U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo jučer je predstavljen novi udžbenik „Javno zdravstvo“ koji potpisuju tri urednika: prof. dr. sc. Dinko Puntarić, prof. dr. sc. Darko Ropac, doc. dr. sc. Anamarija Jurčev Savičević i čak 42 suradnika.
- Predstavljanje ovakve knjige čini nam veliko zadovoljstvo jer su i naši stručnjaci također dali doprinos da se udžbenik “Javno zdravstvo” napiše. Kao jedna od autorica ponosna sam što su vrlo temeljito obuhvaćene brojne teme iz javnog zdravstva i psihologije, što daje jasnu poruku da se ovdje radi o ozbiljnom štivu koje će poslužiti brojnim studentima i kolegama u učenju i radu – rekla je ravnateljica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, dr. sc. Tamara Poljičanin, med.
Prisutnima se obratio i prof. dr. sc. Mate Ljubičić koji je povukao paralelu od samih začetaka javnog zdravstva pa do danas, zaključivši da se ono mijenjalo kroz vrijeme, ali je princip rada ostao isti: sprečavanje bolesti i promicanje zdravlja, u čemu će udžbenici poput ovog biti od velike pomoći za cijelu zdravstvenu zajednicu.
Prema riječima doc. prim. dr. sc. Anamarije Jurčev Savičević, dr. med., koja je ujedno jedna od urednica udžbenika, osmisliti novu knjigu velik je izazov, pogotovo ako ne postoji predložak prema kojem bi se ravnali. S druge strane, osmišljavanje koncepta otvara nove mogućnosti, što je uređivačkom timu pružilo novo iskustvo. Pomoć kolega iz cijele Hrvatske udžbeniku je dalo širinu i kvalitetu te se pokazalo da je za razvoj i napredak medicinske i stručne javnosti na ovim prostorima bio potreban takav korak unaprijed.
Ideja o nastanku udžbenika nastala je, kako je naveo jedan od urednika, prof. dr. sc. prim. Darko Ropac, kao rezultat rasprave i čitanja njegovog udžbenika o sestrinstvu kojeg je svojevremeno poklonio prof. dr. sc. Dinku Puntariću, nakon čega se odmah pokrenula polemika i ideja o nečem puno većem i obuhvatnijem. Uskoro su oblikovana prva poglavlja i uključeni prvi suradnici, da bi kroz nekoliko godina rada, prikupljanja tekstova i iskustava, udžbenik „Javno zdravstvo“ napokon, u suradnji s izdavačkom kućom Medicinska naklada, ove godine doživio svoje prvo izdanje. Značajna područja koja su obuhvaćena su i zdravstvena zaštita (načela, ciljevi, razine i mjere) te hrvatski javnozdravstveni prioriteti: kardiovaskularne bolesti, zloćudne bolesti, šećerna bolest, ozljede i dr. Nastanak većine najznačajnijih javnozdravstvenih prioriteta vezan je uz životne navike, od kojih autori izdvajaju pušenje, prehrambene navike, alkohol te psihoaktivne droge.
Zdravstveno stanje i zaštita određenih populacijskih skupina poput dojenčadi i male djece, predškolske i školske djece, te reproduktivnog zdravlja žena, majčinstva, invalidnih osoba, čak i u uvjetima „suženih prava“ predstavlja izazov i obavezu struktura na vlasti, a s obzirom na činjenicu da Hrvatska pripada „starim nacijama“, vrlo značajno područje je i zdravlje osoba starije životne dobi. Novi javnozdravstveni izazovi (nasilje, zlostavljanje, pedofilija, mobbing, siromaštvo razne nove ovisnosti) predstavljaju novi pogled na teme do sada neobrađene u domaćoj literaturi, a sliku upotpunjava opis promjena okoliša koje neminovno dovode do utjecaja na zdravlje izloženih osoba.
Nacionalni programi, strategije i planovi govore o najvažnijim javnozdravstvenim problemima u našoj zemlji na čijem su suzbijanju i eliminiranju osmišljene i provode se kontinuirane, višegodišnje i sveobuhvatne aktivnosti. Slijede dva poglavlja u knjizi koja opisuju ulogu i način djelovanja vodećih svjetskih javnozdravstvenih organizacija poput Svjetske zdravstvene organizacije i posebice njihovo djelovanje na globalne javnozdravstvene prioritete. Pri kraju knjige opisana su izvanredna stanja u javnom zdravstvu te važnost komunikacije, da bi se izbjegla pojava panike. U knjizi je zaključno obrađeno i pitanje etike u javnom zdravstvu o kojoj se općenito do sada malo govorilo i pisalo, pri čemu je dan i povijesni osvrt.
Kako je na kraju izlaganja obrazložio prof. dr. sc. Dinko Puntarić, opći dojam o djelu jest da se radi o izuzetno potrebnom udžbeniku, prvom iz tog područja od osamostaljenja Hrvatske, koje će se uskoro početi koristiti ne samo na Medicinskom fakultetu Osijek za kojeg je prvotno napisan, već i na ostalim medicinskim fakultetima i zdravstvenim veleučilištima i učilištima u našoj zemlji, a koristit će ga i specijalizanti javnozdravstvenog područja jer takvih udžbenika do sada jednostavno nije bilo, pa su se koristili prijevodi ili udžbenici „starijeg datuma“, koji su samo dijelom opisivali trenutno stanje javnog zdravstva u Hrvatskoj.
