HZJZ - Publikacije

IZVJEŠĆE O PREKIDIMA TRUDNOĆE U ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA HRVATSKE TIJEKOM 2003. GODINE

Prema Zakonu o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece, čl. 15 st. 2. u Republici Hrvatskoj žena može legalno izvršiti prekid trudnoće bez dozvole komisije, ukoliko se radi o trudnoći koja traje do 10 tjedana. Prema istom Zakonu te na temelju rješenja Ministarstva zdravstva od 01.09.1996. godine prekid trudnoće se može obaviti u samo za to ovlaštenim stacionarnim zdravstvenim ustanovama.

Svaki prekid trudnoće sukladno zakonskim propisima prijavljuje se na odgovarajućem obrascu u Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Prijave prekida trudnoće dostavljaju se za sve žene, bez obzira imaju li stalno prebivalište u Hrvatskoj ili izvan nje.

Prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti SZO – deseta revizija, prekid trudnoće obuhvaća sljedeće dijagnoze:

O00 - Izvanmaternična trudnoća

O00.0 – Abdominalna trudnoća

O00.1 – Tubarna trudnoća

O00.2 – Ovarijalna trudnoća

O00.8 – Ostale izvanmaternične trudnoće

O00.9 – Izvanmaternična trudnoća, nespecificirana

O01 Mola hydatidosa (hidatidozna mola)

O01.0 – Klasična hidatidozna mola

O01.1 – Nepotpuna i parcijalna hidatidozna mola

O01.9 – Hidatidozna mola, nespecificirana

O02 – Ostali abnormalni produkti začeća

O02.0 – Odumrlo jajašce i nehidatidozna mola

O02.1 – Neostvareni pobačaj (missed abortion)(abortus retentus)

O02.8 – Ostali specificirani abnormalni produkti začeća

O02.9 – Abnormalni produkt začeća, nespecificiran

O03 – Spontani pobačaj

O04 – Legalno induciran (medicinski) pobačaj

O05 – Ostali pobačaj

O06 – Nespecificirani pobačaj

O07 – Neuspio pokušaj pobačaja

Tijekom 2003. godine bilo je prijavljeno 10.999 prekida trudnoće, što predstavlja daljnji pad u odnosu na prethodne godine (2002.-12.002, 2001.- 12.814, 2000.- 13.870, 1999.-14.700; 1998. godine -15.292; 1997. godine –16.400; 1996. godine – 19.634; 1995. godine –19.950). (Tablica 1., Graf 1.)

U strukturi su najzastupljeniji legalno inducirani prekidi trudnoće, kojih je bilo 5.923 ili 53,9%.

Zabilježeno je 1.971 spontanih prekida trudnoće (17,9%), što je nešto manji udio u odnosu na godinu ranije (2.313-19,3%).

Ostali prekidi trudnoće (O00 Izvanmaternična trudnoća, O01 Mola hydatidosa, O02 Ostali abnormalni produkti začeća, O05 Ostali pobačaj, O06 Nespecificirani pobačaj) iznosili su 28,2% (3.105). U strukturi pobačaja se i nadalje iz godine u godinu povećavaju (1997.-18,2%; 1998.-21,0%; 1999.-25,5%, 2000.-26,5%, 2001.-29,0%, 2002.-29,1%). U 2003. godini se taj udio stabilizirao na 28,6%.

Udio mladih djevojaka do 19 godina u žena koje obavljaju pobačaj na zahtjev povećao se. Za 2002.godinu iznosio je 7,8% U 2003. godini 494 adolescentice su imale legalno inducirani prekid trudnoće, što je udio od 8,3%.

Od žena koje žele prekid trudnoće najviše je onih u dobi 30-39 godine. (Tablica 2.)

Ako tome dodamo podatak da je među ženama koje traže prekid trudnoće najviše onih koje već imaju dvoje djece – 2.066 ili 34,9% potvrđuje se činjenica da se prekid trudnoće koristi kao sredstvo kontracepcije. (Tablica 3. i Graf 3.)

Analizirajući stope prekida trudnoće prema županiji prebivališta žene, vidimo da je najveća stopa na 100.000 žena fertilne dobi u Primorsko-goranskoj županiji i iznosi 1.243. Slijedi Ličko-senjska županija sa stopom 1.153. Za cijelu Hrvatsku stopa je 548. Najnižu stopu i ove godine ima Splitsko-dalmatinska županija (31). (Tablica 5.)

Još jednom moramo napomenuti da dio prijava prekida trudnoće, nažalost ne dobivamo na propisanom obrascu Prijave prekida trudnoće, već ih uzimamo iz redovite bolesničko-statističke kompjutorske baze. Zbog toga su podaci manjkavi i kao točne možemo uzeti samo osnovne brojke i vrstu prekida trudnoće. (Tablica 6.)