|
Izvršena samoubojstva u Hrvatskoj
Izvršena samoubojstva jedan su od vodećih uzroka smrti od
ozljeda u Hrvatskoj.
Kroz godine bilježe se do 1999. godine oscilacije u broju
izvršenih samoubojstava, kao i u broju izvršenih samoubojstava
prema broju stanovnika (stopa/100.000), dok je nadalje prisutan
trend pada samoubojstava. U 1985. godini počinjeno je 1.050
samoubojstava (stopa 21,5/100.000). Podjednak, a ujedno i
najveći broj samoubojstava registriran je 1987. i 1992. godine
(1.153 slučaja, stopa 24,1/100.000 i 1.156 slučaja, stopa
24,2/100.000). Najmanje izvršenih samoubojstava registrirano je
1995. godine (930 slučaja, stopa 19,4) te u razdoblju
2000.–2010. godine (926 slučaja, stopa 20,9 2000. godine; 777
slučaja, stopa 17,5/100.000 2010. godine). S obzirom na spol
omjer samoubojstava muškaraca i žena kretao se u rasponu od 2,2
do 3,6:1.
Dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava u
Hrvatskoj, za sve dobi kao i za dob 0-64 godina, pokazuju
oscilacije do 1997. godine, a od 1998. godine prisutan je
kontinuirani pad stope (2009. godine stopa 14,96/100.000 za svu
dob; stopa 12,45 za dob 0-64). Registriraju se razlike
dobno-standardiziranih stopa po županijama. Županije primorskog
dijela Hrvatske bilježe značajno niže stope izvršenih
samoubojstava od pojedinih županija kontinentalnog dijela.
Stope izvršenih samoubojstava kod oba spola značajno rastu s
dobi te se u dobi 65 i više godina bilježe najviše stope. U
Hrvatskoj je, kao i u mnogim zemljama, u pojedinim godinama bio
zabilježen porast broja i stope izvršenih samoubojstava u dobi
15-19 godina. Godine 1985. stopa je iznosila 5,8, najviša stopa
registrirana je 1999. god. (12,9), a od 2000. godine nadalje
bilježi se pad stope u toj dobi (2010. godine stopa
6,0/100.000).
Najčešći
način izvršenja samoubojstava u oba spola je vješanje. U ratnim i poratnim godinama značajno je porastao broj
samoubojstava vatrenim oružjem, posebice u muškaraca, čemu je
razlog, vjerojatno, bio lakša dostupnost oružju. Posljednjih
godina postoji trend pada tog načina izvršenja samoubojstava. U
2010. godini registrirano je 116 samoubojstava vatrenim oružjem
(14,9 % u ukupnom broju samoubojstava).
Hrvatska bilježi niže dobno-standardizirane stope smrtnosti
zbog samoubojstava od susjednih Slovenije i Mađarske, a više od
Austrije. Za prosjek zemalja EU članica prije svibnja 2004.
registrirane su niže stope nego za Hrvatsku, dok je za prosjek
zemalja EU članica od 2004. ili 2007. registrirana podjednaka
stopa za svu dob te viša stopa smrtnosti zbog samoubojstava za
dob 0-64 godine nego za Hrvatsku.
Slika/Figure
1
Samoubojstva u Hrvatskoj po pojedinim godinama/
Suicides in
Croatia by selected years
Slika/
Figure
2
Dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava u
Hrvatskoj za sve dobi i za dob 0-64, 1985. godine te u razdoblju
1990. - 2009. godine /
Age-standardized suicide rates for all ages and age 0-64,
Croatia 1985, and 1990–2009
Slika/
Figure 3
Dobno-specifične stope smrtnosti zbog
samoubojstava u Hrvatskoj 1985., 1990., 1995., 2000., 2005. i
2010. godine
/ Age-specific suicide rates, Croatia 1985, 1990, 1995, 2000,
2005 and 2010
Slika/
Figure 4
Odnos samoubojstava počinjenih vatrenim
oružjem i ostalih načina samoubojstava u Hrvatskoj po pojedinim
godinama
- Ratio of
suicides committed by firearms to other methods of suicide in
Croatia by selected years
Slika/
Figure 5
Dobno-standardizirane stope smrtnosti
zbog samoubojstava za sve dobi i za dob 0-64 po pojedinim
zemljama Europe 2009. godine
/ Age-standardized suicide rates by individual European
countries, all ages and age 0-64, 2009
Posljednja promjena
-
16.03.2012. - Last change |
