Služba za epidemiologiju kroničnih
masovnih bolesti


  Početak / Epidemiologija / Služba za epidemiologiju kroničnih masovnih bolesti / Svjetski dan srca

SVJETSKI DAN SRCA
24. rujna 2006.
"Koliko je mlado vaše srce?"



Službeni letak:

"Svjetski dan srca 2006."


Plakat:

Koliko je mlado vaše srce?


Organizatori događanja:


Hrvatski zavod za javno zdravstvo


Hrvatsko kardiološko društvo

Poliklinika za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju - Zagreb

Poglavarstvo Grada Zagreba - Gradski ured za zdravstvo, rad socijalnu zaštitu i branitelje



Arhiva:


Prezentacija:

Pravilnom prehranom do zdravog srca
(pdf oko 2,7 MB)


SVJETSKI DAN SRCA 2004.

Simpozij "Srce za život" održan 22. rujna 2004.

Sažetak radova
(Adobe Acrobat dokument)

Prezentacije:
(Adobe Acrobat dokumenti)

Javnozdravstveno značenje srčano-žilnih bolesti
(oko 600 kB)

Zdravlje ili pušenje
(oko 400 kB)

Životne navike djece i mladih u Hrvatskoj
(oko 2 MB)


 

 

SVJETSKI DAN SRCA 2006.

"Koliko je mlado vaše srce?"

Svjetski dan srca, 24. rujna 2006.

Prehrana primjerena u kalorijama, koja sadrži uravnotežene hranjive sastojke povezana je sa sporijim starenjem srca1. Stoga, slogan Svjetskog dana srca ove godine postavlja pitanje: « Koliko je mlado Vaše srce?».

Srčane bolesti i moždani udar najveće su ubojice u svijetu, ubirući 17,5 milijuna života godišnje. Osamdeset posto od toga je u zemaljama s niskim i srednjim prihodima, a  mnogi od njih bili su radno aktivni. Kontrolom glavnih rizičnih čimbenika, kao što su nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost i pušenje, možemo spriječiti srčani i moždani udar te usporiti starenje srca.

Profesor Valentin Fuster, predsjednik Svjetske kardiološke federacije, kaže:« U mnogim zemljama postala je gotovo opsesija izgledati što mlađe, a zapravo treba razmišljati o tome koliko je naše srce staro odnosno mlado». Njegova misao je nadalje «Što više napora uložimo da  naša srca ostanu mlada, to ćemo svake godine biti svjedoci dramatičnog smanjenja broja preranih smrti od bolesti srca i moždanog udara».

Tjelesna je aktivnost od životne važnosti. Jedan sat ili više trčanja tjedno može smanjiti rizik razvitka bolesti srca za 42%2. Brzo hodanje od samo 30 minuta svakog dana može smanjiti rizik bolesti srca za oko 18%, a moždanog udara za oko 11%3. Pješačenje na posao i s posla praktični je način da se postigne taj nivo tjelesne aktivnosti.

Tjelesna neaktivnost značajno pridonosi starenju srca jer dovodi do pretilosti, dijabetesa i hipertenzije. Srce je mišić koji treba redovitu aktivnost da bi djelotvorno mogao pumpati krv pri svakom srčanom udarcu. Redovita tjelesna aktivnost i njen utjecaj na pridružene rizične čimbenike pomaže usporavanju suženja arterija prema srcu i mozgu, potiče tijelo na korištenje prekomjerno uskladištene masti, pomaže snižavanju povišenog krvnog tlaka, poboljšava vrijednosti «dobrog» kolesterola (HDL kolesterol) i održava normalne vrijednosti glukoze u krvi.

KOLIKO JE MLADO VAŠE SRCE?

Da bi održali mlado srce za život potrebno je uspostaviti ravnotežu između unesenih i iskorištenih kalorija. Za odrasle se preporuča najmanje 30 minuta brzog hoda na dan i prihvaćanje uravnotežene prehrane s mnogo voća i povrća, proizvoda od žitarica cjelovitog zrna, nemasnog mesa, riba i mahunarki, zajedno s proizvodima koji ne sadrže masti ili je sadrže malo. Prednost pred zasićenim mastima imaju mekani margarin koji sadrži nezasićene masti, i ulja kao što su ulje suncokreta, kukuruza, repičino i maslinovo ulje.

Pušenje je jedan od najvažnijih rizičnih čimbenika koji treba kontrolirati. Prestanak pušenja pomoći će održati srce mladim budući da ćemo time povisiti vrijednosti «dobrog» kolesterola, smanjiti zgrušavanje krvi i općenito smanjiti vjerojatnost da dođe do iznenadnog začepljenja krvnih žila. Pušači ne samo da ugrožavaju svoje živote, već i  živote onih oko sebe, jer pasivno pušenje povećava rizik razvoja koronarne bolesti srca za 25-30%4. Udisanje dima osobe koja u našoj okolini puši, makar i kratko vrijeme, može imati neposredni negativni utjecaj na kardiovaskularni sustav, povećavajući rizik nastanka srčanog udara5.

«Kontrolirajući glavne kardiovaskularne rizične čimbenike možemo spriječiti srčane bolesti i moždani udar i time usporiti utjecaj procesa starenja na srce», rekao je profesor Sidney Smith, sveučilište u North Caroline-i, predsjedatelj Znanstveno savjetodavnog vijeća Svjetske kardiološke federacije. « Nikada nije prekasno početi živjeti zdravim načinom života. Pitajući svakoga da razmisli o dobi svoga srca na Svjetski dan srca, potičemo svjetsko stanovništvo  da prihvati zdravi način života za srce».

Pod parolom « Srce za život» Svjetski dan srca obilježava se u 100 zemalja članica Svjetske kardiološke federacije. Aktivnosti toga dana uključuju zdravstvene kontrole, hodanje, trčanje, preskakanje preko užeta, kondicijske treninge, javne tribine, predstave, znanstvene forume, izložbe, koncerte i sportska natjecanja. Za detaljnije informacije i promotivne materijale posjetite: www.kardio.hr i www.hzjz.hr

KOLIKO JE MLADO VAŠE SRCE?

O Svjetskoj kardiološkoj federaciji

Svjetska kardiološka federacija, nevladina je organizacija, sa sjedištem u Ženevi, Švicarska, koja se obvezuje da će pomagati sveukupnoj populaciji u postizanju dužeg i boljeg života sprječavanjem i kontrolom bolesti srca i moždanog udara, s posebnim naglaskom na zemlje s niskim i srednjim prihodima. Sastoji se od 189 medicinskih odnosno kardioloških društava i zaklada, iz više od 100 zemalja, među kojima je i Hrvatsko kardiološko društvo. Za daljnje informacije posjetite: www.worldheart.org.

__________________________________

1 Mayer et al. JACC 2006;47:398-402

2 Tanasescu M et al. JAMA 2002 October 23, 288:1994-2000

3 Hu et al. Stroke 2005;36:1994-1999

4 Law et al. BMJ 1997 October 18, 315:973-980

5 Health Consequences of Involuntary Exposure to Tobacco Smoke: A Report of the Surgeon General US Department of Health and Human Services. June 2006

 


Svjetska kardiološka federacija