Debljina – rizik za kronične nezarazne bolesti

Debljina, jedan od najvećih javnozdravstvenih problema i izazova današnjeg društva, globalno je prihvaćena kao važan promjenljiv zdravstveni rizik za kronične bolesti. Bolest debljina (E66, MKB X revizija) značajan je rizičan čimbenik za razvoj danas vodećih uzroka pobola i pomora. Prema Europskoj strategiji prevencije i kontole  kroničnih nezaraznih bolesti identificirana su četiri bihevioralna i tri biomedicinska rizika za razvoj danas pet vodećih kroničnih nezaraznih bolesti. Od svih prepoznatih rizika, samo prekomjerna tjelesna masa i debljina leže u podlozi i predstavljaju značajan rizik za razvoj svih pet bolesti. Uz to, debljina je značajan rizik i za druga dva biomedicinska rizika, hipertenziju i dislipidemiju.

Opseg problema poprimio je epidemijske razmjere, s više od 700 milijuna odraslih osoba s debljinom u svijetu. U Sjedinjenim Američkim Državama 65% stanovnika ima prekomjernu tjelesnu masu, a 31% debljinu. U Europi preko 40% odraslih ima prekomjernu tjelesnu masu, a oko 20%  debljinu. U Hrvatskoj debljinu ima 20,37% odraslog stanovništva, 20,14% muškaraca i 20,60% žena, od čega u dobi od 45 do 54 godine 27,85% muškaraca i 32,82% žena. U odrasloj populaciji u Hrvatskoj među osobama s pozitivnom anamnezom moždanog udara prekomjernu tjelesnu masu ima 66% muškaraca i 75% žena, među osobama s povišenim krvnim tlakom 78% muškaraca i 74% žena, a među osobama s tipom 2 šećerne bolesti 79% muškaraca i 84% žena.

Debljina, i bolest, i rizik za razvoj danas pet vodećih kroničnih nezaraznih bolesti u stalnom je porastu u Hrvatskoj. I dok je u razvijenim zemljama zaustavljen trend porasta danas po pobolu i pomoru vodećih kardiovaskularnih bolesti, u Hrvatskoj za sada nije.

Literatura

  1. World Health Organization. Reducing risks, promoting healthy life. Geneva: World Health Organization; 2002.
  2. Lawrence VJ, Kopelman PG. Medical consequences of obesity. Clin Dermatol 2004;22:296-302.
  3. World Health Organization. Dostupno s http://www.euro.who.int/InformationSources/ Publications/Catalogue/20061003_1. Pristupljeno 12.11.2011.
  4. World Health Organization. Obesity: preventing and managing the global epidemic. WHO Technical report Series, No.894. Geneva: World Health Organization; 2000.
  5. Rossner S. Obesity: the disease of the twenty first century. Int J Obesity 2002;26(Suppl 4):S2-4.
  6. Gall LV. Managing obesity and diabetes. London: Science Press Ltd.; 2003.
  7. World Health Organization. Global Health Observatory: Obesity Situation and Trends. Dostupno s http://www.who.int/gho.html. Pristupljeno 12.11.2011.
  8. Ogden CL, Carroll MD, Curtin LR, McDowell MA, Tabak CJ, Flegal KM. Prevalence of overweight and obesity in the United States, 1999-2004. JAMA 2006;295:1549-55.
  9. Centers for Disease Control and Prevention. State-specific prevalence of obesity among adults – United States: 2005. Morbidity and mortality weekly report 2006;55:985-8. Dostupno s http://www.cdc.gov/mmwr/preview/mmwrhtml/mm5536a1.html. Pristupljeno 9. ožujka 2007.
  10. Berghoefer A, Pischon T, Reinhold T, Apovian CM, Sharma AM, Willich SN. Obesity prevalence from a European perspective: a systematic review. BMC Public Health 2008;8:200, doi:10.1186/1471-2458-8-200.
  11. Musić Milanović S. Demografske, bihevioralne i socio-ekonomske odrednice debljine u odraslih u Hrvatskoj. Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Zagreb, 2010