Služba za epidemiologiju kroničnih
masovnih bolesti

SVJETSKI DAN SRCA 2007.

"Zajedno do zdravog srca"

Svjetski dan srca, 30. rujna 2007.

Ove godine Svjetski dan srca obilježava se 30. rujna uz slogan: «Zajedno do zdravog srca», pri čemu se želi naglasiti važnost obitelji i šire zajednice u stjecanju zdravih životnih navika s ciljem očuvanja zdravlja srca.

Dokazana je činjenica da je uspjeh lakši uz podršku obitelji i prijatelja. Pojedinci koji još kao djeca razviju zdrave životne navike najčešće iste navike zadrže tijekom cijelog života. Zajednice svih vrsta, od obitelji do škola, društvenih skupina, radnog okruženja i slično imaju veliku ulogu u uspjehu pojedinca. Iz tog razloga ovogodišnji Svjetski dan srca pod sloganom: „Zajedno do zdravog srca“ potiče ljude da stvaraju zajednice koje daju podršku zdravom srcu i boljoj budućnosti.

Centralna zbivanja ove godine bit će 30. rujna na Slatini u Opatiji od 11-15 sati i na Cvjetnom trgu u Zagrebu od 10-13 sati, kao i u svim većim hrvatskim gradovima.

Ovdje možete preuzeti plakat i letak na hrvatskom jeziku.

OBITELJI I ZAJEDNICE UDRUŽITE SE NA PUTU DO ZDRAVOG SRCA!

Svjetski dan srca – 30. rujna 2007.

Uz 155 milijuna pretile i djece prekomjerne težine u svijetu studije pokazuju da roditelji mogu značajno pomoći svojoj djeci u kontroli težine i razvoju drugih zdravih navika kako bi smanjili glavne rizične čimbenike razvoja bolesti srca i moždanog udara u kasnijoj dobi. Prepoznavši roditeljski utjecaj ne samo u vlastitoj obitelji već i šire u zajednici, ovogodišnji Svjetski dan srca 30. rujna 2007. kao temu ima slogan: „Zajedno do zdravog srca“. Osma je godina kako Svjetska kardiološka federacija organizira dan srca putem svojih organizacija članica u više od 100 zemalja. Svjetska kardiološka federacija nevladina je organizacija sa sjedištem u Ženevi, u Švicarskoj, koja je posvećena pomaganju cjelokupnome svjetskom pučanstvu kako bi živjelo bolje i dulje, prevencijom bolesti srca i moždanog udara i nadzorom nad istim bolestima.

Među aktivnostima su Svjetskog dana srca zdravstveni pregledi, organizirane šetnje, trčanje i fitness, javni nastupi, znanstvene tribine, izložbe, koncerti i sportska natjecanja.

Bolest srca i moždani udar najopasniji su svjetski ubojica koji odnosi 17,5 milijuna života godišnje – 80% od ukupnog broja u zemljama niskom i srednje visokog dohotka. Bolesti srca i moždani udar također se, u većini slučajeva, mogu spriječiti ako se glavni rizični čimbenici, uključujući visok krvni tlak, visoke razine kolesterola i glukoze u krvi, duhan, nedostatan unos voća i povrća, prekomjerna težina i pretilost te tjelesna neaktivnost, smanje.

“Studije provedene diljem svijeta pokazuju da roditelji igraju važnu ulogu u stvaranju dugotrajnih navika svoje djece. Te navike štite dječje zdravlje, a među njima su, između ostalih, i zdrava prehrana, redovita tjelovježba i nepušenje. Djecu treba upozoravati da ono što jedu, piju i kako se kreću određuje buduće zdravlje njihova srca.“, rekao je prof. Shahryar Sheikh, predsjednik Svjetske kardiološke federacije. „Djeca stvaraju navike učeći promatranjem. U dobi od 10 godina djeca već oponašaju zdravstvene navike svoje obitelji, vršnjaka i društvene okoline. Istraživanja pokazuju da se prehrambene i navike kretanja formiraju u ovoj dobi i doživotno ostaju. Stoga, primarna prevencija kardiovaskularnih bolesti treba početi u ranoj dobi uz roditelje i druge društvene skupine koje prepoznaju priliku da pomognu.“

“Uz pomoć roditelja, škole i drugih društvenih skupina djeca trebaju uspostaviti uravnoteženu prehranu koja sadržava puno voća i povrća, nerafinirane žitarice, krto meso, ribu i mahunarke te niskomasne proizvode s niskom razinom soli.“, rekao je dr. Srinath Reddy, predsjednik savjetodavnog odbora Svjetske federacije srca. „Roditelji imaju izvrsnu priliku poslužiti kao primjer, ne samo radi zdravlja vlastitog, već i srca svoje djece. I djeca mogu igrati ulogu u razmjeni zdravstvenih informacija koje prime u školi te utjecati na zdravstveno ponašanje drugih članova obitelji.“

Jedna studija provedena u Norveškoj otkrila je da je vjerojatnost da će tinejdžer jesti niskomasnu prehranu dvaput viša ako oba roditelja također jedu niskomasnu hranu. Druga je studija otkrila da roditeljsko sudjelovanje značajno poboljšava prehrambene i navike kretanja djece starosti između 8 i 11 godina. Pretila mladež ima 80% veće šanse da kao odrasle osobe zadrže prekomjernu težinu i, stoga, budu jače izložene obolijevanju od bolesti srca i moždanog udara.

Pretila djeca 3-5 su puta sklonija obolijevanju od srčanog udara ili moždanog udara prije 65. godine života od djece normalne težine, a imaju i veće šanse razviti šećernu bolest.

Tjelesna aktivnost ključna je za dobro zdravlje srca. Nedostatak tjelesne aktivnosti može doprinijeti pretilosti, šećernoj bolesti i visokom krvnom tlaku. U zadnjih deset godina broj pretile djece porastao je 2-5 puta u razvijenim zemljama i gotovo 4 puta u zemljama u razvoju. Jedna je studija otkrila da djeca koja gledaju televiziju više od dva sata dnevno imaju 50% više šanse oboljeti od pretilosti.

Redovita tjelesna aktivnost pomaže usporavanju procesa sužavanja arterija koje vode do srca i mozga, potiče tijelo da potroši višak pohranjene masnoće, pomaže snižavanju visokog krvnog tlaka, poboljšava razine „dobrog“ kolesterola (HDL) i održava normalne razine glukoze. Barem 60% svjetske populacije ne prakticira minimalno preporučenih 30 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta dnevno (60 minuta za djecu). Međutim, na dječju aktivnost mogu utjecati roditelji.

Pušenje je također glavni rizični čimbenik za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Prestanak pušenja smanjuje razine stvaranja ugrušaka u krvi i vjerojatnost neočekivane blokade krvnih žila. Studije su pokazale da su djeca rjeđe puše ako njihovi roditelji ne puše i ako više vremena provode zajedno kao obitelj. Jedna je studija pokazala da su djevojčice koje ne provode kvalitetno vrijeme s obitelji gotovo pet puta sklonije pušenju od onih koje provode kvalitetno vrijeme s obitelji.

Dvaput je viša vjerojatnost uspjeha prestanka pušenja uz grupnu podršku nego ako osoba pokušava prestati pušiti samostalno.

A i sve je više dokaza da djeca mogu imati pozitivan učinak na zdravstvene navike svojih roditelja, kao što su pušenje, prehrana i tjelesna aktivnost.

Informacije o Svjetskom danu srca 2007. potražite na: www.worldheartday.com.

10 savjeta Svjetske kardiološke federacije za zdravo srce:

1. Potičite jedni druge na uravnoteženu prehranu koja uključuje (kuhano, pripremljeno na pari, pečeno ili sa žara) krto meso, ribu, povrće, mahunarke, voće i niskomasne proizvode.

2. Jedite barem 5 obroka povrća i voća dnevno.

3. Umjesto slatkih gaziranih pića konzumirajte vodu, niskomasno mlijeko ili svjež nezaslađen voćni sok.

4. U školski obrok svog djeteta ubacite voće ili povrće. Uvjerite roditelje prijatelja vašeg djeteta da učine isto. Razgovarajte s nastavnikom da o zdravoj prehrani razgovara s djecom u razredu.

5. Pripazite da ne unosite prekomjernu sol, naročito u obliku prerađene hrane.

6. Planirajte više obiteljskih aktivnosti na svježem zraku. Svakodnevno prakticirajte 30 minuta redovite tjelesne aktivnosti i ukomponirajte tjelesnu aktivnost u svakodnevne obveze. Služite se stepenicama umjesto liftom.

7. Pobrinite se da se u vašem domu ne puši i da vaša djeca izvan doma ne puše ili eksperimentiraju s duhanom.

8. Ograničite vrijeme gledanja TV-a. Isključite televizor ili računalo na što duže vrijeme i pobrinite se da slobodno vrijeme vaše djece uključuje puno tjelesne aktivnosti. Hodajte pješke s djetetom do škole ili vozite bicikl.

9. Kao član obitelji poslužite kao dobar primjer jedući zdravo, krećući se puno i ne pušeći.

10. Ako sumnjate da je netko u vašoj obitelji sklon bolesti srca, posavjetujte se s liječnikom.

Reference:

1. T Lobstein et al, Obesity in children and young people: a crisis in public health. Obesity Rev., 2004 May; 5 (suppl 1): 4-85

2. Norton D et al. Parental influence on models of primary prevention of cardiovascular disease in children. European Journal. Of Cardio Nursing 2(2003) 311-322

3. World Health Organization. Preventing Chronic Diseases: A Vital Investment: WHO global report. Geneva: WHO Press; 2005

4. Rossow I et al, 1994, Concordance of parental and adolescent health behaviours. Soc. Sci. Med. 1994; 38: (9) 1299-305

5. Nader et al, 1996 The effect of adult participation in a school-based family intervention to improve children’s diet and physical activity: the child and adolescent trial for cardiovascular health. Prev Med 1996; 25< (4): 455-64

6. Recent estimates show that over 1.5 people worldwide will be overweight by 2015 if current trends continue; and currently about 22 million children aged under 5 years are overweight. World Health Organization. Preventing Chronic Diseases: A Vital Investment: WHO global report. Geneva: WHO Press; 2005

7. Circulation, 2004, 109, April 5

8. Flynn. Et al: Reducing obesity and related chronic disease risk in children and youth. Obes. Rev. 2006 Feb; 7 Suppl 1:1-5

9. Fleming-Moran et al.Behavioral Interventions and the Role of Television in the Growing Epidemic of Adolescent Obesity. Methods Inf Med 2/2005, 303-309

10. Garmiene et al, Family time, parental behaviour model and the initiation of smoking and alcohol use by ten-year old children. BMC Public Health, 23 Nov 2006, 6:287

11. Stead LF et al: Group behaviour therapy programmes for smoking cessation. Cochrane Collaboration. 2005
     

Prijevod i priprema: Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Posljednja promjena - 22.09.2011. - Last change