Bilten:
"MENTALNE BOLESTI I POREMEĆAJI U REPUBLICI HRVATSKOJ"
UVOD
Mentalno/duševno zdravlje sastavni je dio općeg zdravlja. Ono
predstavlja važan resurs za pojedinca, obitelji i nacije.
Problemi i
poremećaji mentalnog/duševnog zdravlja, zbog relativno visoke
prevalencije i često kroničnog tijeka, kao i početka u
adolescenciji i mlađoj odrasloj dobi,
predstavljaju jedan od prioritetnih javno-zdravstvenih
problema u Hrvatskoj.
Osobe s
mentalnim/duševnim zdravstvenim problemima imaju povećani
morbiditet i mortalitet od tjelesnih bolesti. Broj izvršenih
samoubojstava, koji su pokazatelj ugroženosti mentalnog
zdravlja, viši je od broja poginulih u prometnim nesrećama.
Mentalni/duševni poremećaji stigmatiziraju, izazivaju veliku
subjektivnu patnju bolesnika i uvelike smanjuju kvalitetu života
oboljelih, kao i njihove okoline. Njihovo zbrinjavanje dovodi do
direktnog ekonomskog opterećenja društva, a podjednako je, ako
ne i veće, indirektno ekonomsko opterećenje zbog smanjene
produktivnosti, bolovanja i invalidnosti oboljelih...
|
|
Publikacija:
"OKVIR ZA JAVNOZDRAVSTVENU
AKCIJU
NA PODRUČU
MENTALNOG ZDRAVLJA"
RIJEČ UREDNICA PRIJEVODA
Zbog relativno visoke prevalencije,
čestog početka u mlađoj
odrasloj dobi, mogućeg kroničnog tijeka, narušavanja kvalitete
života kako bolesnika tako i njegove obitelji i društvene
okoline, te značajnog udjela u korištenju zdravstvene zaštite,
duševne bolesti i poremećaji predstavljaju jedan od prioritetnih
javnozdravstvenih problema kako u svijetu, tako i u nas.
Svjetska zdravstvena organizacija
procjenjuje da u svijetu od mentalnih poremećaja pati oko 450
milijuna ljudi. Prema rezultatima istraživanja Globalnog
opterećenja bolestima koje su objavile Svjetska zdravstvena
organizacija i Svjetska banka, a uzimajući kao pokazatelj
opterećenja bolešću samo komponentu godina života s
dizabilitetom/ onesposobljenosti (years lived with disability -
YLDs) u procjenama za 2000. godinu među
10 najčešćih uzroka nalaze se čak četiri iz skupine mentalnih
poremećaja uzrokujući petinu svih godina života s dizabilitetom.
Na prvom mjestu ljestvice nalazi se unipolarni depresivni
poremećaj s udjelom od čak 11,9%, na petom poremećaji vezani uz
alkohol s udjelom od 3,1%, na sedmom shizofrenija (2,8%), a na
devetom bipolarni afektivni poremećaj (2,5%). Za dobnu skupinu
15-44 godine među
prvih deset uzroka nalaze se isti mentalni poremećaji, samo što
zauzimaju 1-3. i 5. mjesto s udjelom od 31,5% u ukupnom broju
godina života s dizabilitetom te dobne skupine.
U Hrvatskoj skupina mentalnih
poremećaja i poremećaja ponašanja nalazi se 2002. godine na
sedmom mjestu uzroka bolničkog liječenja s 38.804
hospitalizacije i udjelom od 7,0% u ukupnom broju
hospitalizacija, dok se po broju dana bolničkog liječenja nalazi
se na prvom mjestu s više od 1.700.000 dana i udjelom od 25,5% u
ukupnom broju dana bolničkog liječenja u Hrvatskoj. Analizira li
se međutim
bolničko liječenje osoba u dobi 20-59 godina mentalni poremećaji
s 26.676 hospitalizacija nalaze se čak na drugom mjestu, a
njihov udio u ukupnom broju hospitalizacija te dobi iznosi
11,5%.
Dvije trećine uzroka bolničkog
liječenja zbog mentalnih poremećaja čine alkoholizam (23,6%),
shizofrenija (20,7%), depresivni poremećaji (9,7%) i reakcije na
teški stres uključujući PTSP (8,9%). Međutim
po broju dana bolničkog liječenja zbog mentalnih poremećaja
izrazito prednjači shizofrenija s udjelom od 41,0% 2002. godine.
Sve navedeno još jednom ističe
potrebu intenziviranja aktivnosti na području zaštite mentalnog
zdravlja. Stoga smo smatrali da publikaciju finskog Nacionalnog
centra za istraživanja i razvoj socijalne skrbi i zdravstva
(STAKES) iz Helsinkija pod nazivom
Okvir za javnozdravstvenu akciju na
području mentalnog zdravlja,
kao i definicije i ključne pojmove iz publikacije
Javnozdravstveni pristup mentalnom zdravlju u
Europi
istog izdavača, treba staviti na raspolaganje
hrvatskoj stručnoj javnosti s ciljem unaprjeđenja
zaštite mentalnog zdravlja i suradnje na ovom području kako u
zemljama EU tako i na europskoj razini.
Posljednja promjena - 12.02.2007. -
Last change |
