BILTEN O PRIRODNOM KRETANJU, PERINATALNIM I DOJENAČKIM SMRTIMA U HRVATSKOJ

Prirodno kretanje i struktura stanovništva

Dugogodišnje smanjivanje nataliteta i fertiliteta, negativni migracijski trendovi te porast mortaliteta mlađih dobnih skupina tijekom rata 1991/92 godine utječe na veličinu ukupnog porasta stanovništva u Hrvatskoj.
Već tri desetljeća Hrvatsku možemo ubrojiti u niskonatalitetne zemlje, čija je stopa rađanja ispod 15 živorođenih na 1000 stanovnika. Od 1991. godine, po treći put u ovom stoljeću, a svaki put kao posljedicu ratnih zbivanja, bilježimo više umrlih nego rođenih, odnosno "prirodni pad" stanovništva. Time Hrvatska ulazi u depopulacijsku fazu prirodnog kretanja stanovništva.
U razdoblju 1985.-1989. godine natalitet je u prosjeku iznosio 12,1/1000 stanovnika, od 1990.-1994. godine prosjek stope nataliteta je 10,9, a od 1995.-1999. godine 11,1. Istovremeno, prosjek stope mortaliteta za razdoblje 1985.-1989. je 11,2, za razdoblje 1990.-1994. je 11,3, a od 1995.-1999. je 11,4. U 1999. godini stopa nataliteta je 9,9, a mortaliteta 11,4/1000 stanovnika. Od 1994. godine stopa totalnog fertiliteta se ne mijenja i iznosi 1,45, a opći fertilitet je 41.

Nepovoljna demografska kretanja kroz nekoliko posljednjih desetljeća negativno su se odrazila na ukupan broj i dobnu strukturu stanovnika Hrvatske te možemo reći da pripadamo zemljama sa starim stanovništvom. 
Prema posljednjem popisu stanovništva u Hrvatskoj je 1991. godine živjelo 4,784.265 stanovnika. Prema procjeni stanovništva iz 1999. godine, u Hrvatskoj živi 4,553.769 stanovnika.
Od popisa 1961. godine do danas, bilježi se apsolutno i relativno smanjenje broja i udjela djece u dobi do 14 godina, a povećava udio stanovništva starijeg od 65 godina. Dok je 1961. godine udio mlađih od 14 godina bio 27,2%, u strukturi zadnjeg popisa 1991. godine, mlađi od 14 godina su u udjelu 19,4%. Istodobno, bilježimo porast stanovništva starijeg od 65 godina od 7,5% pri popisu 1961. godine do 13,1% na zadnjem popisu.
Obilježja zemlje sa starim stanovništvom odražavaju se i na pobol i strukturu uzroka smrti stanovništva Hrvatske.