Ebola – informacije za zdravstvene djelatnike

Mjere osobne zaštite pri skrbi o pacijentima oboljelim od ebole

OSOBINE VIRUSA EBOLE 

  • Ebola je rijetka, ozbiljna i često smrtonosna bolest koju uzrokuje virus ebole.
  • Prirodni rezervoar virusa su najvjerojatnije divlje životinje tropskog područja (majmuni, dikobrazi, šišmiši, antilope)
  • Bolest se može dobiti izravnim kontaktom s krvlju i drugim tjelesnim tekućinama zaraženih divljih životinja, živih ili uginulih, poput majmuna, šumskih antilopa i šišmiša.
  • S čovjeka na čovjeka, prenosi se izravnim kontaktom s krvlju ili drugim tjelesnim tekućinama zaraženih osoba, bilo živih ili preminulih. U to je uključen i nezaštićen spolni odnos s pacijentima do sedam tjedana nakon njihova oporavka od bolesti.
  • Virus ebole ne prenosi se zrakom poput virusa gripe.
  • Uobičajenim kontaktom s ljudima koji ne izgledaju bolesno, na javnim mjestima, virus ebole se ne prenosi.
  • Zaraženi ljudi, u vrijeme inkubacije (prije pojave znakova bolesti), nisu zarazni za okolinu, jer počinju izlučivati virus tek kada se pojave znakovi bolesti (povišena tjelesna temperatura, povraćanje, proljev, glavobolja, grlobolja…).
  • Virusom ebole ne može se zaraziti putem predmeta (osim ako su svježe kontaminirani krvlju i tjelesnim tekućinama bolesnika), namirnica (osim mesa zaraženih životinja) ili kupanjem u bazenu.
  • Komarci ne prenose virus ebole.
  • Virus ebole je osjetljiv na uobičajene detergente i dezinficijense.
  • Virus se inaktivira izlaganjem temperaturi od 60°C kroz 30-60 minuta ili prokuhavanjem u trajanju od 5 minuta.
  • Pranje rublja kontaminiranog tjelesnim tekućinama u perilici za rublje uništit će virus ebole.
  • Virus ebole živi kratko na površinama koje su na suncu ili posušenim površinama.
  • Bolest iznenada započinje dva dana do dvadeset jednog dana nakon izlaganja virusu pojavom groznice, bolova u mišićima, slabosti, glavobolje i grlobolje.
  • Sljedeću fazu bolesti obilježavaju povraćanje, proljev, osip i neispravan rad jetre i bubrega. Neki pacijenti imaju obilna unutarnja i vanjska krvarenja te im više organa otkazuje.

IZRAVNA SKRB O PACIJENTU S POTVRĐENOM EBOLOM (ILI SUMNJOM NA EBOLU) 

  • Samo nužno potrebno osoblje smije imati pristup prostoru u kojem se njeguje pacijent.
  • Vodite evidenciju ulazaka u sobu oboljeloga.
  • Posjete svesti na minimum, dozvoliti samo osobama koje su nužne za dobrobit pacijenta (npr. roditelj bolesnog djeteta).
  • Bolesnik mora biti u sobi sam, a vrata uvijek zatvorena. Ako je moguće, preporučljivo je postaviti pred vrata osobu koja će provjeravati jesu li svi koji ulaze u sobu pravilno zaštićeni osobnim zaštitnim sredstvima.
  • Svi koji posjećuju bolesnika moraju koristiti osobna zaštitna sredstva prema preporukama zdravstvene ustanove i biti upućeni u njihovo pravilo korištenje.
  • Primjenjujte mjere za sprečavanje infekcije kako bi se izbjegao bilo kakav kontakt bez zaštite s krvlju i drugim tjelesnim izlučevinama bolesnika za vrijeme njege.
    • Perite ruke prije i poslije svakog kontakta s pacijentom, nakon svakog kontakta s potencijalno kontaminiranim površinama i nakon uklanjanja osobnih zaštitnih sredstava.
    • Ruke se peru tekućom vodom i tekućim sapunom ili utrljavanjem dezinficijensa. Ako su vidljivo uprljane, treba ih oprati vodom i sapunom.
    • Nosite rukavice kada ulazite u područje pružanja skrbi oboljelome.
    • Nosite jednokratnu vodootpornu zaštitnu haljinu/odoru radi zaštite odjeće i nepokrivene       kože. Pri fizički teškim postupcima (npr. nošenje pacijenta), preko zaštitne odore/haljine nosite pregaču nepropusnu za vodu.
    • Koristite zaštitu za lice radi sprečavanje prskanja po nosu, ustima i očima. Za zaštitu lica može se upotrijebiti: 1) medicinska maska i zaštita za oči (vizir ili zaštitne neočale), ili 2) štitnik za lice (i vrat). Dioptrijske naočale nisu adekvatna zaštita za oči!
    • Ako je stanje pacijenta takvo da se u njegovoj okolini nalaze velike količine krvi, ispovraćenog sadržaja, izmeta, dolazi u obzir korištenje dvostrukih rukavica, jednokratnih presvlaka za obuću i zaštite za noge.
    • Prije izlaska iz prostora izolacije bolesnika, pažljivo skinite zaštitnu opremu i odložite u za to predviđenu nepropusnu vreću.
    • Pri uklanjanju zaštitne opreme (odora, rukavica), budite oprezni da kontaminirana oprema ne dođe u kontakt s licem (oči, nos, usta).
    • Medicinski instrumenti korišteni u njezi pacijenta trebaju se koristiti isključivo na tom pacijentu, u najvećoj mogućoj mjeri treba koristiti jednokratne instrumente. Ako instrumenti nisu jednokratni, prije upotrebe na slijedećim pacijentima moraju se temeljito oprati i dezinficirati u skladu s uputama proizvođača.
    • Zdravstveno i nezdravstveno osoblje koje radi u području njege oboljeloga ne smije raditi na drugim odjelima i treba spriječiti slobodno kretanje osoblja iz područja izolacije na druge odjele i obrnuto.
    • Upotrebu oštrih igala i drugih oštrih predmeta svedite na najmanju moguću mjeru.
    • Vađenje krvi i laboratorijsko testiranje svedite na minimum.
    • Treba svesti na minimum postupke koji generiraju aerosol (npr. bronhoskopija, forsirano iskašljavanje, intubacija, ekstubacija), a pri takvim postupcima, posjetitelji ne smiju biti prisutni, a broj zdravstvenih djelatnika u prostoriji sveden na nužni minimum. Zdravstveni djelatnici koji provode postupke koji generiraju aerosol, uz uobičajenu zaštitnu opremu moraju koristiti respiratore (europska oznaka filtracije FFP2 – filtering face piece class 2; ili US NIOSH oznaka N95) ili respiratore za pročišćavanje zraka s pogonom (powered air purifying respirator – PAPR).
    • Respiratori za višekratnu upotrebu nakon korištenja moraju se očistiti i dezinficirati prema uputama proizvođača. Osoblje koje sakuplja i čisti respiratore za višekratnu upotrebu treba biti zaštićeno zaštitnom opremom kao i osoblje koje dolazi u kontakt s pacijentom.
    • Ako se ne može izbjeći upotreba oštrih predmeta, obavezno se pridržavajte slijedećih pravila:
    • Nikada ne vraćajte kapicu na iglu nakon upotrebe igle
    • Nikada ne usmjeravajte vrh igle prema bilo kojem dijelu svog tijela
    • Ne skidajte rukom igle sa šprica nakon upotrebe, niti ih ne savijajte, ne lomite i izbjegnite bilo kakvu manipulaciju s iglom nakon primjene
    • Upotrijebljene igle i šprice nikada ne smijete ponovno koristiti
    • Uklonite upotrijebljene igle, šprice, oštrice skalpela i druge oštre predmete u odgovarajuće spremnike otporne na probijanje (bušenje)
      • spremnici za oštre predmete moraju biti dostupni na mjestu primjene
      • kad se napune do ¾ volumena, treba ih zatvoriti poklopcem i zamijeniti novim
      • spremnici ne smiju biti lako dostupni posjetiteljima, osobito djeci
    • Svi koji ulaze u područje gdje se njeguje bolesnik moraju nositi čvrstu zatvorenu obuću, npr. čizme radi sprečavanja slučajnih ozljeda uzrokovanih pogrešno odloženim oštrim kontaminiranim predmetima.

TRANSPORT OBOLJELOG OD EBOLE (OSOBE ZA KOJU SE SUMNJA DA BOLUJE OD EBOLE) 

  • Zdravstveni djelatnici koji sudjeluju u prijevozu moraju koristiti osobna zaštitna sredstva jednako kao zdravstveni djelatnici koji izravno liječe oboljeloga.
  • Za prijevoz se koriste vozila hitne medicinske službe (HMS), a ne smije se s bolesnikom istovremeno prevoziti druge pacijente niti pratnju bolesnika.
  • Bolesnik treba ležati na ležaju koji je prekriven nepropusnom folijom za jednokratnu upotrebu, preko koje je postavljen debeli sloj upijajućeg jednokratnog materijala (staničevina ili pamučne plahte).
  • Ako bolesnik može podnijeti nošenje kirurške maske, treba ga transportirati s maskom koja pokriva njegov nos i usta.
  • Sve manipulacije s pacijentom tijekom prijevoza treba svesti samo na one koje su nužne i koristiti pribor za jednokratnu primjenu kad god je moguće.
  • U vozilu treba imati vodootporne vreće i spremnik otporan na bušenje, u koje će se odložiti sav upotrijebljen jednokratni pribor i materijal koji je došao u kontakt s bolesnikom (plahte, folije, jednokratne maske) te dezinfekcijsko sredstvo s kojim će se dezinficirati cijela unutrašnjost vozila kad se pacijenta preda zdravstvenoj ustanovi.
  • Kad se pacijenta preda zdravstvenoj ustanovi, prvo se treba očistiti i dezinficirati sanitetsko vozilo i pribor za višekratnu upotrebu koji se koristio na pacijentu, zatim skinuti zaštitnu opremu, pazeći pritom da kontaminirani dijelovi zaštitne opreme ne dođu u kontakt sa licem i odložiti ju u vreću u koju je odložen materijal koji je došao u kontakt s bolesnikom.
  • Vreću za odlaganje otpada i poklopljeni spremnik za oštri otpad treba s vanjske strane dezinficirati i predati zdravstvenoj ustanovi na uništavanje.
  • Nakon zatvaranja očišćenog i dezinficiranog sanitetskog vozila, temeljito oprati i/ili dezinficirati ruke.
  • Sanitetsko vozilo vratiti u bazu i ponoviti temeljitu dezinfekciju uz zaštitu vodootpornom odorom/haljinom, kirurškom maskom i rukavicama, uz zatvorenu obuću.

AKTIVNOSTI KOJE NISU IZRAVNO VEZANE UZ BOLESNIKE (NPR. TRAŽENJE KONTAKATA I DRUGIH BOLESNIKA)

    • Kad god je moguće, razgovori i anketiranje kontakata oboljeloga i drugih potencijalnih bolesnika, treba obaviti na otvorenom prostoru, na udaljenosti od najmanje 1 metar između ispitivača i ispitanika. Na toj udaljenosti nije potrebno koristiti osobna zaštitna sredstva za te aktivnosti.
    • Pri anketiranju simptomatskih osoba ne treba koristiti zaštitna sredstva.

AKTIVNOSTI U DIJAGNOSTIČKOM LABORATORIJU

Postupci poput mikropipetiranja i centrifugiranja mogu stvarati aerosol koji predstavlja rizik za prijenos infekcije udisanjem

  • Laboratorijsko osoblje koje rukuje uzorcima koji možda sadrže virus ebole mora koristiti rukavice, zaštitne odore/haljine, respiratore (europska oznaka filtracije FFP2 – filtering face piece class 2; ili US NIOSH oznaka N95 – United States National Institute for Occupational Safety and Health) i zaštitu za oči ili štitnike za lice. Pri centrifugiranju, pretakanju i drugim postupcima koji stvaraju aerosol, moraju nositi respiratore za pročišćavanje zraka s pogonom (powered air purifying respirator – PAPR).
  • Pri uklanjanju zaštitne opreme (odora/haljina, rukavice), budite oprezni da kontaminirana oprema ne dođe u kontakt s licem (oči, nos, usta).
  • Ruke operite odmah nakon skidanja zaštitne opreme korištene u laboratoriju i nakon bilo kakvog kontakta s potencijalno kontaminiranim površinama.
  • Uzorke smjestite u jasno obilježene spremnike nepropusne za tekućine, koji nisu stakleni (lomljivi) i isporučite ih odmah (bez privremenog odlaganja negdje) na mjesto gdje će biti procesuirani.
  • Temeljito dezinficirajte sve vanjske površine spremnika uzorka prije transporta.

Primjer djelotvornog dezinficijensa je natrijev hipoklorit u koncentraciji od 0,05% slobodnog klora (npr. Varikina razrijeđena u omjeru 1:100)

POSTMORTALNA ISPITIVANJA 

  • Postmortalni pregledi i postupci na tijelu osobe umrle od ebole treba svesti samo na nužne postupke i smije ih provoditi samo posebno educirano osoblje.
  • Pri pregledavanju posmrtnih ostataka, osoblje mora nositi zaštitu za oči, masku, rukavice i zaštitnu odoru/haljinu, kao pri radu s bolesnikom.
  • Ako se pristupa obdukciji, osoblje mora nositi respirator i zaštitu za oči ili respiratore za pročišćavanje zraka s pogonom (powered air purifying respirator – PAPR).
  • Pri uklanjanju zaštitne opreme (odora/haljina, rukavice), budite oprezni da kontaminirana oprema ne dođe u kontakt s licem (oči, nos, usta).
  • Ruke operite odmah nakon skidanja zaštitne opreme korištene pri pregledu posmrtnih ostataka i koja je mogla doći u kontakt s potencijalno kontaminiranim površinama.
  • Uzorke smjestite u jasno obilježene spremnike nepropusne za tekućine, koji nisu stakleni (lomljivi) i isporučite ih odmah (bez privremenog odlaganja negdje) na mjesto gdje će biti procesuirani.
  • Temeljito dezinficirajte sve vanjske površine spremnika uzorka prije transporta.
  • Tkiva i tjelesne tekućine predviđene za neškodljivo uklanjanje treba pažljivo staviti u jasno označene spremnike koji se čvrsto zatvore radi spaljivanja.

PREMJEŠTANJE I POKAPANJE POSMRTNIH OSTATAKA 

Baratanje s posmrtnim ostacima treba svesti na najmanju moguću mjeru. Treba se držati slijedećih pravila:

  • Posmrtni ostaci se ne smiju špricati, prati ni balzamirati.
  • Samo educirano osoblje smije rukovati posmrtnim ostacima za vrijeme epidemije i mora koristiti zaštitnu opremu (rukavice, vodootpornu zaštitnu odoru/haljinu, kiruršku masku, zaštitu za oči) i zatvorenu obuću.
  • Osobe koje samo voze ili se voze u vozilu za prijevoz mrtvaca ne moraju koristiti zaštitnu opremu.
  • Zaštitna oprema mora se odjenuti na mjestu preuzimanja posmrtnih ostataka i tijekom preuzimanja i stavljanja u vreću. Posmrtni ostaci se moraju umotati u vreću koja se može zatvoriti i ne propušta tekućinu. Nakon stavljanja leša u vreću, zaštitna oprema se odmah skine i stavi u lijes. Pokop se mora obaviti u najkraćem roku.

ČIŠĆENJE

  • Površine i predmeti kontaminirani krvlju, drugim tjelesnim tekućinama, sekretima ili ekskretima trebaju se očistiti i dezinficirati upotrebom uobičajenih bolničkih detergenata i dezinficijenasa. Dezinfekcija se provodi nakon temeljitog čišćenja.
  • Nemojte špricati zrak (stvarati aerosol) bolničkih prostorija dezinficijensom. Ovo može biti štetno, a       nema dokazane koristi.
  • Nosite rukavice, vodootpornu zaštitnu odoru/haljinu i zatvorenu obuću (npr. čizme) kada čistite prostor i rukujete infektivnim otpadom. Pri pranju posuđa i pribora za jelo koje je pacijent koristio također treba koristiti osobna zaštitna sredstva.
  • Čišćenje vrlo uprljanih površina (npr. uprljanih ispovraćanim sadržajem ili krvlju) povećava rizik od prskanja. U tim slučajevima, uz rukavice, zaštitnu odoru i zatvorenu obuću treba nositi štitnik za lice (kirurška maska nije dovoljna).
  • Uprljanu posteljinu treba odložiti u jasno obilježene vreće koje ne propuštaju tekućinu ili u kante odmah uz krevet (ne nositi rukama na drugi kraj hodnika) i vanjska površina vreće/kante se mora dezinficirati prije iznošenja iz prostora u kojem boravi ili je boravio bolesnik. Posteljina se treba bez odgode transportirati do mjesta pranja i oprati što ranije vodom i detergentom. Ako se pere na niskim temperaturama, nakon pranja posteljine vodom i detergentom, treba ju namakati u 0,05% otopini klora kroz 30-tak minuta. Nakon toga može se osušiti na uobičajeni način.
  • Krevetnina koju su koristili oboljeli od ebole može biti znatno kontaminirana tjelesnim tekućinama (npr. krv, ispovraćani sadržaj) i može doći do prskanja tijekom rukovanja tom posteljinom. Pri rukovanju posteljinom koju je koristio oboljeli od ebole, koristite rukavice, zaštitnu odoru, zatvorenu obuću i zaštitu za lice.
  • Ako nije moguće na siguran način oprati i dezinficirati uprljanu posteljinu, bolje ju je spaliti nego izložiti nepotrebnom riziku osoblje pri rukovanju posteljinom. 

UKLANJANJE OTPADA TIJEKOM EPIDEMIJE EBOLE

  • Otpad je potrebno razvrstati.
  • Oštri predmeti i pribor koji je bio u kontaktu s krvlju (venile, cjevčice za infuziju) se mora odložiti u spremnike otporne na bušenje /probijanje iglom.
  • Sav kruti otpad koji nije oštar se odlaže u vreće ili vodootporne kante s poklopcem.
  • Otpad se odlaže u jamu odgovarajuće dubine, koja je za to namijenjena (npr. 2 m duboka). Nakon svakog odlaganja otpada, otpad se prekrije slojem zemlje debelim 10-15 cm.
  • Alternativno, otpad se može spaljivati, a treba osigurati da u potpunosti izgori.
  • Biološki materijal (anatomski uzorci, placenta) se moraju zakapati u zasebnu jamu.
  • Prostor za zakapanje otpada mora biti zaštićen da se spriječi pristup neovlaštenim osobama, djeci i životinjama.
  • Pri rukovanju krutim otpadom, koristite rukavice, zaštitnu odoru/haljinu i zatvorene cipele
  • Izmet, urin i ispovraćani sadržaj bolesnika mogu se ukloniti putem sanitarnog čvora u kanalizaciju. Daljnji tretman nije potreban.
  • Pri rukovanju tekućim otpadom (sekreti i ekskreti pomiješani s krvlju), nosite rukavice, vodootpornu zaštitu odoru/haljinu, štitnik za lice i zatvorenu obuću. Pri radu izbjegavajte prskanje. Zaštitne naočale bolje štite oči od prskanja koje nastaje pri pretakanju tekućina nego viziri.

POSTUPANJE U SLUČAJU IZLAGANJA INFEKCIJI

  • Osobe koje se perkutanim ili mukokutanim putem izlože krvi, tjelesnim tekućinama, sekretima ili ekskretima oboljelog od ebole moraju odmah oprati izložene površine kože i sluznica vodom i sapunom. Oči se moraju obilno ispirati vodom.
  • Vrstu izlaganja treba medicinski evaluirati i izložene osobe podvrgnuti aktivnom zdravstvenom nadzoru koji uključuje mjerenje tjelesne temperature dva puta dnevno tijekom 21 dana nakon izlaganja. Ako unutar 21 dana dođe do poraste tj. temperature treba se odmah konzultirati s infektologom.
  • Zdravstveni djelatnici za koje se sumnja da su se zarazili moraju biti izolirani i preporuke za zaštitu pri skrbi o bolesnicima se trebaju na njih primijeniti sve dok se ne otkloni sumnja na zaražavanje. Neophodno je identificirati kontakte izloženog zdravstvenog djelatnika i staviti ih pod zdravstveni nadzor.

OSJETLJIVOST VIRUSA, DEZINFEKCIJA

  • Virus ebole zadržava virulentnost u tekućem ili osušenom materijalu nekoliko dana pri sobnoj temperaturi i temperaturi od 4°C, a neograničeno vrijeme na temperaturi od -70°C ili u liofiliziranom obliku.
  • Umjereno je termolabilan i inaktivira ga izlaganje temperaturi od 60°C kroz 30-60 minuta, prokuhavanje u trajanju od 5 minuta, γ zračenje i ultraljubičasto zračenje.
  • Poput HBV-a, HCV-a i HIV-a osjetljiv je na većinu uobičajenih dezinficijenasa, te ga se može inaktivirati natrijevim hipokloritom, fenolnim dezinficijensima, metilnim alkoholom, eterom, 2%-tnim glutaraldehidom, beta-propiolaktonom, formaldehidom i detergentima poput natrij-laurilsulfata.

PRILOZI:

Infection prevention for hospitalized patients – Ebola

Pathogen Safety Data Sheets – Ebola virus

Interim infectious recommendations – filovirus

Guideline for isolation

Decontamination and disinfection

 

SLIKE:

1. Respirator za pročišćavanje zraka s pogonom (Powered air purifying respirator – PAPR)

resp_01

 

resp_02

 

2. FFP2 respirator (N95)

resp_03

 

resp_04resp_05

resp_06

3. Vodootporna zaštitna odora/haljina

halj_01

halj_02

4. Zaštita (štitnik) za lice

zastit_01

zastit_02

 

5. Zaštitne naočale

naocale_01

naocale_02

6. Vodootporna pregača

pregaca_01

Izvori (u prilogu):

1. CDC. Infection Prevention and Control Recommendations for Hospitalized Patients with Known or Suspected Ebola Hemorrhagic Fever in U.S. Hospitals. URL: http://www.cdc.gov/vhf/ebola/hcp/infection-prevention-and-control-recommendations.html

2. WHO. Interim Infection Control Recommendations for Care of Patients with Suspected or Confirmed filovirus (Ebola, Marburg)Haemorrhagic Fever. URL: www.who.int/entity/csr/bioriskreduction/interim_recommendations_filovirus.pdf?ua=1

3. Siegel JD, Rhinehart E, Jackson M, Chiarello L, and the Healthcare Infection Control Practices Advisory Committee, 2007 Guideline for Isolation Precautions: Preventing Transmission of Infectious Agents in Healthcare Settings. URL: http://www.cdc.gov/hicpac/2007IP/2007isolationPrecautions.html

4. PHAC. Ebola virus. Pathogen safety data sheet – infectious substances. URL: http://www.phac-aspc.gc.ca/lab-bio/res/psds-ftss/ebola-eng.php#note34

5. CDC. Biosafety in Microbiological and Biomedical Laboratories 5th Edition, Appendix B – Decontamination and Disinfection. URL: http://www.cdc.gov/biosafety/publications/bmbl5/bmbl5_appendixb.pdf

 

Pripremio:

Dr. sc. Bernard Kaić, dr. med., Služba za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo