Prehrana je značajan čimbenik okoline čiji se utjecaj na zdravlje očituje tijekom čitavog života pojedinca. Hrana osigurava energiju potrebnu za rast, za tjelesnu aktivnost i ostale tjelesne funkcije (npr. disanje, kontrolu tjelesne temperature, mentalni rad, cirkulaciju, probavu). Hranom unosimo tvari koje izgrađuju i održavaju tijelo, pridonose održavanju tjelesne i mentalne kondicije, te poboljšavaju otpornost prema bolestima.
U prehrani ljudi mogu se koristiti sve vrste zdravstveno ispravnih namirnica jer s prehrambene točke gledišta, određena vrsta namirnice, sama po sebi, nije ni "dobra" ni "loša". Važno je koliko se dotična vrsta namirnice dopunjuje ili kombinira s ostalom hranom da bi se zadovoljile energetske potrebe i potrebe za hranjivim tvarima određene osobe.
Najbolji savjet je da ljudi jedu raznovrsne namirnice i da ukupnu količinu hrane
rasporede u više obroka tijekom dana. |
|
Ovo je posebno važno za djecu, koja ne mogu pojesti dovoljno u jednom ili dva obroka, da bi zadovoljili svoje potrebe za hranjivim tvarima. Konzumiranje jutarnjeg obroka (zajutrak, doručak) je posebno važno radi osiguranja energije za tjelesnu i mentalnu aktivnost tijekom radnog dana.
Hrana koju svakodnevno konzumiramo sadrži specifične kemijske sastojke od kojih su neki poznati i dobro kvantificirani, neki samo oskudno, a drugi za sada potpuno neopisani. Kemijske sastojke koje sadrži hrana moguće je uvjetno svrstati u nekoliko slijedećih skupina: glavni energetski izvori, esencijalne prehrambene tvari, prehrambeni aditivi, prirodni toksini, kemijski kontaminanti, toksini uslijed mikrobiološke kontaminacije i kemijski spojevi koji nastaju tijekom pripreme i prerade namirnica.
|
