|
Obilježavanje Svjetskog dana
prevencije samoubojstava u protekle dvije godine bilo je
usmjereno na prevenciju samoubojstava u različitim kulturama
prepoznavajući značajne razlike u obilježjima i okolnostima
suicidalnog ponašanja u različitim djelovima svijeta.
Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana
prevencije samoubojstava, pod sloganom „Spriječimo
samoubojstva u multikulturalnim zajednicama“,
usmjerena je na činjenicu da su sve zemlje multikulturalne i
da unutar jedne zemlje mogu postojati razlike u obilježima
suicidalnog ponašanja.
U mnogim zemljama žive različite
etničke skupine. Mnoge zemlje utočišta su manjinskim grupama
imigranata, izbjeglica, azilanata. Praktički nema zemlje koja ne
predstavlja zajednicu raznovrsnih etničkih i religijskih
skupina. Iako multikulturalne zajednice iziskuju „kulturalnu“
osjetljivost, u preventivnim aktivnostima ne smiju se
predvidjeti drugi bitni čimbenici koji mogu biti rizik za
suicidalno ponašanje, kao nezaposlenost, siromaštvo,
marginalizacija, stigmatizacija. Konačno, kultura nije statička
ili mjerljiva varijabla, ona predstavlja dinamiku razvoja u
međudjelovanju pojedinca i njegova okruženja.
Stoga je važno da se u aktivnostima
na prevenciji samoubojstava prepozna utjecaj potencijalnih
kulturalnih različitosti, ali da se ne zanemare i drugi važni
čimbenici koji mogu predstavljati rizik za suicidalno
ponašanje.
GLOBALNA VELIČINA
PROBLEMA
Samoubojstva predstavljaju jedan od
vodećih javnozdravstvenih problema. Svjetska zdravstvena
organizacija procjenjuje da oko milijun ljudi godišnje u
svijetu počini samoubojstvo. To predstavlja «globalnu» smrtnost
zbog samoubojstava od 16 slučajeva samoubojstava na 100.000
stanovništva, ili jedno samoubojstvo svakih 40 sekundi.
Samoubojstva čine više od polovine
nasilnih smrti u svijetu – više nego sve smrti zbog ratova i
ubojstava.
U mnogim razvijenim zemljama
samoubojstava se nalaze na 2. ili 3. mjestu vodećih uzroka
smrti kod adolescenata i mlađih odraslih osoba te na 13. mjestu
uzroka smrti kod osoba svih dobi.
Iako su samoubojstva jedan od
vodećih uzroka smrti u mlađih osoba (15-34 godina), većina
samoubojstava registrira se u dobi iznad 60 godina.
Obzirom da skoro četvrtinu
samoubojstava počine adolescenti i mlađe odrasle osobe u dobi do
25 godina (250 tisuća smrti godišnje) samoubojstva su i jedan
od vodećih uzroka prijevremene smrtnosti s procjenom gubitka
više od 20 milijuna godina života u zdravlju.
Svjetska zdravstvena organizacija
procjenjuje da će do 2020. godine broj samoubojstava porasti na
milijun i pol te da će udio samoubojstava u globalnom
opterećenju bolestima iznositi 2,4%.
IZVRŠENA
SAMOUBOJSTVA U HRVATSKOJ
ZABLUDE I ČINJENICE
O SAMOUBOJSTVU
ZABLUDA: Osoba koja ima suicidalne
namjere sigurna je u nakani da umre. Nitko i ništa ne može je u
tome spriječiti.
ČINJENICA:
Samoubojstvo se može spriječiti. Većina suicidalnih osoba
očajnički želi živjeti, one samo u određenom trenutku nisu u
stanju sagledati alternative svojim problemima.
ZABLUDA: Samoubojstvo se događa bez
upozorenja.
ČINJENICA: Suicidalna osoba obično
daje mnoge znakove upozorenja o svojoj namjeri.
ZABLUDA: Ljudi koji govore o
samoubojstvu nikad ga ne počine.
ČINJENICA: Mnoge osobe koje
pokušaju ili počine samoubojstvo prethodno govore ili ponašanjem
upozoravaju na suicidalne namjere.
ZABLUDA: Oporavak suicidalne osobe
nakon želje ili pokušaja samoubojstva znači da je rizik od
sljedećih pokušaja prošao.
ČINJENICA: Mnoga počinjenja
samoubojstava dogode se kad osoba ponovo ima dovoljno snage
provesti u djelo prethodnu želju ili pokušaj.
ZABLUDA: Samoubojstva su češća u
nižim socio-ekonomskim skupinama.
ČINJENICA: Samoubojstva „sijeku“
socijalne i ekonomske granice. Zastupljena su unutar svih
skupina zajednice.
ZABLUDA: Sve suicidalne osobe su
depresivne.
ČINJENICA: Depresija je često
povezana sa suicidalnim promišljanjem, ali nisu sve osobe koje
su pokušale ili počinile samoubojstvo depresivne. Niz drugih
emocionalnih čimbenika može biti povezan sa suicidalnim
promišljanjem.
ZABLUDA: Razgovor o samoubojstvu
može potaknuti osobu koja razmišlja o samoubojstvu da to i
učini.
ČINJENICA: Upravo suprotno.
Razgovor pokazuje da razumijete probleme osobe i brinete za nju
te često smanjuje anksioznost osobe i pomaže u odvraćanju od
suicidalnog ponašanja.
UPUTE ZA MEDIJE
KAKO ODGOVORNO IZVJEŠTAVATI O SAMOUBOJSTVIMA
Što treba raditi
-
Surađivati sa zdravstvenim
službama u predstavljanju činjenica.
-
Samoubojstvo prikazati kao
nažalost izvršeno djelo, kakvo bi trebalo nastojati
spriječiti.
-
Prikazivati isključivo pouzdane
podatke i to na unutrašnjim stranicama tiska, uvijek kao
sporednu vijest.
-
Isticati alternative
samoubojstvu.
-
Pružati obavijesti o dostupnoj
pomoći.
-
Davanje publiciteta pokazateljima
rizika i znacima upozorenja.
Što ne treba raditi
-
Ne objavljivati fotografije i
oproštajna pisma.
-
Ne izvještavati o specifičnim
detaljima načina samoubojstva.
-
Ne davati pojednostavljena
objašnjenja.
-
Ne veličati samoubojstvo ili
praviti senzaciju od njega.
-
Ne koristiti religijske ili
kulturne stereotipe.
-
Ne okrivljavati nikoga.
Priređeno prema izvorima: IASP, WHO
Izvršena samoubojstva u Hrvatskoj
- podaci za Hrvatsku
 |
