Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva-KRK

U Republici Hrvatskoj se već tri godine provodi Nacionalni program rane dijagnostike raka debelog crijeva.

Organizacija programa:

Osobama u dobi 50 do navršene 74 godine, na kućne adrese šalje se koverta s test-kartonom na skriveno krvarenje u stolici (izmetu) s uputama kako nanositi uzorak. U koverti je i pozivno pismo s informacijama te značaju sprječavanja i ranog otkrivanja ove vrste raka. Osoba treba PRVO NAPISATI IME I PREZIME NA SVAKI KARTONČIĆ, a zatim nanositi uzorak stolice tri uzastopna puta kad ima stolicu u po 4 prozorčića na svakom kartonu. Kartončiće s pravilno nanesenim uzorkom, ispunjenim anketnim upitnikom (koji je jako važan i za dalji postupak!) treba poslati u priloženoj koverti. Test se zatim očitava u pripadajućem zavodu za javno zdravstvo. U slučaju pozitivnog nalaza dogovara se kolonoskopija za koju bolesnik dobije kupovnicu (uputnicu) i recept za sredstvo za čišćenje s uputom. Pretragom se može otkriti rak debelog crijeva u čim ranijoj fazi, te još važnije i polipi koji tek ako se ne uklone mogu postati zloćudni. Zbog ove činjenice rak debelog crijeva može se spriječiti.

Ovaj program je namijenjen ISKLJUČIVO osobama koje nemaju tegoba, te nemaju bliskog člana obitelji-krvnog srodnika (roditelji, braća, sestre) koji je imao rak debelog crijeva ili obiteljsku polipozu. Dakle, osobe koje imaju neke tegobe, proljeve, začepljenost, oku vidljivo krvarenje, ili obiteljski poznat slučaj raka debelog crijeva, moraju se obavezno čim hitnije javiti svojem obiteljskom liječniku, koji će ga tada uputiti na kolonoskopiju te informirati o daljim postupcima.

Upute za vrijeme prikupljanja i nanošenja uzorka stolice:

Kako je tijekom provedbe programa došlo do izmjene preporuka o prehrani, tijekom par dana za vrijeme kojeg se uzorak stolice prikuplja, sadašnje upute su znatno pojednostavljene. Jedino ograničenje je da se ne smije uzimati C-vitamin, jer bi moglo doći do lažno negativnog nalaza. Ostala ograničenja, (preporučena od proizvođača testa kod pojedinačnog testiranja) moguće je zanemariti. Nadalje, osobama se preporuča da obavezno izliječe krvareće hemeroide prije testiranja, također zbog lažno pozitivnog nalaza.

UPUTE ZA IZVEDBU TESTA

Što ako osoba boluje od neke druge bolesti zbog koje ne može gladovati prije kolonoskopije ili ima druge zdravstvene probleme?

Osobe koje npr. imaju šećernu bolest i na inzulinu su, svakako se moraju javiti svojem liječniku obiteljske medicine s nalazom pozitivnog testa (tj. poziva za kolonoskopiju iz Zavoda za javno zdravstvo). Tada će dobiti uputnicu za bolničko obavljanje ove pretrage i treba odmah javiti u Zavod da se može termin iskoristiti za drugu osobu. Najbolje je o ovakvim problemima napisati to u anketu (prilikom slanja uzorka stolice), pa će se o tome viditi računa prilikom naručivanja za kolonoskopiju.

Zašto se treba svakako odazvati na testiranje?

Prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, rak debelog crijeva drugi je najčešći oblik raka i u muškaraca (iza raka pluća) i u žena (iza raka dojke), te u ukupnoj incidenciji (pojavnosti) raka obuhvaća 16% muškaraca i 14% žena. Incidencija i smrtnost su u porastu, iako smrtnost raste sporije nego incidencija. U razdoblju od 1983. do 2008. godine broj novih slučajeva raka debelog crijeva povećao se s 1186 na 3074 (za 159%), a broj umrlih s 840 na 1866 (za 122%) (Slika 1.). Od novootkrivenih 3074 bolesnika tijekom 2008. godine njih 1819 su muškarci, a 1255 žene. Osnovni razlog za kontinuirano visoku smrtnost već je spomenuto stanje raka debelog crijeva u trenutku dijagnosticiranja-svega 18% svih karcinoma debelog crijeva lokalizirano je samo na stjenki crijeva (Slika 2).

Slika 1. Stope pojavnosti i smrtnosti od raka debelog crijeva u Republici Hrvatskoj od 1970. do 2008./2009.

Usporedni pokazatelji pojavnosti i smrtnosti od raka debelog crijeva 1990. i 2008/9. godine

INCIDENCIJA (pojavnost):

1990.g.- 1648; 34,5/100.000

2008.g.- 3074; 69,3/100.000 (1819 muškaraca i 1255 žena, porast 87%)

MORTALITET (smrtnost):

1990.g.- 1049; 21,9/100.000

2009.g.- 1855; 41,0/100.000 (1052 muškaraca i 803 žena, porast 77%)  

Slika 2. udio bolesnika prema proširenosti i metastazama

Iz navedenog jasno se vidi da se rak debelog crijeva u stanovnika Hrvatske većinom ne otkriva u početnoj fazi. Za mnoge bolesnike to znači da nakon operacije imaju kolostomu i trebaju nositi vrećicu u koju se prazni stolica. Preživljavanje je lošije kao i kvaliteta života zbog potrebe za kemoterapijom. Ovo je sve moguće spriječiti pravovremenim otkrivanjem i uklanjanjem polipa.

Razlozi porasta pojavnosti i smrtnosti raka debelog crijeva poslijednjih desetljeća

Razlozi ovolikog porasta pojavnosti i smrtnosti su brojni: bolja i nešto ranija dijagnostika (porast broja obavljenih kolonoskopija i kvaliteta rada kolonoskopičara, kao i upućivanje osoba na pretrage), starenje stanovništva (ova vrst raka je češća u starijim dobnim skupinama), ali i zasigurno neki činitelji koje je vrlo teško utvrditi i nesumnjivo potvrditi. Do sada je poznato da postoje skupine ljudi u kojih postoje činitelji koji povisuju rizik za nastanak raka debelog crijeva: obiteljska pojava raka debelog crijeva, neke od ranije utvrđenih drugih zloćudnih bolesti, upalna bolest crijeva, neki naslijedni sindromi (npr. obiteljska polipoza, Peutz-Jeghersov, MUTYH-sindrom vezan uz mutaciju gena), pušenje cigareta, prekomjerno uživanje alkohola, sjedilački način života i (s tim u vezi ali i zasebno) porast prekomjerne tjelesne težine.  Do sada je nemoguće utvrditi kako na pojavu ove vrste raka djeluje prehrana koja sve više sadrži aditive, a način uzgoja biljaka i životinja za prehranu drugačiji je nego prije 50-tak godina. Kao potencijalni dodatni rizik spominje se i loše regulirana probava tj. neredovita stolica. No, obično ove osobe uzimaju malo povrća i voća, pa je gotovo nemoguće utvrditi što od toga utječe na pojavu raka debelog crijeva.

Važno je znati da je Naacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva u Hrvatskoj u sukladu je s odrednicama Nacionalne strategije razvitka zdravstva 2006.-2011., koja, među ostalim, sadržava i odrednice o prevenciji i ranom otkrivanju raka. Program je u skladu s Rezolucijom o prevenciji i kontroli karcinoma (WHA, 58.22, “Cancer prevention and control”), koju je usvojila Svjetska zdravstvena skupština na svom 58. zasjedanju u Ženevi 2005. godine te preporukama Vijeća EU (2003/878/EZ) od 2.12.2003. godine. Programe na nacionalnoj razini (dakle za sve stanovnike 50-74 god.) nemaju ni sve države EU, pa je vrlo važno znati da se ovime pokazuje osobita briga države za zdravlje i prevenciju ove bolesti.

REZULTATI DOSADAŠNJE PROVEDBE PROGRAMA

TEST NA OKU NEVIDLJIVO KRVARENJE U STOLICI

·            prikazani su rezultati 1056694 osoba kojima je do sada poslan test

·            primljeno 209763 koverata (sa i bez uzorka stolice na testu)-19.9% (prema EU smjernicama za 1. krug nacionalnog probira: 17.2-70.8%  )

·            obrađeno 180553 testova na skriveno krvarenje u stolici (18%)

·            pozitivnih 12823 (7,1%) è hipersenzitivni test, nešto veći odaziv osoba s tegobama, (EU smjernice: 1.5-8.5%)

KOLONOSKOPIJA

·            obavljeno 8472 kolonoskopija (66%)

·            uredan nalaz 810 osoba (lažno pozitivni 9.6%)

·            osoba s nalazom karcinoma: 472-2.6/1000 od ukupno ispravno vraćenih i obrađenih testova (EU smjernice: 1.2-2.3/1000)

·            osoba s nalazom polipa: 3303-39% od učinjenih kolonoskopija (EU smjernice:do 36%)

·            osoba s nalazom hemeroida: 2327

·            osoba s nalazom divertikla i ostalih pozitivnih nalaza (upalna bolest crijeva i ostale dijagnoze):

·            1234+326=1560

Ovakvi rezultati pokazuju da je tijekom dosadašnje provedbe otkriven rak debelog crijeva u 472 osobe (ranije ili pravovremeno) kod kojih se očekuje bolja kvaliteta života i dulje preživljenje. Također je u 3303 osobe odstranjen jedan ili više polipa, što znači da se time sprječava nastanak raka debelog crijeva.

Rezultati odaziva na testiranje skrivenog krvarenja u stolici po županijama

U svim županijama nije postignut jednak odaziv stanovnika što je uzrokovano nizom činitelja od kojih je jedan od važnijih neznanje stanovnika i nedovoljna aktivnost u obliku različitih javno-zdravstvenih akcija, kao i pojedini problemi s kolonoskopskom opremom i/ili nedostakom liječnika koji mogu obavljati kolonoskopiju za nacionalni program (što se mjeri njihovom sposobnošću da otkriju male polipe-prema EU  smjernicama). Potreban je veći rad patronažnih sestara i liječnika obiteljske medicine (koji i sami žele biti više uključeni), no do sada još nije ovo sustavno rješeno i planira se za slijedeći krug. Naime, za provedbu ovako velikog programa potrebno je dosta vremena, uz pomoć svih drugih segmenata u društvu, pa su ove informacije ujedno i poziv za širu akciju kojom bi se znatno pridonjelo odazivanju još većeg broja ljudi te spašavanju mnogih života. Dobri primjeri ovakve suradnje postoje već u nekim našim županijama, te programima iz EU u kojima se postiže odaziv i oko 70% (najnovije u Češkoj, ranije Velika Britanija, Finska i druge).

Po tom uzoru, jedna od predstojećih aktivnosti će biti obilježavanje Dana posvećenog borbi protiv raka debelog crijeva, za kojeg se očekuje dogovor.

Predsjednica povjerenstva za provedbu

doc. dr. sc. Nataša Antoljak

Posljednja promjena - 13.03.2013. - Last change