|
Ako Vas zanima što rade naša djeca i mladi, kako
se osjećaju i ponašaju, što misle o sebi, svome zdravlju, svojim
prijateljima i odnosima u obitelji te ako želite malo više saznati o
tome što na njih pritom utječe,
pogledajte prikaz rezultata istraživanja Health Behaviour in School-aged
Children (HBSC), odnosno Ponašanje u vezi sa zdravljem u djece školske
dobi ili Djeca i mladi u društvenom okruženju.
Ponašanje u vezi sa zdravljem u djece školske dobi je međunarodno
istraživanje koje podupire Svjetska zdravstvena organizacija –
Regionalni ured za Europu. Započelo je još 1982. godine u tri zemlje –
Finskoj, Norveškoj i Engleskoj. Prva međunarodna studija provedena je u
školskoj godini 1983/84. i od tada se provodi svake četiri godine.
U školskoj
godini 2005/2006. istraživanje je provedeno u 40 zemalja Europe i
Sjeverne Amerike, a uključuje multidisciplinarne istraživačke timove.
Koordinativna ustanova je Univerzitet u Edinburgu u Velikoj Britaniji.
Svrha
je istraživanja pružiti uvid u zdravlje djece i adolescenata te što
bolje razumjeti ponašanje u vezi sa zdravljem i stilove življenja u
određenom društvenom kontekstu i okruženju. Ciljevi istraživanja su:
· pratiti
u određenim vremenskim razmacima zdravlje i ponašanje u vezi sa
zdravljem u djece školske dobi,
· istražiti
utjecaje koje na načine življenja i ponašanja mladih imaju škola,
obitelj i drugi društveni čimbenici,
· utjecati
na razvoj programa i politike s ciljem promicanja zdravlja djece i
mladih,
·
poticati interdisciplinarna znanstvena istraživanja o zdravlju mladih i
ponašanju u vezi sa zdravljem, kroz međunarodnu mrežu znanstvenika
zainteresiranih za to područje.
Ciljne
grupe istraživanja su djeca od 11, 13 i 15 godina. Uzorak u svakoj
dobnoj skupini čini oko 1.500 djece odabrane metodom slučajnih brojeva
iz popisa razreda Ministarstva prosvjete i športa. Podatci iz svih
zemalja uvršteni su u međunarodnu bazu podataka koju održava Univerzitet
u Bergenu, Norveška.
Primjena međunarodnog standardiziranog upitnika omogućava prikupljanje
istovjetnih podataka u svim zemljama sudionicama, omogućavajući
kvantifikaciju ključnih ponašanja u vezi sa zdravljem, zdravstvenih
pokazatelja i varijabli okruženja. Takvi podatci omogućavaju usporedbu
među zemljama, a također i procjenu trendova kako za sve tako i za
pojedine zemlje.
Cilj
HBSC projekta nije samo praćenje i istraživanje, već i obavještavanje
javnosti i svih profesionalaca koji se bave mladima, kao i utjecaj na
politiku kako bi podržala i omogućila programe i aktivnosti zdravstvenog
odgoja i promicanja zdravlja usmjerene upravo na potrebe proizašle iz
nalaza istraživanja.
Rezultati istraživanja bili su upotrebljavani i još se upotrebljavaju u
razvoju politike promicanja zdravlja te programa i aktivnosti usmjerenih
djeci i mladima u svim zemljama sudionicama. S ključnim je nalazima
upoznata i najšira javnost kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj
razini. Podatci se mogu koristiti na dva temeljna načina: za praćenje
trendova pojavnosti i/ili promjena određenih ponašanja ili za znanstvenu
analizu povezanosti zdravlja i ponašanja te čimbenika koji na to utječu.
Neki
mogući načini korištenja HBSC rezultata:
· dobivanje temeljnih podataka i utvrđivanje učestalosti određenih
navika i ponašanja koji omogućavaju uvid u zdravlje i utjecaje na njega,
· posebno usmjeravanje na specifične probleme važne na nacionalnoj
razini, koji odstupaju od međunarodnog prosjeka (na pr. učestala uporaba
lijekova),
· doprinos razvoju projekta Europske mreže škola koje promiču zdravlje,
koji je zajednički projekt Svjetske zdravstvene organizacije, Vijeća
Europe i Europske Unije,
· djelovanje kao poticaj za razvoj zdravstvene politike usmjerene
zdravlju, edukaciji i konkretnim aktivnostima u praksi
Istraživanje je u Hrvatskoj prvi put provedeno 2002. godine, znači do
sada je Hrvatska uključena dva puta. U 2006. godini ispitano je 4.968
učenika (2.442 dječaka i 2.526 djevojčica). Po dobnim grupama to su:
11-godišnjaci - 1.667 ispitanika, 13-godišnjaci - 1.671 ispitanik i u dobnoj
grupi 15-godišnjaka - 1.630 ispitanika.
Ustanova nositelj istraživanja je
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, glavni istraživač prim. dr. sc.
Marina Kuzman, a članovi istraživačkog tima su dr. Iva Pejnović Franelić,
dr. Ivana Pavić Šimetin i ing. Mario Hemen.
Publikaciju s dobivenim rezultatima možete
preuzeti na ovoj
adresi.
Posljednja promjena -
18.06.2008. - Last change |