Odjel za srčano-žilne bolesti

Opis odjela (Sadržaj stranice do "MORE")

Kardiovaskularne bolesti kao vodeći uzrok smrti u suvremenom svijetu, sa značajnim udjelom u prijevremenom umiranju, morbiditetu i dizabilitetu stanovništva, važan su javnozdravstveni problem kako u svijetu tako i u Hrvatskoj.
Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti s 25 976 umrlih osoba, odnosno s udjelom od 49,6% u ukupnom mortalitetu 2009. godine u Hrvatskoj. Pozitivan je pokazatelj što je prvi puta nakon dugogodišnjeg udjela KVB s više od 50% u ukupnom mortalitetu, sada po prvi puta taj udio nešto manji. Na drugom su mjestu po broju hospitalizacija s udjelom od 13,5%, iza novotvorina, te na drugom mjestu po morbiditetu registriranom u općoj medicini.
Analiza prema spolu pokazuje da su KVB u oba spola vodeći uzrok smrti, i to u 56,4% umrlih žena (14 881) i 42,6% umrlih muškaraca (11 095). Među ukupno umrlima od bolesti cirkulacijskog sustava 2009. godine 11,7% ih je u dobi do 64 godine, s tim da muškarci u znatno većem udjelu umiru u dobi do 64 godine (19,3%) u odnosu na žene (5,0%).
Opća stopa smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti u žena je bila 646,6/100.000, a u muškaraca 519,5/100.000. Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijske bolesti srca s udjelom od 20,1% i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 15,1% u ukupnom mortalitetu (tablica 1). Stope mortaliteta rastu s dobi i više su za muškarce u svim dobnim skupinama, posebice za ishemijsku bolest.

Tablica 1. Smrtnost od kardiovaskularnih bolesti po dijagnozi i spolu u Hrvatskoj 2009. godine

Slika 1. Dobno-standardizirane stope smrtnosti od bolesti cirkulacijskog sustava za sve dobi u zemljama Europe

Slika 2. Dobno-standardizirane stope smrtnosti od cirkulacijskih bolesti za dob 0-64 u Hrvatskoj u razdoblju od 1999. do 2008. godine

Prema broju izgubljenih godina života, pokazatelju prijevremenog umiranja (1-75), bolesti srca i krvnih žila su na drugom mjestu iza skupine novotvorina, sa 76 215 izgubljenih godina života.
Po mortalitetu od bolesti srca i krvnih žila Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 401,5/100.000 pripada među zemlje u Europi koje imaju srednje visoke stope smrtnosti. Prosjek za zemlje Europske regije iznosi 418,9/100.000, za zemlje EU »stare« članice prije 2004. 188,3/100.000, za zemlje članice EU koje su pristupile od 2004. godine 439,9/100.000. Zemlje Istočne Europe imaju uglavnom više stope smrtnosti od Hrvatske, dok Ruska Federacija ima skoro dvostruko višu stopu smrtnosti (782,4/100.000), a zemlje Zapadne i Južne (mediteranske) Europe imaju znatno niže stope smrtnosti od Hrvatske sa stalnim trendom smanjenja (Italija 179/100.000) (slika 1).
Posljednjih godina prisutan je pozitivan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti i u Hrvatskoj, što je izraženije za cerebrovaskularne bolesti (slika 2).
U bolničkom morbiditetu 2009. godine KVB se nalaze na drugom mjestu po broju hospitalizacija (83 781) s udjelom od 13,7%, od toga su 46,5% hospitalizacije žena i 53,5% hospitalizacije muškaraca. Međutim, analiza prema spolu pokazuje da su u muškaraca KVB na prvom mjestu po broju hospitalizacija s udjelom od 14,9%, a kod žena su na drugom mjestu s udjelom od 12,5%, iza novotvorina čiji je udio 14,9% u ukupnom broju hospitalizacija žena. Stopa hospitalizacija iznosila je 1888/100.000 stanovnika, u muškaraca 2100,6/100.000, a u žena 1690,8/100.000 (tablica 2). Analiza bolničkog pobola prema dobi pokazuje da kako u muškaraca tako i žena, stope hospitalizacija za kardiovaskularne bolesti rastu s dobi i više su u muškaraca nego u žena u svim dobnim skupinama (slika 3). Intenzivniji porast bolničkog pobola počinje u dobi iznad 40 godina. Najčešći uzroci hospitalizacija bila je ishemijska bolest srca s udjelom od 25,9%, podskupina ostali oblici srčane bolesti (25,1%) s najčešćom dijagnozom kardiomiopatije, te cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 21,7% u skupini kardiovaskularnih bolesti.

Tablica 2. Hospitalizacije zbog kardiovaskularnih bolesti po dijagnozi i spolu u Hrvatskoj 2009. godine

Slika 3. Smrtnost i hospitalizacije od kardiovaskularnih bolesti prema dobi i spolu 2009. godine

Odsjeci odjela (Sadržaj stranice nakon "MORE")

Odsjek za praćenje i analizu podataka

Odsjek za preventivne programe