|
PREZENTACIJE:
(.pdf dokumenti)
THE
DUBROVNIK DECLARATION ON SCHOOL HEALTH CARE IN EUROPE
15 October
2005
A European Strategy for
Child and
Adolescent Health and Development
Vivian
Barnekow Rasmussen
|
|
U Dubrovniku je od 12-15. listopada 2005.
godine održan 13. Kongres Europske Unije za školsku i sveučilišnu medicinu
(European Union for School and University Health and Medicine - EUSUHM).
Kongres je održan pod pokroviteljstvom Ministra zdravstva i socijalne
skrbi i Ministra znanosti, obrazovanja i športa. Organizatori kongresa su
bili EUSUHM, Hrvatsko društvo za školsku i sveučilišnu medicinu HLZ-a,
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Sveučilište u Zagrebu – Medicinski
fakultet, ŠNZ „A. Štampar“, Zavod za javno zdravstvo
Dubrovačko-neretvanske županije, a suorganizatori Zavodi za javno
zdravstvo županija i Grada Zagreba.
Europska je unija za školsku i sveučilišnu
medicinu organizacija koja je prije nekoliko desetaka godina osnovana kao
međunarodna platforma za djelovanje nacionalnih udruženja liječnika
školske medicine. Mijenjajući i načine i sadržaje rada održala se niz
godina, potvrđujući da je zaštita zdravlja djece i mladih školske dobi
specifična, potrebna i prepoznatljiva bez obzira na ekonomske mogućnosti i
političke poretke u zemljama članicama.
Danas je
u Uniji jedanaest europskih zemalja kao aktivnih članica: Belgija,
Nizozemska, Finska, Norveška, Velika Britanija, Njemačka, Švicarska,
Mađarska, Slovenija, Hrvatska, Makedonija. Predsjednik je prof. Karel
Hoppenbrouwers s Katoličkog Univerziteta u Leuvenu, Belgija,
potpredsjednik dr. Kari Pylkkanen iz Helsinkija, Finska. Hrvatska je
predstavnica i članica Izvršnog odbora prim.dr.sc. Marina Kuzman. Više o
EUSUHM-u saznajte sa stranice
www.eusuhm.org.
Ovo nije
prvi put da se kongres Unije održava u Hrvatskoj. Još davne 1983. godine
održan je Simpozij EUSUHM-a u našoj zemlji, također u Dubrovniku, čak i u
istom hotelu.
U
međuvremenu se puno stvari promijenilo i u medicini i u društvu, neki su
problemi djece i adolescenata nestali, drugi postali izrazito važni, neki
su nas prijatelji i stručnjaci napustili a pristigli su mladi sa
svojstvenim entuzijazmom i poletom.
Zašto nam
je ovaj kongres bio izrazito značajan? Populacija o kojoj se skrbimo je
deklarativno prioritet u svim europskim zemljama, no tek je u 2005. godini
„zaslužila“ svoju prvu deklaraciju Svjetske zdravstvene organizacije.
Nakon lutanja, nesnalaženja i mnogih promjena u organizaciji zaštite,
edukaciji i opsegu i metodama rada zdravstvena je zaštita djece i mladih
potakla javne međunarodne rasprave i zalaganje za ujednačavanje kriterija
na europskoj razini. Stoga nam je kongres bio važan, ne samo kao mjesto na
kojem možemo razmjenjivati stručna iskustva i učiti jedni od drugih, već i
kao mjesto mogućnost rasprava o specijalizaciji, dodiplomskom i
poslijediplomskom obrazovanju, načinima organiziranja zaštite i
prioritetnim pitanjima koja imperativno treba rješavati u svakoj zemlji.
Kongresne teme oblikovane su upravo oko
prioritetnih područja te populacije
¨
Djetinstvo i adolescencija – razvojni problemi i strategije
zdravlja
¨
Programi promicanja zdravlja i prevencije bolesti
¨
Cijepljenja u dječjoj i adolescentnoj dobi
¨
Službe za zaštitu zdravlja djece i mladih - organizacija i edukacija
¨
Rizična
ponašanja i poremećaji u ponašanju
¨
Problemi spolnog, seksualnog i reprodukcijskog zdravlja
¨
Tjelesna aktivnost, rast i razvoj
¨
Djeca i mladi s kroničnim
poremećajima
zdravlja
¨
Oralno zdravlje
¨
Prehrambene navike i tjelesna težina
¨
Poremećaji
mentalnog zdravlja
¨
Okoliš i
zdravlje
¨
Nasilje i
zlostavljanje
Na
kongresu je bilo 350 sudionika iz više od dvadeset zemalja: Belgija, Bosna
i Hercegovina, Hrvatska, Finska, Francuska, Njemačka, Mađarska, Irska,
Italija, Litva, Luksemburg, Makedonija, Nizozemska, Norveška, Poljska,
Portugal, Ruska Federacija, Sjedinjene Američke Države, Slovenija, Srbija
i Crna Gora, Španjolska, Švicarska.
Prijavljeno je i održano preko dvije stotine referata, od toga 103 postera
a ostalo su bile oralne prezentacije. Organizirano je i nekoliko okruglih
stolova na kojima se vodila rasprava o zdravstvenom odgoju i testiranju na
droge, bilo je i nekoliko simpozija posvećenih značajnim novostima u
području reproduktivnog zdravlja i cijepljenja.
Rasprave
su zadirale i u vrijeme za kavu i u pauze za ručak ali se nitko nije
bunio, pa čak ni prekrasno dubrovačko vrijeme nije razrijedilo
slušateljstvo u dvoranama.
Organizacijski odbor, na čelu s predsjednicom prof.dr.sc. Vesnom Jureša
odradio je odlično ogroman posao te zadao organizatorima sljedećeg
kongresa, koji će biti za dvije godine u Tampere-u, Finska, vrlo visoke
kriterije.
Umjesto
klasičnih zaključaka kongresa, usvojen je prijedlog dokumenta nazvan
Dubrovačka deklaracija, a koji sveobuhvatno iznosi stavove stručnjaka koji
se bave djecom i mladima. Sve zemlje članice odnosno organizacije članice
EUSUHM-a suglasile su se s Dubrovačkom deklaracijom, a možete je pročitati
(na engleskom jeziku) u dokumentu
dubrovnikdeclaration.pdf.
Temeljni stavovi Dubrovačke deklaracije su:
-
Zdravstvena zaštita školske djece postoji i uspijeva već više od stotinu
godina
-
Sve su veće
nejednakosti u zdravlju djece i mladih
-
U 21. stoljeću nameću se izazovi novih
zdravstvenih prioriteta
-
Zdravstvena zaštita školske djece treba u
politici zemlje zauzimati visoko mjesto
-
Zdravstvena zaštita školske djece treba
biti otvorena i dostupna
-
Škola je idealno mjesto za primjenu
zdravstvenih programa namijenjeih djeci i mladima
-
Organizaciju i rad zdravstvene zaštite
školske djece treba temeljiti na znanstvenim dokazima istraživanja
-
Za provođenje zaštite nužna je edukacija
visoko profesionalnih stručnjaka
Ponešto sa samog kongresa
Svjetska
zdravstvena organizacija usvojila je Europsku strategiju za zdravlje i
razvoj djece i adolescenata, a više o tom dokumentu pročitajte na
prezentaciji WHOstrategy.pdf.
Ostale
prezentacije vezane uz: "Škole koje promiču zdravlje"; o izazovima vezanim uz
probleme spolnog zdravlja, spolno prenosivih infekcija, edukacije i
ponašanja; kakvi su stavovi u vezi s rizičnim ponašanjima povezanih s
alkoholom; kako usuglasiti kriterije za utvrđivanje rizika i postupnike za problem
prekomjerne tjelesne težine; zašto je ulaganje u zdravlje važno i sa
stajališta pojedinaca ali i organizacija i zajednice - možete zatražiti na
info@hzjz.hr.
Rad s djecom i mladima jedan je od
najljepših dijelova medicinske svakodnevnice. Temeljni ciljevi svih
profesionalca koji se bave tom populacijom su usmjereni očuvanju i
unaprjeđenju zdravlja i umanjivanju zdravstvenih rizika te nastojanju da
djeca postanu odgovorne i zadovoljne mlade osobe. Razdoblje rasta i
sazrijevanja je zahtjevno i turbulentno, stručnjaci koji su uključeni u
zdravstvenu zaštitu, programe i aktivnosti su različitog medicinskog ali i
nemedicinskog obrazovanja, organizacijski modeli su vrlo šaroliki, a o
edukaciji nema međunarodnog zajedničkog stava. Bez obzira na te
profesionalne teškoće i razmimoilaženja, svi su se sudionici slagali u
prioritetnim zadaćama i upravo je istovjetnost i komplementarnost stručnih
razmišljanja i djelovanja, bez obzira na specifičnosti pojedinih zemalja,
ono što učvršćuje u uvjerenju da je taj dio medicine poseban i nije samo
isječak nekih tradicionalnih područja i specijalnosti. Stoga okupljanje
upravo tih stručnjaka u tolikom broju i s tako različitim temama i
interesima smatramo uspjehom i dobrim putokazom za djelovanje u
budućnosti.
Pripremila:
prim. dr. sc. Marina Kuzman
Hrvatski
zavod za javno zdravstvo
voditeljica Službe za školsku medicinu
|
Posljednja promjena -
12.02.2007. - Last change |
|
|
|