Događanja/novosti u 2009. godini

Svjetski dan prevencije samoubojstava 10. rujna 2009. godine
“Prevencija samoubojstava u različitim kulturama”

Svjetski dan prevencije samoubojstava obilježava se svake godine 10. rujna na inicijativu Međunarodnog udruženje za prevenciju samoubojstava (International Association for Suicide Prevention – IASP) i u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (World Health Organisation – WHO. ) s ciljem podizanja svijesti o potrebi i obvezi akcija na prevenciji samoubojstava na globalnoj razini.

Obilježavanje Svjetskog dana prevencije samoubojstava započelo je 2003. godine sa svrhom širenja znanja o problemu samoubojstava, prosljeđivanja informacija, smanjenja stigme vezane uz samoubojstvo te podizanja spoznaje da se samoubojstvo može spriječiti.

Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana «Prevencija samoubojstava u različitim kulturama» svraća pozornost javnosti na problem samoubojstava s aspekta kulturnih, religijskih, pravnih, povijesnih, filozofskih i tradicijskih čimbenika, koje treba uzeti u obzir u aktivnostima na prevenciji samoubojstava. Dakle, problem samoubojstva treba sagledati i u smislu kulturalne pozadine, a kako bi se spasili životi, programi prevencije samoubojstava moraju biti prilagođeni različitim kulturalnim sredinama.

Globalna veličina problema

Samoubojstva predstavljaju jedan od vodećih javnozdravstvenih problema. Oko milijun ljudi godišnje u svijetu počini samoubojstvo – 1 smrt svake 2 minute.

Samoubojstva čine više od polovine nasilnih smrti u svijetu – više nego sve smrti zbog ratova i ubojstava.

U mnogim razvijenim zemljama samoubojstava se nalaze na 2. ili 3. mjestu vodećih uzroka smrti kod adolescenata i mlađih odraslih osoba te na 13. mjestu uzroka smrti kod osoba svih dobi. Iako su samoubojstva jedan od vodećih uzroka smrti u mlađih osoba (15-34 godina), većina samoubojstava registrira se u dobi iznad 60 godina.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će do 2020 godine broj samoubojstava porasti na milijun i pol te da će udio samoubojstava u globalnom opterećenju bolestima iznositi 2,4%.

Svake godine više milijuna osoba pokuša samoubojstvo koje iako ne završi smrtnim ishodom zahtjeva medicinski tretman i brigu o mentalnom zdravlju te odražava ozbiljne osobne nesreće ili bolesti.

Još nekoliko milijuna ljudi godišnje – obitelj i bliski prijatelji osoba koje su počinile samoubojstvo- osamljeni su i pogođeni samoubojstvom, a posljedice tog gubitka često traju cijeli život.

Samoubojstva izazivaju velike psihološke i socijalne posljedice dok se ekonomske posljedice samoubojstava za društvo ( gubitak produktivnosti, trošak zdravstvene i socijalne skrbi) procjenjuju na više milijardi dolara godišnje.

Obzirom da skoro četvrtinu samoubojstava počine adolescenti i mlađe odrasle osobe u dobi do 25 godina (250 tisuća smrti godišnje) samoubojstva su i jedan od vodećih uzroka prijevremene smrtnosti s procjenom gubitka više od 20 milijuna godina života u zdravlju.

Priređeno prema izvoru podataka: IASP

Svjetski dan mentalnog zdravlja 10. listopada 2009. godine
“MENTALNO ZDRAVLJE U PRIMARNOJ ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI: USPJEŠNIJE LIJEČENJE I PROMICANJE MENTALNOG ZDRAVLJA”

“Mentalno zdravlje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti: uspješnije liječenje i promicanje mentalnog zdravlja”

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se u organizaciji Svjetske federacije za mentalno zdravlje (WFMH) od 1992. godine, na dan 10. listopada svake godine u više od stotinu zemalja širom svijeta. To je jedinstvena kampanja na svjetskoj razini koja naglašava važnost promicanja mentalnog zdravlja i usmjerava pažnju na probleme mentalnog zdravlja.

Svjetski dan mentalnog zdravlja 2009. godine pod sloganom «Mentalno zdravlje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti: uspješnije liječenje i promicanje mentalnog zdravlja» usmjeren je na zaštitu mentalnog zdravlja u okviru primarne zdravstvene zaštite. Ovogodišnjom temom želi se naglasiti kontinuirana potreba da se pitanje mentalnog zdravlja predstavi kao globalni prioritet.. Također, naglašava se često zanemarivana činjenica da je mentalno zdravlje sastavni dio općeg zdravlja i dobrobit svakog pojedinca.

Mentalne/duševne bolesti ne biraju svoje žrtve; pojavljuju u svim kulturama i u svakoj životnoj dobi te utječu i na tjelesno zdravlje ljudi koji od njih boluju. Ovogodišnjom kampanjom naglašava se važnost da se informacije i znanja o potrebi integracije mentalnog zdravlja u primarnu zdravstvenu zaštitu prenesu, kako, bolesnicima/korisnicima usluga, članovima obitelji/njegovateljima, tako, i osobama koji zagovaraju za mentalno zdravlje, udruženjima za mentalno zdravlje koje sudjeluju u edukaciji kao i cjelokupnoj javnosti. Zdravstvena zaštita na primarnoj razini omogućuje dugogodišnju povezanost osobe i njegovog liječnika. Liječnik u primarnoj zaštiti brine o većini zdravstvenih potreba svog pacijenta te koordinira dodatne potrebne zdravstvene preglede na drugim razinama. Ovakav pristup predstavlja značajnu promjenu u dijagnosticiranju mentalnih poremećaja, liječenju i skrbi koji se razlikuje od dosadašnjih tradicionalnih pristupa i usluga u zdravstvenoj zaštiti mentalnog zdravlja.

Kampanjom Svjetskog dana mentalnog zdravlja 2009. godine naglasit će se mogućnosti i izazovi koje donosi integracija službe za zaštitu mentalnog zdravlja u sustav primarne zdravstvene zaštite. Kao i uvijek, kampanja će se fokusirati na kritičnu ulogu koju imaju udruge koje promiču mentalno zdravlje, udruge oboljelih i njihovih obitelji, koje bi trebale sudjelovati u ovoj velikoj reformi opće zdravstvene zaštite i zaštite mentalnog zdravlja. Takav informirani, proaktivni i stalni pristup zagovaranja integracije je nužan kako bi se omogućila veća kvaliteta zaštite, te pristupačnije usluge oboljelima od duševnih bolesti i različitih emocionalnih problema diljem svijeta.

SEDAM DOBRIH RAZLOGA ZA INTEGRACIJU ZAŠTITE MENTALNOG ZDRAVLJA U PRIMARNU ZDRAVSTVENU ZAŠTITU

(Integracija zaštite mentalnog zdravlja u primarnu zdravstvenu zaštitu: Globalna perspektiva. SZO/Wonca,2008)

1. Opterećenje mentalnim/duševnim poremećajima je veliko.

Mentalni/duševni poremećaji visoke su prevalencije u svim društvima. Znatno su opterećenje za pogođene pojedince i njihove obitelji te pridonose značajnim gospodarskim i socijalnim teškoćama koje utječu na društvo u cjelini.

2. Problemi mentalnog/duševnog i tjelesnog zdravlja se međusobno isprepliću.

Mnogi ljudi pate od tjelesnih i mentalnih zdravstvenih problema. Integracija u primarnu zdravstvenu zaštitu omogućava da se ljudi tretiraju na holistički način, kako mentalni/duševni poremećaji kod osoba s tjelesnim smetnjama tako i tjelesne smetnje kod osoba s mentalnim/duševnim poremećajima.

3. Velike su razlike u liječenju mentalnih/duševnih poremećaja.

U većini zemalja postoji značajan nesrazmjer između broja ljudi koji pate od nekog mentalnog/duševnog poremećaja s jedne strane te broja ljudi koji primaju odgovarajuću zaštitu s druge strane. Zaštita mentalnog zdravlja na razini primarne zdravstvene zaštite pomaže smanjiti taj nesrazmjer.

4. Zaštita mentalnog zdravlja na razini primarne zdravstvene zaštite omogućuje bolji pristup.

Integracija zaštite mentalnog zdravlja u primarnu zdravstvenu zaštitu omogućava ljudima usluge zaštite mentalnog zdravlja bliže njihovim domovima te na taj način pridonosi očuvanju njihovih obitelji i održavanju dnevnih aktivnosti. Integracijom u primarnu zdravstvenu zaštitu olakšava se promocija mentalnog zdravlja, poboljšava obuhvat oboljelih unutar zajednice te se olakšava dugoročno praćenje i suradnja s oboljelim osobama.

5. Zaštita mentalnog zdravlja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti promovira poštivanje ljudskih prava.

Zaštita mentalnog zdravlja u sklopu primarne zdravstvene zaštite smanjuje stigmu i diskriminaciju. Također, pridonosi smanjenju rizika od kršenja ljudskih prava koja se mogu pojaviti u psihijatrijskim bolnicama.

6. Zaštita mentalnog zdravlja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti jeftinija je i isplativija.

Službe za mentalno zdravlje na razini primarne zdravstvene zaštite jeftiniji su način liječenja od liječenja u psihijatrijskim ustanovama, kako za oboljele osobe, zajednicu i društvo u cjelini. Osim toga, oboljele osobe i njihove obitelji izbjegavaju indirektne troškove povezane s traženjem specijalističke skrbi na udaljenim lokacijama. Liječenje čestih mentalnih poremećaja na lokalnoj razini isplativo je, stoga takova investicija države može biti od velike koristi.

7. Zaštita mentalnog zdravlja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti daje dobre ishode po zdravlje.

Kod većine oboljelih od mentalnih/duševnih poremećaja liječenih u primarnoj zdravstvenoj zaštiti postižu se dobri rezultati liječenja, posebice uz povezanost s mrežom službi na sekundarnoj razini i u lokalnoj zajednici.

Prema izvoru: World Federation for Mental Health