Zaposlene osobe s invaliditetom
Hrvatski sabor donio je na sjednici 13. prosinca 2013. Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu: Zakon), koji je objavljen je u „Narodnim novinama“, broj 157/2013., a stupio je na snagu 1. siječnja 2014.
Ovim se Zakonom radi zaštite osoba s invaliditetom propisuju prava osoba s invaliditetom na profesionalnu rehabilitaciju, zapošljavanje i rad te uređuje zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada i pod posebnim uvjetima te osnivanje, djelatnost, upravna i stručna tijela u centru za profesionalnu rehabilitaciju, integrativnoj radionici i zaštitnoj radionici, mjere za poticanje zapošljavanja i rada osoba s invaliditetom, djelatnost i nadležnost novog Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu: ZVPRZOI) te odgovornost za povrede odredaba ovoga Zakona. Također, ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja (SL L 303, 02/12/2000).
Pravo na profesionalnu rehabilitaciju stječe osoba s invaliditetom kojoj je nadležno tijelo vještačenja utvrdilo preostalu radnu sposobnost. Uvjeti i način provedbe profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom uređuju se ugovorom između naručitelja usluge i centra za profesionalnu rehabilitaciju. Postupak profesionalne rehabilitacije pokreće i financira naručitelj usluge, koji može biti: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu: HZMO), Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, ministarstvo nadležno za socijalnu politiku preko centara za socijalnu skrb, osiguravajuće društvo, poslodavac, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i privatni naručitelj (osoba s invaliditetom, roditelj, zakonski zastupnik, skrbnik).
Poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika, osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integrativnih radionica i zaštitnih radionica dužni su zaposliti, na primjerenom radnom mjestu prema vlastitom odabiru, u primjerenim radnim uvjetima, određeni broj osoba s invaliditetom, ovisno o ukupnom broju zaposlenih radnika i djelatnosti koju obavljaju. Zakonom je propisana kvota obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom koja ne može biti manja od 2% niti veća od 6% ukupnog broja zaposlenih. Poslodavci koji ne ispunjavaju obvezu kvotnog zapošljavanja obveznici su novčane naknade. Ministar nadležan za rad pravilnikom će propisati kvotni sustav zapošljavanja osoba s invaliditetom kao i uvjete za osnivanje i rad centra za profesionalnu rehabilitaciju. Radi praćenja ispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, HZMO i ministarstvo nadležno za financije će, prema posebnom propisu o zaštiti osobnih podatka, dostavljati podatke ZVPRZOI.
Na temelju članka 13. stavka 3. Zakona, ministar nadležan za rad je donio Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom (u nastavku: Pravilnik o očevidniku, “Narodne novine”, broj 44./14.). Očevidnik od 1. siječnja 2015. vodi HZMO. Podatke iz Očevidnika HZMO dostavlja u ZVPRZOI radi praćenja kvotnog zapošljavanja.
Poslodavci, bez obzira na broj radnika, kod kojih je osoba s invaliditetom već zaposlena, prijavljuju podatak o invaliditetu radnika u sustav HZMO-a putem obrasca M-3P na način da u obilježju 22. – Status osobe s invaliditetom, zaokruže taj podatak i upišu podatak o datumu promjene (koji ne može biti raniji od datuma stjecanja svojstva osiguranika prema uspostavljenoj prijavi osiguranja-tiskanici M-1P). Ako je datum nastanka invaliditeta kasniji od datuma stjecanja svojstva, upisuje se datum nastanka invaliditeta.
Takvi poslodavci, koji su u vrijeme stupanja na snagu Pravilnika o očevidniku imali zaposlene osobe s invaliditetom, dužni su te osobe prijaviti u HZMO u razdoblju od 1. svibnja. 2014. do 31. prosinca 2014. U protivnom, te osobe neće se moći ubrojiti u kvotu od 1. siječnja 2015., već naknadno, računajući trenutak kada su takvu prijavu podnijeli nakon 1. siječnja 2015.
Poslodavci kod kojih se osoba s invaliditetom zapošljava nakon stupanja Pravilnika o očevidniku na snagu prijavu osiguranika s invaliditetom prijavljuju u sustav HZMO-a putem obrasca M-1P, na način da se u za to predviđeno mjesto na obrascu, pod obilježjem 15. – Status osobe s invaliditetom, upisuju podaci o činjenici invaliditeta.
Hrvatski registar o osobama s invaliditetom (u nastavku: Registar) kojeg vodi Hrvatski Zavod za javno zdravstvo je temeljni registar koji vodi podatke o svim osobama s invaliditetom. Podaci o statusu osobe s invaliditetom iz HZMO razmjenjivat će se s Registrom i na taj način se osigurava vođenje Očevidnika te praćenje kvote sukladno članku 19. stavak 2. Pravilnika o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom (“Narodne novine”, broj 44/14.).