|
KARDIOVASKULARNE BOLESTI U
REPUBLICI HRVATSKOJ
Kardiovaskularne bolesti su bolesti srca i krvožilnog sustava, a
prema X reviziji Međunarodne klasifikacije bolesti, povreda i
uzroka smrti u tu skupinu pripadaju:
▪
akutna reumatska groznica (I00-I02)
▪
kronične reumatske srčane bolesti (I05-I09)
▪
hipertenzivne bolesti (I10-I15)
▪
ishemične (koronarna) bolesti srca (I20-I25)
▪
plućna bolest srca i bolesti plućne cirkulacije (I26-I28)
▪
ostali oblici srčane bolesti (I30-I52)
▪
cerebrovaskularne bolesti (I60-I69)
▪
bolesti arterija, arteriola i kapilara (I70-I79)
▪
bolesti vena, limfnih žila i limfnih čvorova, nesvrstane drugamo
(I80-I89)
▪
ostale i nespecificirane bolesti cirkulacijskog sustava
(I95-I99)
Kardiovaskularne bolesti su značajni javno-zdravstveni problem
diljem svijeta. Glavni su uzrok smrti u razvijenim zemljama
svijeta, a u manje razvijenim dijelovima svijeta smrtnost je u
porastu i prestiže stope smrtnosti od infektivnih bolesti.
Međutim u nekim razvijenim zemljama došlo je do smanjenja
mortaliteta i do 50% u zadnjih 30 godina (npr. SAD, Finska), što
ukazuje na mogućnost utjecaja na obolijevanje i umiranje od
kardiovaskularnih bolesti odgovarajućim programima prevencije
(1).
Najčešće u
skupini kardiovaskularnih bolesti su ishemične bolesti srca,
cerebrovaskularne bolesti, te hipertenzija koja je i zasebna
bolest i rizični čimbenik za neke bolesti srca.
Budući su
bolesti srca i krvnih žila vodeći uzrok umiranja i bolničkog
liječenja i u Hrvatskoj te predstavljaju prioritetni
zdravstveni problem, Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske
donijelo je u rujnu 2001. godine Nacionalni program prevencije
kardiovaskularnih bolesti. Za provedbu Nacionalnog programa
potrebno je izraditi Akcijski plan u kojem će se pojedini
segmenti detaljno razraditi, a za što je potrebno imati detaljnu
epidemiološku analizu opterećenja kardiovaskularnim bolestima u
Hrvatskoj kao cjelini i po pojedinim županijama.
Svrha Biltena
"Kardiovaskularne bolesti u Republici
Hrvatskoj" je prikazati i analizirati morbiditet i
mortalitet od bolesti srca i krvnih žila, po spolu, dobi i
geografskoj distribuciji, te korištenje bolničke zdravstvene
zaštite (prosječna dužina liječenja, bolno-opskrbni dani,
gravitacija pacijenata prema određenim stacionarnim ustanovama s
područja županija). Korišteni su podaci mortalitetne statistike
Državnog zavoda za statistiku, podaci o bolničkom i
izvanbolničkom morbiditetu koje prikuplja Hrvatski zavod za
javno zdravstvo, te podaci iz baze podataka Svjetske zdravstvene
organizacije "Zdravlje za sve" (Health for all database,
WHO/EURO, January 2004.) za usporedbu s drugim zemljama Europe.
Podaci su prikazani kao opće, dobno i spolno specifične i
dobno-standardizirane stope, te postotni udio u morbiditetu i
mortalitetu. Stope su računate na stanovništvo Republike
Hrvatske prema popisu iz 2001. godine. Za računanje
dobno-standardiziranih stopa smrtnosti po županijama koristilo
se kompjutorskim programom. Podaci su namijenjeni zdravstvenim
djelatnicima i svima onima koji su uključeni u postupak
odlučivanja i donošenja odluka na lokalnoj, županijskoj i
državnoj razini, izradu i provedbu odgovarajućih programa i
mjera zdravstvene zaštite, te organizaciju zdravstvene službe.
Posljednja promjena
-
29.05.2009. - Last change |
