|
Upute kupačima za sigurno kupanje:
Kako se čuvati od zaraza?
Na pragu smo
novoga ljeta, i uskoro će započeti i sezona kupanja. No, uz veselje i velike
zdravstvene koristi kupanja i plivanja tu postoje i određeni zdravstveni
rizici, među njima i neke zarazne bolesti odnosno infekcije. Rizik zaraze
je općenito to veći, što je neka vodena površina manja i slabije
protočna, zbog njenog lakšeg zasićenja nepoželjnim tvarima i mikrobima,
bilo iz živog i neživog okoliša, bilo od samih kupača. Stoga je za
kupanje od prirodnih vodenih površina u načelu najsigurnije more, čemu
još pridonosi i slanost morske vode, a najnepovoljnije su nizinske, male
vode stajaćice, bare i sl. Bazeni pak posve ovise o ljudima i mogu se
tehnički dotjerati do savršene sigurnosti, a s druge strane biti i vrlo
nesigurni ako se održavanje zapusti. Većina naših jezera, starih riječnih
rukavaca i šoderica koje kod nas ljeti služe za kupanje imaju manje ili
više osobine voda stajaćica, pa to kod kupanja valja imati na umu.
Zarazne bolesti koje se mogu
zadobiti kupanjem, nastaju ulaskom uzročnika prisutnih u vodi u organizam
kupača preko nekog od ulaza u tijelo: usta, sluznice (oko, nos,
spolovilo), oštećenja na koži, katkad i dišni putovi. Preko usta, na
primjer gutanjem vode mogu tako nastati crijevne infekcije, virusne i
bakterijske, s proljevima i temperaturom, preko tjelesnih sluznica mogu
se zadobiti neke tipično kupačke bolesti, na primjer virusna ili
klamidijska upala oka, tzv. kupališni konjunktivitis, ili pak infekcija
mokraćnih putova. Kroz ranice na koži i sluznicama, a i preko
zdrave sluznice oka, može se zaraziti leptospirozom (tzv. ljetnom gripom
ili žetvenom groznicom) osobito nakon kupanja u barama i vodama
stajaćicama, moguće su i upale uha zbog zadržavanja nečiste
vode u vanjskom zvukovodu. Preko probavnog sustava, preko
sluznica a i udisanjem vodenog aerosola tj. sitnih kapljica, može se zaraziti
enterovirusima, s posljedičnom nekom od bolesti iz te skupine, na primjer
serozni meningitis, bolest s proljevom i osipom i sl.
Ipak, srećom, uz sve brojne spomenute
mogućnosti, stvaran rizik, odnosno vjerojatnost takve zaraze na kupanju,
razmjerno je malen, zahvaljujući tome
što se između ostaloga obično ne popije veća količina vode, zdrava koža
prepreka je ulasku uzročnika, a sami uzročnici su u vodi najčešće veoma
razrijeđeni. Takva povoljna procjena međutim više vrijedi za odrasle
ljude i mladež, dok je za malu djecu do 3 godine rizik veći,
a za djecu ispod 1 godine još veći, jer su mala djeca još neotporna, a
način njihova kupanja pogoduje nastanku infekcija: sjedenje u plićaku s
mnoštvom vršnjaka, zagrcavanje i sl. Iz ovih činjenica i iskustva može
se lako naslutiti koje okolnosti na kupanju povećavaju mogućnost
zaraza te obratno, koje to okolnosti ili postupci smanjuju ili
otklanjanju rizike.
Nepovoljni su tako:
·
dug
boravak u vodi
·
kupanje
u plićaku gdje ima puno kupača koji dižu sediment s dna
·
ronjenje
i gledanje u vodi (osim u čistom moru ili sl.)
·
gutanje
i zagrcavanje vodom
·
kupanje
male djece ispod tri godine života, a osobito one ispod jedne godine starosti
Rizici se, naprotiv, otklanjaju
ovako:
·
izbjegavanje
ulaska vode u usta i gutanja vode
·
izbjegavanje
gledanja u vodi
·
izbjegavanje
živahnih oblika kupanja, skakanja, prskanja, guranje pod vodu i sl, ako
sumnjamo je li voda čista
· ne ostajanje u vodi (pre)dugo
· tuširanje čistom
vodom nakon izlaska iz vode, jezera, bazena, odnosno na kraju
kupanja (izuzetak
opet može biti čisto more) a kod kuće, ponovo kupanje toplom
vodom i sapunom
·
oprez
i nadziranje kupanja male djece
Važnost
primjene spomenutih mjera opreza raste i sve je veća, što je voda u kojoj
se odlučimo kupati nečistija odnosno nesigurnija.
Uz ove čimbenike,
vezane pretežno uz same kupače, postoje i vrlo važni opći čimbenici koji
mogu biti izvor rizika ili pak nasuprot jamčiti sigurnost. Tako uz ostalo
rizik
povećava:
·
ulaz
kanalizacijskih i otpadnih voda u neke jezero ili kupalište, kao i
nedostatak
sanitarija uz obalu
·
velik
broj kupača
·
visoka
temperatura vode
Nasuprot, za čuvanje
zdravlja ljudi, a i samih voda odnosno vodenih biotopa, važno je na
vodenim površinama koje želimo rabiti za kupanje nastojati:
·
spriječiti
utok bilo kakve kanalizacije ili procjeđivanje sadržaja septičnih
jama u
vodu gdje se kupaju kupači. Na moru se
to obično postiže izvodom kanalizacijskih
cijevi dovoljno duboko
i daleko od plaža.
·
nadzirati
ispravnost kanalizacijskih uređaja
·
održavati
urednost obala i okolice, da kod kiša ne dođe do sapiranja nečisti u
vodu, a
s time je
izravno u vezi i potreba dovoljnog broja sanitarnih uređaja uz obalu
kupališta ili na
bazenima.
·
regulirati
broj kupača, što je obično teško izvedivo.
Ako se radi o
bazenima, svakako na čistoću i sigurnost vode utječe i
ponašanje kupača odnosno poštivanje bazenskih higijenskih pravila,
na primjer tuširanje prije ulaska u bazen, uporaba sanitarija i dr.
Nad svim našim
javnim kupališnim mjestima, morskim kupalištima, jezerima, rijekama, a i
bazenima postoji stalan zdravstveni nadzor nad sigurnošću vode za
kupanje, s mikrobiološkom i kemijskom kontrolom vode te izviđanjem na
terenu radi uočavanja i otklanjanja nekog od spomenutih rizika, a bazeni
se uz to još i redovno dezinficiraju, obično klornim preparatom uz
filtraciju i izmjenu vode. Taj nadzor s ciljem prevencije bolesti,
provode kod nas zdravstvene ekološke i epidemiološke službe zavoda za
javno zdravstvo.
Mjesta sigurna za
kupanje danas se običava i označiti, na primjer plavim zastavama, a
nesigurna pisanim upozorenjima ili izvješenim crvenim zastavama S
veseljem se može reći da su sve naše važne morske plaže sigurne, i
smiju se dičiti oznakama visoke prirodne čistoće, također i
velika jezera, na primjer Jarunsko jezero i dr. Treba ipak imati u vidu
da u vrijeme velike gustoće kupača osobito u plićinama dolazi do
povećanog onečišćenja, i određen rizik tada može postojati i u prirodno
najčišćim vodama, pa tada i spomenute mjere opreza nisu na odmet.
Želimo vam i ovoga ljeta puno ugodnih trenutaka na kupanju,
a ovih nekoliko savjeta neka pridonese, da se pri tome izbjegnu
neke zdravstvene opasnosti, i da doživljaj ljetnog zadovoljstva bude
potpun !
dr. med. Borislav Aleraj,
specijalist epidemiolog
Služba za epidemiologiju zaraznih
bolesti
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Posljednja promjena -
12.02.2007. - Last change |