Početak / Zavod / Ustrojstvo / Služba za epidemiologiju / Upute kupačima za sigurno kupanje

 

 Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti
 

Voditelj Službe:
Prof. dr. sc.
Ira Gjenero Margan,
dr. med.


Kontakti:
 tel: (+385 1) 46 83 004 / 005
 fax: (+385 1) 46 83 877
epidemiologija@hzjz.hr

   

 

 

 

 


Upute kupačima za sigurno kupanje:

Kako se čuvati od zaraza?

Na pragu smo novoga ljeta, i uskoro će započeti i sezona kupanja. No, uz veselje i velike zdravstvene koristi kupanja i plivanja tu postoje i određeni zdravstveni rizici, među njima i neke zarazne bolesti odnosno infekcije. Rizik zaraze je općenito to veći, što je neka vodena površina manja i slabije protočna, zbog njenog lakšeg zasićenja nepoželjnim tvarima i mikrobima, bilo iz živog i neživog okoliša, bilo od samih kupača. Stoga je za kupanje od prirodnih vodenih površina u načelu najsigurnije more, čemu još pridonosi i slanost morske vode, a najnepovoljnije su nizinske, male vode stajaćice, bare i sl. Bazeni pak posve ovise o ljudima i mogu se tehnički dotjerati do savršene sigurnosti, a s druge strane biti i vrlo nesigurni ako se održavanje zapusti. Većina naših jezera, starih riječnih rukavaca i šoderica koje kod nas ljeti služe za kupanje imaju manje ili više osobine voda stajaćica, pa to kod kupanja valja imati na umu.

Zarazne bolesti koje se mogu zadobiti kupanjem, nastaju ulaskom uzročnika prisutnih u vodi u organizam kupača preko nekog od ulaza u tijelo: usta,  sluznice (oko, nos, spolovilo), oštećenja na koži, katkad i dišni putovi. Preko usta, na primjer gutanjem vode mogu tako nastati crijevne infekcije, virusne i bakterijske, s proljevima i temperaturom, preko tjelesnih sluznica mogu se zadobiti neke tipično kupačke bolesti, na primjer virusna ili klamidijska upala oka, tzv. kupališni konjunktivitis, ili pak infekcija mokraćnih putova. Kroz ranice na koži  i sluznicama, a i preko zdrave sluznice oka, može se zaraziti leptospirozom (tzv. ljetnom gripom ili  žetvenom groznicom) osobito nakon kupanja u barama i vodama stajaćicama,  moguće su i  upale uha zbog zadržavanja nečiste vode u  vanjskom zvukovodu. Preko probavnog sustava,  preko sluznica a i udisanjem vodenog aerosola tj. sitnih kapljica, može se zaraziti enterovirusima, s posljedičnom nekom od bolesti iz te skupine, na primjer serozni meningitis, bolest s proljevom i osipom i sl.

Ipak, srećom, uz sve brojne spomenute mogućnosti, stvaran rizik, odnosno vjerojatnost takve zaraze na kupanju, razmjerno je malen, zahvaljujući tome što se između ostaloga obično ne popije veća količina vode, zdrava koža prepreka je ulasku uzročnika, a sami uzročnici su u vodi najčešće veoma razrijeđeni. Takva povoljna procjena međutim više vrijedi za odrasle ljude  i mladež,  dok je za malu djecu do 3 godine rizik veći, a za djecu ispod 1 godine još veći, jer su mala djeca još neotporna, a način njihova kupanja pogoduje nastanku infekcija: sjedenje u plićaku s mnoštvom vršnjaka, zagrcavanje i sl. Iz ovih činjenica i iskustva može se lako naslutiti koje okolnosti na kupanju povećavaju mogućnost zaraza te obratno, koje to okolnosti ili postupci smanjuju ili otklanjanju rizike.

Nepovoljni su tako:

·         dug boravak u vodi

·         kupanje u plićaku gdje ima puno kupača koji dižu sediment s dna

·         ronjenje i gledanje u vodi (osim u čistom moru ili sl.)

·         gutanje i zagrcavanje vodom

·         kupanje male djece ispod tri godine života, a osobito one ispod jedne godine starosti

Rizici se, naprotiv, otklanjaju ovako:

·         izbjegavanje ulaska vode u usta i gutanja vode

·         izbjegavanje gledanja u vodi

·         izbjegavanje živahnih oblika kupanja, skakanja, prskanja, guranje pod vodu i sl, ako

       sumnjamo je li voda čista

·         ne ostajanje u vodi (pre)dugo

·        tuširanje čistom vodom nakon izlaska iz vode, jezera, bazena, odnosno na kraju

      kupanja (izuzetak opet može biti čisto more) a kod kuće, ponovo  kupanje toplom

      vodom i sapunom

·        oprez i nadziranje kupanja male djece

 

Važnost  primjene spomenutih mjera opreza raste i sve je veća, što je voda u kojoj se odlučimo kupati  nečistija odnosno nesigurnija.

 

Uz ove čimbenike, vezane pretežno uz same kupače, postoje i vrlo važni opći čimbenici koji mogu biti izvor rizika ili pak nasuprot jamčiti sigurnost. Tako uz ostalo rizik povećava:

·         ulaz kanalizacijskih i otpadnih voda u neke jezero ili kupalište, kao i nedostatak

        sanitarija uz obalu

·         velik broj kupača

·         visoka temperatura vode

 

Nasuprot, za čuvanje zdravlja ljudi, a i samih voda odnosno vodenih biotopa,  važno je na vodenim površinama koje želimo rabiti za kupanje nastojati:

·         spriječiti utok  bilo kakve kanalizacije ili procjeđivanje sadržaja septičnih jama u

       vodu gdje se kupaju kupači. Na moru se to obično postiže izvodom kanalizacijskih

       cijevi dovoljno duboko i daleko od plaža.

·         nadzirati ispravnost kanalizacijskih uređaja

·         održavati urednost obala i okolice, da kod kiša ne dođe do sapiranja nečisti u vodu, a

       s time je izravno u vezi i potreba dovoljnog broja sanitarnih uređaja uz obalu

       kupališta ili na bazenima.

·         regulirati broj kupača, što je obično teško izvedivo.

 

Ako se radi o bazenima, svakako na čistoću i sigurnost vode utječe i ponašanje kupača odnosno poštivanje bazenskih higijenskih pravila, na primjer tuširanje prije ulaska u bazen, uporaba sanitarija i dr.

 

Nad svim našim javnim kupališnim mjestima, morskim kupalištima, jezerima, rijekama, a i bazenima postoji stalan zdravstveni nadzor nad sigurnošću vode za kupanje, s mikrobiološkom i kemijskom kontrolom vode te izviđanjem na terenu radi uočavanja i otklanjanja nekog od spomenutih rizika, a bazeni se uz to još i redovno dezinficiraju, obično klornim preparatom uz filtraciju i izmjenu vode. Taj nadzor s ciljem prevencije bolesti, provode kod nas zdravstvene ekološke i epidemiološke službe zavoda za javno zdravstvo.

 

Mjesta sigurna za kupanje danas se običava i označiti, na primjer plavim zastavama, a nesigurna pisanim upozorenjima ili izvješenim crvenim zastavama S veseljem se može reći da su sve naše važne morske plaže sigurne, i smiju se dičiti oznakama visoke prirodne čistoće, također i velika jezera, na primjer Jarunsko jezero i dr. Treba ipak imati u vidu da u vrijeme velike gustoće kupača osobito u plićinama dolazi do povećanog onečišćenja, i određen rizik tada može postojati i u prirodno najčišćim vodama, pa tada i spomenute mjere opreza nisu na odmet.

 

Želimo vam i ovoga ljeta puno ugodnih trenutaka na kupanju, a  ovih nekoliko savjeta neka pridonese, da se pri tome izbjegnu neke zdravstvene opasnosti, i da doživljaj ljetnog zadovoljstva bude potpun !


dr. med. Borislav Aleraj, specijalist epidemiolog

Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

 

Posljednja promjena - 12.02.2007. - Last change