Služba za epidemiologiju kroničnih
masovnih bolesti


 

Odjel za praćenje i prevenciju duševnih bolesti i poremećaja

  Početak / Služba za epidemiologiju kroničnih masovnih bolesti / Odjel za praćenje i prevenciju duševnih bolesti i poremećaja / Odsjek za praćenje izvršenih samoubojstava s registrom - Svjetski dan prevencije samoubojstava
 

 

Voditelj Odjela:

Maja Silobrčić-Radić, dr. med. specijalist epidemiolog

maja.silobrcic-radic@hzjz.hr

 

Tel/Fax: +385 1 486 32 71


- Odsjek za praćenje izvršenih samoubojstava s registrom

- Odsjek za praćenje psihoza s registrom


 

10. rujna 2008.

SVJETSKI DAN PREVENCIJE SAMOUBOJSTAVA

 

10. rujna 2007.

SVJETSKI DAN PREVENCIJE SAMOUBOJSTAVA




 
 

SVJETSKI DAN PREVENCIJE SAMOUBOJSTAVA

10. rujna 2009.

«Prevencija samoubojstava u različitim kulturama»


Svjetski dan prevencije samoubojstava obilježava se svake godine 10. rujna na inicijativu  Međunarodnog udruženje za prevenciju samoubojstava (International Association for Suicide Prevention – IASP) i u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (World Health Organisation – WHO. ) s ciljem podizanja svijesti o potrebi i obvezi akcija na prevenciji samoubojstava na globalnoj razini.

Obilježavanje Svjetskog dana prevencije samoubojstava započelo je 2003. godine sa svrhom širenja znanja o problemu samoubojstava, prosljeđivanja informacija, smanjenja stigme vezane uz samoubojstvo  te podizanja spoznaje da se samoubojstvo može spriječiti.

Tema ovogodišnjeg  Svjetskog dana «Prevencija samoubojstava u različitim kulturama» svraća pozornost javnosti na problem samoubojstava  s aspekta kulturnih, religijskih, pravnih, povijesnih, filozofskih i tradicijskih čimbenika, koje treba uzeti u obzir u aktivnostima na  prevenciji samoubojstava. Dakle, problem samoubojstva treba sagledati i u smislu kulturalne pozadine, a kako bi se spasili životi, programi prevencije samoubojstava moraju biti prilagođeni različitim kulturalnim sredinama.

Globalna veličina problema

Samoubojstva predstavljaju jedan od vodećih javnozdravstvenih problema. Oko milijun ljudi godišnje u svijetu počini samoubojstvo - 1 smrt svake 2 minute.

Samoubojstva čine više od polovine nasilnih smrti u svijetu – više nego sve smrti zbog ratova i  ubojstava.

U mnogim razvijenim zemljama samoubojstava se nalaze na 2. ili 3. mjestu  vodećih uzroka smrti kod adolescenata i mlađih odraslih osoba te na 13. mjestu  uzroka smrti kod osoba svih dobi.  Iako su samoubojstva jedan od  vodećih uzroka smrti u mlađih osoba (15-34 godina), većina samoubojstava registrira se u dobi iznad 60 godina.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će do 2020 godine broj samoubojstava porasti na milijun i pol te da će udio samoubojstava u globalnom opterećenju bolestima iznositi 2,4%.

Svake godine više milijuna osoba pokuša samoubojstvo koje iako ne završi smrtnim ishodom zahtjeva medicinski tretman i  brigu o mentalnom zdravlju te odražava ozbiljne osobne nesreće ili bolesti.

Još nekoliko milijuna ljudi godišnje - obitelj i bliski prijatelji osoba koje su počinile samoubojstvo- osamljeni su i pogođeni samoubojstvom, a posljedice tog gubitka često traju cijeli život. 

Samoubojstva izazivaju velike  psihološke i socijalne posljedice dok se ekonomske posljedice samoubojstava za društvo ( gubitak produktivnosti, trošak zdravstvene i socijalne skrbi) procjenjuju na više milijardi dolara godišnje.

Obzirom da skoro četvrtinu samoubojstava počine adolescenti i mlađe odrasle osobe u dobi do 25 godina  (250 tisuća smrti godišnje) samoubojstva su i jedan od vodećih uzroka prijevremene smrtnosti  s procjenom gubitka više od 20 milijuna godina života u zdravlju.

Priređeno prema izvoru podataka: IASP

Izvršena samoubojstva u Hrvatskoj


Posljednja promjena - 10.09.2009. - Last change