Ozljede
S obzirom na visok udio u ukupnoj smrtnosti i pobolu, ozljede predstavljaju jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj, ali i u svijetu. Tek se posljednja dva-tri desetljeća ozljedama pridaje potrebno značenje shvaćanjem da nisu neizbježivi već nasuprot tome događaji koji se u velikoj mjeri mogu spriječiti pa se intenzivno radi na epidemiološkim analizama ozljeda, istraživanju rizičnih čimbenika, te izradi i primjeni preventivnih mjera.
Definicija
Ozljeda je tjelesno oštećenje koje nastaje uslijed neposrednog i iznenadnog izlaganja ljudskog organizma različitim vrstama energije (mehaničke, kemijske i fizikalne) ili pak može nastati uslijed nedostatka osnovnih vitalnih elemenata (zrak, voda, toplina) kao npr. u slučaju utapanja, gušenja ili smrzavanja.
Podjela
Prema X. reviziji Međunarodne klasifikacije bolesti i srodnih zdravstvenih problema (MKB) ozljede su svrstane u dvije skupine:
- Prema naravi ozljeda (posljedicama vanjskih uzroka) u skupinu XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka (S00 – T98);
- Prema vanjskim uzrocima u skupinu XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta (V01 – Y98).
Zbog potrebe za usporednim analizama, te izrade i provedbe preventivnih programa najčešće se u javnom zdravstvu koristi podjela prema načinu nastanka (vanjskom uzroku) ozljede. Prema vanjskom uzroku ozljede se dijele na:
- NENAMJERNE OZLJEDE ILI NESREĆE – ozljede nastale u prometu, uslijed trovanja, padova, opeklina, utapanja i slično;
- NAMJERNE OZLJEDE ILI NASILNE OZLJEDE – tjelesne ozljede nastale uslijed: samoozljeđivanja (pokušaj i izvršeno samoubojstvo), ozljeđivanja kao posljedica nasilja usmjerenog prema drugoj osobi, te kolektivnog nasilja (terorizam, ratovi).
EPIDEMIOLOGIJA OZLJEDA
Na ljestvici mortaliteta u Hrvatskoj 2022. godine ozljede (Međunarodna klasifikacija bolesti: Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka; V01-Y98) se nalaze na šestom mjestu vodećih uzroka smrtnosti u Hrvatskoj, iza bolesti srca i krvnih žila (22 303), novotvorina (13 247), endokrinih bolesti (4 500), COVID-19 (3 843) i bolesti dišnog sustava (2 638) s ukupno 2 616 umrlih i udjelom od 5 % u ukupnoj smrtnosti.
Slika 1. Umrli u Hrvatskoj 2022. g. – vodeće skupine bolesti
Dok je opća stopa smrtnosti od ozljeda u 2022. godini iznosila 67,7/100 000 (M: 85,3/100 000; Ž: 51,4/100 000), u dobi iznad 65 godine stopa je bila značajno viša: 186,3/100 000 (M: 218,9/100 000; Ž: 163/100 000). Stope smrtnosti od ozljeda rastu s dobi i u svim analiziranim dobnim skupinama veće su u muškaraca. Od ozljeda umire više muškaraca (61 %) u odnosu na žene (39 %).
Slika 2. Umrli od ozljeda (V01-Y98) u Hrvatskoj 2022. godine po spolu i dobnim skupinama
Stope smrtnosti od ozljeda u oba spola ukupno osciliraju u zadnjem desetogodišnjem razdoblju u rasponu od
65/100 000 do 73/100 000.
Slika 3. Smrtnost od ozljeda (V01-Y98) u Hrvatskoj u razdoblju 2012.-2022.
Vodeći vanjski uzroci smrti od ozljeda u 2022. godini su padovi (42 %), samoubojstva (21 %) i prometne nesreće (12 %), a zatim slijede gušenja (3 %) i utapanja (3 %).
Slika 4. Vanjski uzroci mortaliteta u Hrvatskoj 2022. godine, ukupno
Važnost ozljeda kao jednog od vodećih javnozdravstvenih problema je i u tome što su one vodeći uzrok smrti u djece i mladih osoba. Prema istraživanjima, u Hrvatskoj je između 2007. i 2014. zabilježen značajan godišnji pad smrtnosti od ozljeda kod djece od 10,4 % godišnje. Nakon toga (2014.-2021.) trend je stabilan. Ovaj pad rezultat je sličnog pada smrtnosti od prometnih nesreća kod djece, zabilježenog od 2007. do 2016. godine.
Iako su ozljede vodeći uzrok smrti u djece i mladih, dobno specifične stope smrtnosti od svih ozljeda rastu s dobi. Dinamika kretanja dobno specifičnih stopa razlikuje se ovisno o vanjskom uzroku i spolu. Analizom dobno specifičnih stopa smrtnosti od ozljeda prema vanjskom uzroku u oba spola ukupno uočava se sljedeće: djeca (0-19 godina) najviše umiru zbog prometnih nesreća, mlađe osobe (20-39 godina) i osobe srednje dobi (40-64 godina) umiru najviše uslijed samoubojstava, dok je u starijih osoba (65 i više godina) pad vodeći vanjski uzrok smrti sa značajno višom stopom smrtnosti u odnosu na ostale uzroke.
Slika 5. Vanjski uzroci mortaliteta u Hrvatskoj 2022. godine po dobi, ukupno
U zadnjem desetogodišnjem razdoblju ukupne stope hospitalizacija od ozljeda (V01-Y98), ali i u osoba ženskog i muškog spola odvojeno, ne pokazuju značajnije razlike, sve do 2020. godine kada je zamjetan značajan pad uslijed COVID-19 pandemije.
Prema individualnim prijavama o liječenim pacijentima, uključujući stacionarno liječenje zbog poroda, pobačaja i rehabilitacije, u stacionarnom dijelu bolnica Hrvatske u 2022. godini zabilježeno je 600 716 hospitalizacija. Hospitalizacije zbog ozljeda se nalaze na petom mjestu iza novotvorina (77 246), bolesti cirkulacijskog sustava (75 239), bolesti probavnog sustava (44 102) te bolesti mišićno-koštanog sustava (44 047) s ukupno 43 193 hospitalizacije i udjelom od 7,2 %.
Slika 6. Uzroci bolničkog liječenja u Hrvatskoj 2022. godine, vodeće skupine bolesti
Muškarci su češće hospitalizirani zbog ozljeda (53 %) u odnosu na žene (47 %).
U dobnim skupinama 0-19, 20-39 i 40-64 godine stope hospitalizacija od ozljeda više su u osoba muškog spola, dok su u dobi iznad 65 godina više u žena. U starijoj dobi su stope hospitalizacija više u odnosu na ostale prikazane dobne skupine.
Slika 7. Hospitalizacije zbog ozljeda u Hrvatskoj 2022. godine, prema dobi i spolu
Vodeći vanjski uzrok bolničkog liječenja (stacionarni dio) zbog ozljeda su padovi s 21 643 hospitalizacije ukupno i udjelom od 50 %. Prometne nesreće se nalaze na drugom mjestu s 13 214 hospitalizacijom i udjelom od 31 %.
Slika 8. Vanjski uzroci morbiditeta (stacionarno bolničko liječenje) u Hrvatskoj 2022. godine, ukupno
U starijih osoba (65 i više godina) koje su liječene u bolnici zbog ozljeda, gotovo dvije trećine hospitalizacija (64,1 %) čine ozljede nastale kao posljedica pada.
Prema podacima iz godišnje baze hospitalizacija Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo najčešća somatska dijagnoza iz skupine ozljeda u stacionarnom bolničkom liječenju na razini države (2022.) bila je fraktura bedrene kosti (S72) s ukupno 8 264 hospitalizacije i udjelom od 19,1 % u ukupnim hospitalizacijama od ozljeda. Od ukupnog broja hospitalizacija zbog frakture bedrene kosti, njih 85 % zabilježeno je u osoba starije životne dobi (65+).
Bilten Ozljede u Republici Hrvatskoj u 2021. godini možete preuzeti ovdje.
Bilten Ozljede u Republici Hrvatskoj u 2022. godini je u pripremi i bit će objavljen na službenim web stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u travnju 2024.