prema
izvorima: EDA, WFMH, www.dascot.org,
www.cmha.ca
Mentalne bolesti i poremećaji u Hrvatskoj
|
