|
BILTEN O PORODIMA U ZDRAVSTVENIM
USTANOVAMA
U Hrvatskoj je stručnom pomoći pri porodu obuhvaćeno više od
99% djece. Od 45.179 rođenih u 1999. godini, 45.066 ih je rođeno
u zdravstvenim ustanovama (7 kliničkih rodilišta, 23 županijska
bolnička rodilišta i 6 izvanbolničkih rodilišta), uz stručnu
pomoć na drugom mjestu rođeno je 66 djece, a bez stručne pomoći
44 djece što pokazuje da je rađanje izvan zdravstvenih
ustanova iznimno.
Rođeni prema dobi majke
Promjene socijalno-kulturnih značajki i životnog standarda
stanovništva nisu samo bitno utjecale na sveukupnost vitalnih
događaja (rađanja i smrtnosti), nego i na odluku o dobi rađanja.
U zadnjih desetak godina ove promjene, karakteristične za
gospodarski razvijene zapadnoeuropske zemlje i SAD, nalaze se i
u nekim tranzicijskim zemljama među kojima je i naša zemlja.
Trend smanjenja rađanja u mlađim dobnim skupinama (dob ispod
20 godina) i porasta rađanja u dobi iznad 35 godina
karakterističan je i za Hrvatsku, kako u apsolutnom tako i u
relativnom iznosu.
Prema dobi majke, najučestaliji
porodi su u dobi 25-29 godina (92 poroda na 1000 žena te dobi),
slijede porodi u dobi 20-24 godine (78 poroda na 1000 žena u
dobi 20-24 godine), potom u dobi 30-34 godine (60 poroda/1000 žena
u dobi 30-34 godine).
Prema dobi i redu rođenja, najučestaliji su prvi porodi u dobi
20-24 godine, drugi po redu u dobi 25-29 godina, a treći ili višeg
reda rođenja u dobi 30-34 godine.
Operativno dovršenje poroda
Carskim rezom se dovršava sve veći broj poroda i uočava se
porast trenda ovakvog načina poroda, kako u Hrvatskoj tako i u
drugim zapadnim i tranzicijskim zemljama. Svake godine bilježi
se porast carskog reza u odnosu na prethodnu godinu, ali 1999.
godine je u hrvatskim rodilištima broj ovako dovršenih poroda
na 1000 živorođenih nešto manji u odnosu na 1998. godinu
(tablica 3.) U 1999. godini je bilo 5.231 carskih rezova, što
čini 11,67% od ukupnih poroda.
Višestruke trudnoće
Od ukupno 44.807 poroda s jednim djetetom je bilo 44.203
(98,65%). Blizanci su rođeni iz 583 poroda (1,3%), 19 poroda je
bilo s troje djece i 2 s četvorcima.
Porodna težina živorođenih
Udio živorođenih porodne težine (2500 grama je u 1999. godini
94,1%, po čemu se ne razlikujemo od zapadnoeuropskih zemalja
(tablica 4). Najviše djece je rođeno s porodnom težinom
3000-3500 grama (16.604, odnosno 36,55%). Udio rođenih niske
porodne težine (ispod 2500 grama) godinama se kreće 5-6%.
Maternalna smrtnost
Maternalna smrtnost je u Hrvatskoj već godinama niska i svodi
se sporadične slučajeve. U 1999. godini je zbog komplikacija u
trudnoći, porodu ili babinjama umrlo 5 žena, odnosno
11,06/100.000 živorođenih (tablica 5.).
Maternalna smrtnost u Hrvatskoj
i nekim europskim zemljama
| godina |
Hrvatska |
Slovenija |
Češka |
Mađarska |
Austrija |
| 90 |
10,83 |
8,84 |
8,42 |
20,69 |
6,63 |
| 91 |
7,72 |
4,63 |
13,14 |
12,58 |
7,40 |
| 92 |
4,26 |
5,00 |
9,86 |
9,86 |
4,20 |
| 93 |
10,30 |
5,07 |
11,57 |
18,80 |
4,20 |
| 94 |
10,29 |
0,00 |
6,57 |
10,38 |
8,66 |
| 95 |
11,96 |
5,32 |
2,08 |
15,17 |
1,13 |
| 96 |
1,86 |
16,04 |
5,53 |
11,40 |
4,50 |
| 97 |
10,81 |
11,09 |
2,21 |
20,93 |
2,38 |
| 98 |
6,37 |
0,00 |
5,52 |
6,17 |
4,92 |
| 99 |
11,06 |
|
|
|
|
|
|
