Služba za epidemiologiju kroničnih
masovnih bolesti

PUBLIKACIJE

EUROPSKA POVELJA O ZDRAVLJU SRCA

Predgovor

Mortalitet i morbiditet

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u žena i muškaraca u Europi.(1) Odgovorne su za gotovo pola svih smrti u Europi, uzrokujući preko 4.35 miliona smrti svake godine u 53 zemlje članice SZO europske regije i više od 1.9 miliona smrti svake godine u Europskoj Uniji.(2) Kardiovaskularne bolesti su također glavni uzrok dizabiliteta i smanjene kvalitete života.

Ipak, kardiovaskularne bolesti su velikim dijelom preventabilne. SZO procjenjuje da bi umjerena istovremena redukcija krvnog tlaka, obeziteta, kolesterola i uporabe duhana, na populacijskoj razini, za više od pola smanjila incidenciju kvb.

Mortalitet od kardiovaskularnih bolesti, incidencija i letalitet opadaju u većini Sjevernih, Južnih i Zapadno Europskih zemalja, ali ne opadaju tako brzo ili rastu u zemljama Centralne i Istočne Europe.

Iako u EU opadaju stope smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, raste broj muškaraca i žena koji žive s tim bolestima.(1) Ovaj paradoks je u vezi s dužim očekivanim trajanjem života i većom stopom preživljavanja ljudi s bolestima srca i krvnih žila.  

Kardiovaskularne bolesti ubiju više ljudi nego svi karcinomi, s većim postotkom kod žena (55% svih smrti) nego muškaraca (43% svih smrti), višim mortalitetom kod muškaraca i žena nižeg socio-ekonomskog stanja.

Rizični čimbenici

Dobro poznati, glavni čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti su uporaba duhana,  povišeni krvni tlak i povišeni kolesterol u krvi, čimbenici koji su izravno povezani s životnim stilom, prehrambenim navikama pojedinaca, kao i sa stupnjem tjelesne aktivnosti. Ostali čimbenici koji su povezani s kardiovaskularnim bolestima uključuju prekomjernu tjelesnu težinu i pretilost, diabetes melitus, prekomjernu konzumaciju alkohola i psihosocijalni stres.

Troškovi

Procjenjeno je da  su troškovi kardiovaskularnih bolesti u EU 169 milijardi Eur/godišnje. Ovo predstavlja veliki godišnji trošak per capita od 372 Eur. Troškovi per capita variraju više od deseterostruko između zemalja članica EU od manje od 50$ u Malti do preko 600$  per capita godišnje u Njemačkoj i Velikoj Britaniji.(4).

Osim toga, zemlje s višim stopama kardiovaskularnih bolesti imaju oslabljen ekonomski razvoj. Gubitci u proizvodnji zbog mortaliteta i morbiditeta koštaju EU preko 35 milijardi Eur, što predstavlja 21% ukupnog troška tih bolesti, sa oko 2/3 ovih troškova zbog smrti (24,4 milijardi Eur) i 1/3 zbog bolesti (10,8 milijardi Eur) radno aktivnog  stanovništva.

Multisektorska suradnja i aktivnosti

EU dokumenti visoke razine, naročito zaključci Vijeća iz 2004. godine o promicanju kardiovaskularnog zdravlja naglašavaju važnost djelovanja i na populacijskoj i individualnoj razini, posebno identificiranjem osoba s visokim rizikom.

Zaključak Vijeća EU, usvojen za vrijeme Irskog predsjedanja, poziva Europsku Komisiju kao i zemalje članice da osiguraju poduzimanje odgovarajućih mjera za prevenciju kardiovaskularnih bolesti. Luksemburška Deklaracija, usvojena  pod luksemburškim predsjedanjem, utemeljila je sporazum predstavnika nacionalnih Ministarstava zdravstva, europskih i nacionalnih  predstavnika kardioloških društava i „fondacija za srce“, prisutnih na sastanku u Luksemburgu, da energično traži uvođenje ili jačanje sveobuhvatnih planova/programa  prevencije kardiovaskularnih bolesti i da osigura da učinkovite mjere, politika i intervencije budu zastupljene u svim europskim zemljama. Nekoliko rezolucija i povelja SZO usvojeno je s namjerom suzbijanja kardiovaskularnih bolesti i drugih glavnih nezaraznih bolesti.(7)

Štoviše, svrha zaštite zdravlja i poboljšanja kvalitete života europskog stanovništva smanjenjem učinka kardiovaskularnih bolesti, definirano je u potpunosti u EU sporazumu (8) i u ciljevima sastanka EU u Lisabonu, te izgledima za integraciju zdravlja u sve političke dokumente izrečene u zaključcima Vijeća europe od 30 studenog 2006. pod Finskim predsjedanjem.

Uz podršku Europske Komisije i SZO, Europska mreža za srce i Europsko kardiološko društvo pozivaju zainteresirane europske i  međunarodne organizacije da:

• Potpišu Europsku povelju o zdravlju srca

• Prevencijom suzbiju prijevremene smrti i obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti

• Djeluju u skladu s Deklaracijom Sv. Valentina sa Winning Heart Konferencije od 14. veljače 2000. godine

„Svako dijete rođeno u novom mileniju ima pravo živjeti najmanje do dobi od 65 godina bez kardiovaskularnih bolesti koje se mogu spriječiti“.

Dio I: Cilj

Članak 1

Cilj Europske povelje o zdravlju srca je značajno smanjiti opterećenje kardiovaskularnim bolestima u EU i Europskoj regiji SZO, te smanjiti nejednakost i nepravednost u optrećenju bolestima unutar jedne zemlje i između zemalja.

U ovom dokumentu termin „zdravlje srca“ podrazumijeva bolesti srca, moždani udar i druge vaskularne aterosklerotske bolesti

Članak 2

Povelja preporučuje potpisnicima da unaprijede i podrže mjere koje za prioritet imaju intervencije u svrhu promjene životnog stila, a koje će pomoći u smanjenju opterećenja kardiovaskularnim bolestima.

Dio II: Potpisnici prepoznaju da

Članak 3

Kardiovaskularne bolesti su multiuzročne bolesti i značajno je da su svi čimbenici rizika i determinante prisutni na društvenoj i individualnoj razini.

Osobine povezane s kardiovaskularnim zdravljem uključuju:

• Nepušenje duhana

• Odgovarajuću tjelesnu aktivnost – najmanje 30 minuta 5 puta tjedno

• Zdravu prehranu/ pravilne prehrambene navike

• Poželjnu tjelesnu težinu/ bez prekomjerne tjelesne težine

• Krvni tlak ispod 140/90

• Kolesterol u krvi ispod 5 mmol/l

• Normalni metabolizam glukoze

• Izbjegavanje prekomjernog stresa

Članak 4

Rizični čimbenici povezani s rizikom od kardivaskularnih događaja mogu se podijeliti u tri kategorije:

Članak 5

Na rizične čimbenike može se utjecati:

• Putem zakonodavstva (Policy makers) – kroz odlučivanje u politici koja će omogućiti podržavanje okoline, bilo kroz legislativu, uključujući oporezivanje, marketing ili druge mjere

• Pojedincima kroz ponašanja koja preferiraju zdravi način života – pravilnom prehranom, nepušenjem, redovitom tjelesnom aktivnošću

• Putem zdravstvenih djelatnika identificiranjem i liječenjem osoba s visokim rizikom, te zagovaranjem zdravijeg načina života

Članak 6

Promjenu načina života u cilju djelovanja na čimbenike rizika potrebno je provoditi od djetinjstva.

Članak 7

Opterećenje postojećim kardiovaskularnim bolestima također se može smanjiti ranom dijagnostikom, odgovarajućom terapijom, rehabilitacijom i prevencijom, uključujući i savjetovanje o načina života.

Članak 8

Potrebno je biti svjestan specifičnih aspekata kardiovaskularnog zdravlja i bolesti vezano uz spol.

Dio III: Potpisnici su suglasni

Članak 9

Implementirati politiku i mjere usuglašene u europskim političkim dokumentima visoke razine:

• Zaključci Vijeća o zdravlju srca (lipanj 2004)

• Luxemburška Deklaracija (lipanj 2005) o implementiranju promicanja zdravlja srca

• SZO Rezolucija o prevenciji i nadzoru nad nezaraznim bolestima u Europskoj Regiji

Implementacija će se izvršiti na europskoj, državnoj i regionalnoj razini.

Članak 10

Podržavati i zauzimati se za razvoj i implementaciju sveobuhvatnih zdravstvenih strategija, kao i mjera i politika na europskoj, državnoj, regionalnoj i lokalnoj  razini koje promiču kardiovaskularno zdravlje i sprječavaju kardiovaskularne bolesti.

Članak 11

Osnovati i ojačati saveze posvećene zdravlju srca kako bi se postigla najjača moguća politička podrška za razvoj politike i koordinaciju mjera za smanjenje opterećenja kardiovaskularnim bolestima.

Članak 12

Baviti se edukacijom i osnaživanjem javnosti i pacijenata uključivanjem medija i razvijanjem društvenog marketinga za podizanje svjesnosti u potrebnoj mjeri, te osiguravanjem uključivanja zajednice  i izgradnjom širih koalicija.

Članak 13

Razviti kapacitet promicanja zdravlja kroz dodiplomsku i poslijediplomsku nastavu i edukaciju, radi upoznavanja ciljeva ove Povelje.

Članak 14

Podržati uspostavljanje nacionalnih strategija za otkrivanje i skrb osoba sa visokim rizikom, kao i prevenciju i skrb osoba s utvrđenim kardiovaskularnim bolestima.

Članak 15

Promicati usvajanje najnovijih Europskih smjernica za prevenciju kardiovaskularnih bolesti, zajedničke europske Radne skupine. Ovo uključuje prijevod Smjernica na službene jezike država i prilagođavanje nacionalnim specifičnostima, uključujući domaću mortalitetnu i morbiditetnu statistiku, lokalnu praksu i prilagođavanje običajima lokalne zdravstvene zaštite, te podršku   njihovom uključivanju u sve medicinske profesije i druge srodne partnere uključene u očuvanje zdravlja.

U suradnji sa zdravstvenim vlastima, potvrditi da je rad na prevenciji prioritet u sektoru zdravstvene zaštite, da ima dobro educirane djelatnike u dovoljnom broju i da ima razumnu naknadu unutar okvira domaćih polica osiguranja.

Članak 16

Dati prednost istraživanju učinkovitosti politike i preventivnih intervencija uključujući i aspekte troškova zdravstvene zaštite.

Započeti istraživanja fokusirana na epidemiologiju i bihejvioralne faktore uključujući utjecaj različitih programa usmjerenih unaprjeđenju i očuvanju zdravlja populacije, uključujući one usmjerene k mladima i usmjerene razumijevanju mehanizama starenja u kardiovaskularnom sustavu i kardiovaskularnoj vulnerabilnosti žena.

Baviti se rascjepkanošću istraživanja u području kardiovaskularnih bolesti u Europi promicanjem i osnivanjem daljnje suradnje, širenja i koordinacije istraživačkih projekata.

Članak 17

Procijeniti sadašnje stanje kardiovaskularnog zdravlja (uključujući prevalenciju čimbenika rizika) da bi se mjerio napredak na razini populacije i na individualnoj razini za postizanje ciljeva navedenih u članku 2.

Članak 18

Razmotriti stupanj do kojeg su nacionalni planovi i politike usvojeni i implementirani.

Organizirati u suradnji s Europskom komisijom i Svjetskom zdravstvenom organizacijom sastanke o Europskoj povelji o zdravlju srca koji će biti osnova za razmjene ideja i iskustava i koji će voditi njenom unaprjeđenju.

(1)2733rd Employment, Social Policy, Health and Consumer Affairs Council Meeting - Luxembourg - 1 and 2 June 2006

(2)European Cardiovascular Disease Statistics - British Heart Foundation and European Heart Network - 2005

(3)Cardiovascular diseases in women: a statement from the policy conference of the European Society of Cardiology, European Heart Journal, March 2006

(4)Economic burden of cardiovascular diseases in the enlarged European Union, European Heart Journal, February 2006

(5)Council of the European Union - 9507/04 - 2586th Council Meeting - 1 and 2 June 2004

(6)Luxembourg Declaration - 29 June 2005

(7)EUR/RC56/R2; WHA53.17; EUR/RC52/R12; EUR/RC55/R1; EUR/RC54/R3; EUR/RC55/R6

(8)Article 152 of the EU Treaty

(9)2767th Employment, Social Policy, Health and Consumer Affairs Council Meeting - Brussels - 30 November and 1 December 2006

(10)Regional Committee resolution EUR/RC56/R2 on the prevention and control of non-communicable diseases in the WHO European Region

Izvor: www.heartcharter.eu

Pripremila: Verica Kralj, dr. med.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Posljednja promjena - 29.08.2008. - Last change