Odjel za nacionalne programe probira u odrasloj populaciji

Opis odjela (Sadržaj stranice do "MORE")

Epidemiologija se u cilju sprečavanja bolesti koristi različitim načinima unapređenja zdravlja, među kojima se ističe rano otkrivanje bolesti u zdravoj asimptomatskoj populaciji odnosno probir (engl. screening). Primarnim se mjerama prevencije sprečavaju bolesti uklanjanjem poznatih čimbenika koji utječu na porast rizika od obolijevanja. Sekundarnom se prevencijom nastoji rano i pravovremeno dijagnosticirati i liječiti, a tercijarnom smanjiti ili ukloniti komplikacije i posljedice bolesti.

Kod bolesti koje imaju relativno dugo razdoblje između početka razvoja bolesti i pojave simptoma, ako postoji odgovarajući test za rano otkrivanje, moguće je i opravdano provoditi probir. Takav test ili pregled mora zadovoljavati kriterije kliničke valjanosti (odgovarajuća osjetljivost i specifičnost), a pretraga mora biti sigurna za pacijenta. Ovakvim se programima ujedno osigurava i kvalitetna skrb i liječenje novootkrivenih bolesnika da bi se ostvario krajnji cilj, a to je smanjenje smrtnosti i poboljšanje kvalitete života oboljelih.

Programe probira kao metodu ranog otkrivanja raka moguće je provoditi za rak dojke i vrata maternice kod žena te za rak debelog crijeva u oba spola. U Hrvatskoj se na nacionalnoj razini provode sva tri programa. Metode koje se primjenjuju su visokokvalitetna mamografija za otkrivanje raka dojke, pregled Papa testom za otkrivanje raka vrata maternice i testiranje na skriveno krvarenje u stolici za otkrivanje raka debelog crijeva i, eventualno, kolonoskopija u slučaju pozitivnog rezultata testa. Poboljšanjem svih segmenata provedbe tih programa, uvođenjem sustavne kontrole kvalitete i edukacijom stanovništva o značaju odazivanja na preglede moguće je utjecati na smanjenje smrtnosti od ovih vrsta raka, a ranom i pravovremenom dijagnostikom pridonijeti kvaliteti života oboljelih.

 

Odsjeci odjela (Sadržaj stranice nakon "MORE")

Odsjek za programe ranog otkrivanja raka dojke

Voditeljica odsjeka

Andrea Šupe Parun, dr.med.
specijalist epidemiologije

Kontakt
Tel: 01 4863 344
Telefaks: 01 4863 271

Odsjek za programe ranog otkrivanja raka kolona

Voditeljica odsjeka

prof. dr. sc. Nataša Antoljak, dr. med.
specijalist epidemiologije

Kontakt
Tel: 01 4863 352
Telefaks: 01 4863 271

Odsjek za programe ranog otkrivanja raka vrata maternice

Voditelj odsjeka

 

Kontakt
Tel: 01 4863 352
Telefaks:

 

 


Odsjek za programe ranog otkrivanja raka dojke

Što je rak dojke?

Rak dojke je zloćudna bolest koja nastaje kad normalne žljezdane stanice dojke promjene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo. Takve promijenjene stanice mogu potom otići u limfne i/ili krvne žile te tako proširiti bolest u druge dijelove tijela.
Rak dojke najčešće je sijelo raka u žena u svijetu te predstavlja velik javnozdravstveni problem. I u Hrvatskoj rak dojke najčešće je sijelo raka od kojeg obolijeva četvrtina žena novooboljelih od raka. U Hrvatskoj je 2012. godine zabilježeno 2225 novih bolesnica. Rak dojke vodeći je i uzrok smrti zbog raka u žena, od kojeg je u 2013. Godini umrlo 994 žena. Svakoj jedanaestoj ženi u Republici Hrvatskoj prijeti rak dojke, a u sljedećim godinama za očekivati je daljnji trend porasta oboljelih.

Tko može dobiti rak dojke?

Od raka dojke najčešće obolijevaju žene iznad pedesete godine života, ali u najnovije vrijeme sve češće obolijevaju i mlađe žene u četrdesetim, tridesetim i dvadesetim godinama. Muškarci također mogu oboljeti od raka dojke, ali puno rjeđe nego žene. Jedan posto svih zabilježenih slučajeva raka dojke zabilježeno je kod muškog spola.

Koji su uzroci i rizični čimbenici za nastanak raka dojke?

Uzrok nastanka raka dojke uglavnom je nepoznat. Mnoge epidemiološke studije pokazuju da postoji više poznatih rizičnih čimbenika koji su nedvojbeno povezani s nastankom raka dojke.

Najznačajniji rizični čimbenici koji povećavaju rizik nastanka raka dojke su:

• Dob
• Prva menstruacija prije 12-godine života
• Menopauza nakon 50-godine života
• Nerađanje ili rađanje poslije 30-godine života
• Pojavnost raka dojke i/ili raka jajnika kod bližih srodnika
• Prethodna bolest dojke

Povećan rizik za rak dojke vezan je uz određene životne navike i stil života koji se smatraju nezdravim:

• Nezdrava prehrana (visok udio masnoće u hrani)
• Pretilost
• Povećana konzumacija alkohola
• Pušenje
• Izloženost radioaktivnom zračenju

Što je Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke?

Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka dojke obuhvaćene su sve žene u RH u dobi od 50 do 69 godina. U okviru programa žene mogu obaviti mamografski pregled dojki svake dvije godine. Žene na kućnu adresu dobiju poziv za besplatni mamografski pregled. Cilj ovog organiziranog probira je smanjiti smrtnost od raka dojke za 25% do 30%, otkriti rak u početnom stadiju u većem postotku nego danas te poboljšati kvalitetu života bolesnica s rakom dojke.

Što je samopregled dojki?

Samopregled dojki je postupak koji ženi omogućuje da sama pregleda svoje grudi. Najbolje je da žena obavi pregled tjedan ili dva nakon početka mjesečnice, a ako žena nema više mjesečnicu najbolje je odrediti jedan dan u mjesecu kada će to učiniti.
Prilikom samopregleda posebnu pozornost treba obratiti na sljedeće znakove: otkrivanje kvržice pri opipu, zadebljanje u dojci, povećanje jedne dojke, bilo kakve promjene na koži bradavica i dojki, iscjedak iz bradavice, bolovi u dojci.
Ako žena uoči bilo koji od navedenih simptoma , obavezno se treba obratiti liječniku.

Kada treba napraviti mamografiju?

Mamografija je rendgenski pregled dojki kojim se otkrivaju tumori i druge promjene dojke koje su premalene da bi se mogle napipati. Dokazano je da mamografija bilježi promjene na dojci oko dvije godine ranije od kliničkog pregleda zasnovanog na pojavi simptoma ili opipljive kvržice.
Mamografija se kod žena s mjesečnicom obavlja u razdoblju od petog do desetog dana ciklusa, brojeći od prvog dana zadnje mjesečnice.
Iako je mamografija izuzetno vrijedna i nezamjenjiva pretraga u otkrivanju i najmanjih karcinoma, treba naglasiti da se mamografija ne može prikazati 15-20% karcinoma dojki, posebno kad se radi o dojkama s gustom žljezdanom strukturom.
Prvi mamografski pregled dojki svaka žena treba napraviti između 38. I 40. Godine života. Kod žena s pojavnošću raka dojke u bližih srodnika, preporuča se ranije započinjanje redovitih mamografskih pregleda.


Odsjek za programe ranog otkrivanja raka kolona

Što je Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva?

U Republici Hrvatskoj se od 2008. provodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Ministarstvo zdravlja nastavlja s provedbom ovog programa s ciljem što ranijeg otkrivanje raka debelog crijeva testiranjem stolice na prisutnost golim okom nevidljive krvi (okultno krvarenje).
Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva usmjeren je poboljšanju zdravlja populacije jer se ranim i pravovremenim otkrivanjem i sprječavanjem bolesti omogućava bolja kvaliteta života. Neposredni cilj programa je otkrivanje raka debelog crijeva u ranijem stadiju ili predstadiju bolesti, te smanjenje smrtnosti za 15% u razdoblju 10-13 godina nakon početka provedbe programa.

Što je rak debelog crijeva?

Rak debelog i završnog crijeva jedan je od dva najčešća sijela raka i zahvaća više od milijun ljudi godišnje. U Hrvatskoj je drugi uzrok smrtnosti od zloćudnih bolesti oba spola (u muškarca iza raka pluća, a u žena iza raka dojke). U ukupnom broju novooboljelih od raka, oko 15% muškaraca i 13% žena oboli upravo od raka debelog crijeva. Godišnje se otkrije oko 3000 novooboljelih, a u više od polovine njih bolest se već proširila. Otkrivanjem raka debelog crijeva u ranoj fazi bolesti mogu se spasiti mnogi životi. Znanstvena istraživanja, pri kojima je testiranje na krv u stolici provedeno na velikom broju stanovnika, pokazala su da je moguće smanjiti smrtnost od raka debelog crijeva. Bolest se može otkriti u početnom stadiju kada su izgledi za izlječenje veliki. Štoviše, otkrivanjem i uklanjanjem sitnih izraslina (polipa) iz crijeva može se spriječiti nastanak bolesti. Kao i u drugim europskim zemljama, program je namijenjen osobama od 50. do navršene 74. godine života.

Znate li da se rak debelog crijeva može ranije otkriti ili čak spriječiti?

Rak debelog crijeva razvija se sporo tijekom više godina a primjenom metoda ranog otkrivanja moguće ga je otkriti znatno prije nego što se pojave prvi uočljivi znakovi bolesti.
Metodama koje koristimo za rano otkrivanje raka debelog crijeva moguće je otkriti i polipe koji su predstadij raka debelog crijeva. Na taj način, otkrivanjem i odstranjivanjem polipa, uspješno se sprječava nastanak raka debelog crijeva.
Ako se rak debelog crijeva otkrije ranije i započne liječenje odmah, on je izlječiv.
Rano otkrivanje raka debelog crijeva smanjuje potrebu velikih kirurških zahvata.

Koje su metode?

Rak debelog crijeva može se otkriti rano, ponekad uz malu nelagodu, sljedećim postupcima:
1. Testiranjem na nevidljivu krv u stolici jednostavna je metoda kojom se može otkriti vrlo male, okom nezamjetljive količine krvi, a što je često prvi znak raka, polipa ili drugih bolesti debelog crijeva. Sve osobe s pozitivnim nalazom, pozivaju se na kolonoskopski pregled radi utvrđivanja uzroka pojave krvi u stolici.
2. Kolonoskopija je pregled endoskopom pri čemu se savitljivim instrumentom, kolonoskopom, može najbolje pregledati čitavo debelo crijevo. Ako se kolonoskopijom otkrije polipozna promjena ili postojanje druge sumnjive tvorbe, kroz endoskop se uzima komadić tkiva za daljnju analizu, a moguće je polip ukloniti u cijelosti.
3. Pregled prstom završnog dijela debelog crijeva pomaže pri otkrivanju raka završnog dijela debelog crijeva. Ujedno je u muškaraca na taj je način moguće otkriti i povećanje prostate.
Ako se utvrdi rak, ukloni endoskopski ili kirurškim postupcima, u kombinaciji sa zračenjem i/ili lijekovima protiv raka, liječenje može biti vrlo uspješno.

Kako je program organiziran?

Prema preporukama Hrvatskog onkološkog društva, Hrvatskog gastroenterološkog društva, te Europske komisije, za osobe prosječnog rizika, bez znakova bolesti i u dobi 50-74 godine, u sklopu ranog otkrivanja raka debelog crijeva, testiranje nevidljivog (okultnog) krvarenja u stolici treba provoditi svake dvije godine.
Određenim redoslijedom svi građani ove dobne skupine dobit će poziv za nacionalni program.
Odazovite se, pošaljite suglasnost. Nakon toga bit će Vam poslana kuverta sa test kartonom za nanošenje uzoraka stolice.

Kako se nanosi uzorak stolice na pregled kartičnim testom?

Otvorite i pozorno pročitajte naputak proizvođača testa te po njemu postupite tako da na svaki od tri kartončića, tri uzastopna dana nanosite uzorke stolice uzete s različitih mjesta, kako bi se što bolje obavilo testiranje.

Testiranje na nevidljivu krv u stolici jednostavno je, sve što je potrebno napraviti je nanijeti tj. razmazati uzorak stolice na test kartone. Nakon nanošenja stolice, test-kartone treba kratko ostaviti otvorene da se uzorak osuši na zraku, zatvoriti u priloženu pvc vrećicu, uložiti u priloženu kuvertu, a zatim i tu kuvertu zatvoriti u priloženu adresiranu i frankiranu kuvertu, te ju ubaciti u poštanski sandučić.

Za dodatne informacije možete se savjetovati sa svojim liječnikom ili patronažnom sestrom o načinu ranog otkrivanja te bolesti. Za informacije o nacionalnom programu možete nazvati besplatni telefon pripadajućeg zavoda za javno zdravstvo.


Odsjek za programe ranog otkrivanja raka vrata maternice

Što je Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice?

Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka vrata maternice obuhvaćene su sve žene u RH u dobi od 25 do 64 godine koje u okviru programa trebaju obaviti PAPA test svake tri godine. Žene na kućnu adresu dobivaju poziv za preventivni ginekološki pregled koji uključuje PAPA test.
Cilj ovog organiziranog probira je uključiti što veći broj žena u program ranog otkrivanja raka vrata maternice, smanjiti pojavu invazivnog raka vrata maternice za 60% te smanjiti smrtnost od raka vrata maternice za 80%.

Što je rak vrata maternice?

Rak vrata maternice je zloćudna bolest koja se javlja kada dođe do promjena na stanicama vrata maternice i one počnu nekontrolirano rasti. Obično je potrebno mnogo godina da se promijenjene stanice razviju u rak. Srećom, stadiji koji prethode raku vrata maternice, lako se liječe, no kako ne postoje očiti znakovi bolesti, oni se mogu otkriti samo ciljanim testom (PAPA test).
Simptomi raka vrata maternice nespecifični su i rijetki. Predstadij raka vrata maternice ne pokazuje nikakve simptome, dok uznapredovale stadije najčešće prati nepravilno krvarenje, krvarenje između dva menstrualna ciklusa, krvarenje nakon spolnog odnosa, neuobičajen iscjedak i bolovi u donjem dijelu trbuha. Dijagnoza bolesti se postavlja na temelju ginekološkog pregleda-PAPA testa, kolposkopije i biopsije.

Što uzrokuje rak vrata maternice?

Rak vrata maternice uzrokovan je infekcijom humanim papilomavirusom (HPV) koji se najčešće prenosi spolnim putem. Smatra se da će relativno velik broj odraslih u određenom životnom razdoblju bit i inficiran HPV-om koji će spontano nestati, bez ikakvih problema. Kod određenog broja žena to se neće dogoditi te je u njih povećan rizik za razvoj raka vrata maternice. Ipak, potrebno je mnogo godina da se promijenjene stanice vrata maternice koje se mogu lako i uspješno liječiti.

Što je PAPA test?

PAPA test je brza, jednostavna i neinvazivna medicinska pretraga kojom se uzima obrisak rodnice, vrata maternice i kanala vrata maternice. Osnova probira za rak vrata maternice je pronaći promijenjene stanice vrata maternice u ranom stadiju kada se promjene lako odstranjuju, tako da se ne razviju u rak. Liječenje uznapredovalog oblika bolesti puno je teže i manje uspješno.
Koliko je PAPA test pouzdan?
Nijedan test probira nije savršen i PAPA test može također ne otkriti neke slučajeve bolesti. Zato se treba redovito testirati, tako da se promjene na vratu maternice otkriju na vrijeme, prije napredovanja bolesti.
Kvalitetni, dobro organizirani programi probira pokazali su se vrlo učinkovitima u smanjenju pojavnosti i smrtnosti od raka vrata maternice.

Što znači normalan, a što abnormalan nalaz PAPA testa?

Normalan nalaz znači da nisu pronađene promijenjene stanice u obrisku vrata maternice, ali u najvećem broju slučajeva ni tada se ne radi o raku vrata maternice, već je potrebno liječenje i eventualna daljnja obrada.

Koliko je PAPA test pouzdan?

Nijedan test probira nije savršen i PAPA test može također ne otkriti neke slučajeve bolesti. Zato se streba redovito testirati, tako da se promjene na vratu maternice otkriju na vrijeme, prije napredovanja bolesti.
Kvalitetni, dobro organizirani programi probira pokazali su se vrlo učinkovitima u smanjenju pojavnosti i smrtnosti od raka vrata maternice.

 

Objave: TAG: nacionalni-programi CATEGORY: Služba za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti