Zika virusna infekcija

 

 

komarac

Svjetska zdravstvena organizacija je grupiranje neuroloških poremećaja i malformacija novorođenčadi povezanih sa zika virusnom infekcijom koje se bilježi posljednjih nekoliko mjeseci na području Južne i Srednje Amerika proglasila Javnozdravstvenim događajem od međunarodnog značaja („PHEIC“). To znači da se radi o izvanrednom događaju koji predstavlja javnozdravstvenu prijetnju ili rizik ne samo za područje gdje je trenutno rasprostranjena epidemija infekcije virusom zika već i za druge dijelove svijeta i može zahtjevati međunarodno koordinirani odgovor.

Prijenos virusa zika
Zika virus se najčešće prenosi ubodom komaraca roda Aedes, za koje je karakteristično da su aktivni danju, pri čemu su najaktivniji sredinom jutra i u razdoblju od kasnog popodneva do sumraka.
Virus se može prenijeti i sa zaražene majke na dijete putem posteljice odnosno tijekom poroda, a zabilježen je i prijenos spolnim putem.
Virus se može prenijeti zaraženim krvnim pripravcima (transfuzija i sl.).
Virus zika se ne prenosi zrakom (kašljanje, kihanje i sl) ili uobičajenim kontaktima (rukovanje, zagrljaj, poljubac, zajedničkim predmetima i sl).

Sprječavanje zaražavanja virusom zika
Budući da ne postoji cjepivo ili lijek za prevenciju infekcije virusom zika, važno je provoditi mjere osobne zaštite od uboda komaraca. One podrazumijevaju:
– korištenje sredstava za odbijanje komaraca (repelenata) tijekom cijelog dana pridržavajući se uputa proizvođača
– nošenje odgovarajuće odjeće (dugi rukavi, duge hlače)
– boravak u klimatiziranim prostorima ili u prostorima sa zaštitnim mrežama na prozorima i vratima
– korištenje mreža protiv komaraca za krevete.

Simptomi infekcije virusom zika
U većini slučajeva (čak do 80%) osobe zaražene zika virusom nemaju nikakve simptome bolesti. Samo manji broj zaraženih ima simptome, i to obično povišenu temperaturu, osip, bolove u mišićima i zglobovima, konjunktivitis (upala sluznice oka/crvene oči) i glavobolju. Bolest obično traje 2 do 7 dana i u pravilu prolazi bez težih komplikacija i smrtnih ishoda. Liječenje je simptomatsko i sastoji se u nadoknadi tekućine, te primjeni lijekova za smanjenje bolova, sniženje temperature odnosno za ublažavanje svrbeža koji prati osip.

Opasnosti infekcije virusom zika
Iako još nije pouzdano utvrđena uzročna veza, sve je više indicija da je virus zika povezan sa povećanim rizikom neželjenih ishoda trudnoća poput spontanih pobačaja, prijevremenih porođaja ili pojave prirođenih malformacija središnjeg živčanog sustava novorođenčadi kod žena koje su tijekom trudnoće bile zaražene zika virusom.
Također, u nekim od epidemijom zahvaćenih zemalja zabilježena je i veća učestalost neuroloških komplikacija (Guillian Barré-ov sindrom) u odraslih osoba, što je također predmet intenzivnog istraživanja.

Rasprostranjenost virusa zika
Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, zika virus je zabilježen u velikom broju zemalja i područja (Brazil, Kolumbija, Venezuela, El Salvador, Surinam, Francuska Gvajana, Honduras, Martinique, Meksiko, Panama, Paragvaj, Barbados, Bolivija, Ekvador, Guadalupa, Saint Martin, Gvajana, Guatemala, Nikaragva, Costa Rica, Dominikanska Republika, Haiti, Puerto Rico, Cape Verde, Djevičanski otoci Sjedinjenih Američkih Država, Kurakao, Fidži, Maldivi, Samoa, Solomonski otoci, Tonga, Nova Kaledonija, Tajland). (slika 1)

Slika 1. Države i područja sa zabilježenim autohtonim slučajevima Zika virusne infekcije u posljednja dva mjeseca

Izvor: ECDC, 2.veljače 2016.
Izvor: ECDC, 2.veljače 2016.

Rizik širenja virusa zika na područje Europe i Hrvatske
U Europi je do sada zabilježeno nekoliko importiranih slučajeva zika virusne bolesti kod osoba koje su prethodno boravile u državama zahvaćenih epidemijom. Mogućnost daljnjeg širenja infekcije od ovakvih importiranih slučajeva unutar Europe postoji, s obzirom da se tigrasti komarac (Aedes albopictus) unatrag nekoliko godina udomaćio u mnogim dijelovima Europe, prvenstveno oko Sredozemlja, što znači da ga ima i u Hrvatskoj.
Međutim, s obzirom na zimsko doba godine i još uvijek nepovoljne klimatske uvjete za razmnožavanje komaraca, trenutni rizik širenja Zika virusne infekcije u Europi, pa tako i u Hrvatskoj, je vrlo nizak.
Važno je pravovremeno, sukladno Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, na razini lokalne zajednice planirati i provoditi preventivne dezinsekcijske mjere za suzbijanje komaraca te upoznati stanovništvo o potrebi redovitog (barem jednom tjedno) pražnjenja otvorenih spremnika s ustajalom vodom (posude i plitice za cvijeće, odbačene kante, kanistri, razne posude, rabljene gume i dr ).

Preporuke za putnike u područja gdje vlada epidemija zika virusne infekcije

  • Putnici se pravovremeno moraju dobro informirati prije konačne odluke i odlaska u rizična područja, naročito ako se radi o trudnicama, ženama koje planiraju skoru trudnoću i osobama sa poremećajem imunološkog sustava ili drugim težim kroničnim bolestima.
  • Trudnicama i ženama koje planiraju trudnoću preporuča se odgoda puta, ako on nije nužan.
    Ako odgoda puta nije moguća, važno je tijekom cijelog boravka strogo provoditi mjere osobne zaštite od uboda komaraca (upotreba repelenata, nošenje dugih rukava i dugih hlača, boravak u klimatiziranim prostorima).
    Komarci koji prenose zika virus su aktivni cijeli dan, a naročito sredinom jutra i od kasnog poslijepodneva do sumraka.
  • Trudnice koje su boravile u rizičnom području trebaju po povratku spomenuti ginekologu koji prati njihovu trudnoću svoje putovanje radi odgovarajućeg daljnjeg praćenja njihove trudnoće.
  • Svaki putnik koji unutar tri tjedna po povratku iz navedenih rizičnih mjesta razvije opisane simptome treba obavezno kontaktirati svog liječnika i napomenuti da je boravio u rizičnom području.
  • Kod osoba koje nakon povratka iz rizičnih zemalja razviju simptome bolesti potrebno je provoditi mjere zaštite od uboda komaraca kod kuće ili u bolnici (zaštitne mreže za krevete, prozore i vrata) kako bi se spriječilo širenje infekcije na domicilne komarce i tim putem na druge ljude.
  • Davatelji krvi, iz predostrožnosti, ne smiju darovati krv 14 dana nakon povratka iz rizičnog područja .