Početak / Zavod / Ustrojstvo / Služba za socijalnu medicinu / Bolnička zdravstvena zaštita  

Odjel za sekundarnu i tercijarnu zdravstvenu zaštitu

Bolnički pobol
 
 

Gravitacija pacijenata prema određenim stacionarnim ustanovama

Županije 1-7
 Grad Zagreb
 Zagrebačka
 Krapinsko-zagorska
 Sisačko-moslavačka
 Karlovačka
 Varaždinska
 Koprivničko-križevačka


Županije 8-14

 Bjelovarsko-bilogorska
 Primorsko-goranska
 Ličko-senjska
 Virovitičko-podravska
 Požeško-slavonska
 Brodsko-posavska
 Zadarska


Županije 15-21
 Osječko-baranjska
 Šibensko-kninska
 Vukovarsko-srijemska
 Splitsko-dalmatinska
 Istarska
 Dubrovačko-neretvanska
 Međimurska
 Stranci
 Nepoznato prebivalište
 

 


Specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita

    

 


BOLNIČKA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

U Republici Hrvatskoj bile su u 2007. godini 73 bolničke ustanove i lječilišta i to 3 klinička bolnička centra, 11 kliničkih bolnica i klinika, 22 opće bolnice i 26 specijalnih bolnica koje iskazuju bolničke krevete te još 4 koje ih ne iskazuju, 1 lječilište koje iskazuje bolničke krevete te još 6 koja ih ne iskazuju. Osim toga u manjim je mjestima radilo još 10 općih stacionara i 6 izvanbolničkih rodilišta. U posljednjih petnaest godina s radom je prestalo 12 izvanbolničkih stacionara i 9 izvanbolničkih rodilišta.

KAPACITETI I ISKORIŠTENOST STACIONARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

Broj se bolničkih kreveta u Hrvatskoj u razdoblju od 1990. do 2007. godine smanjio za oko 30% (ukupno sa 35.251 na 24.352 kreveta).

Izvor: WHO, Health for all database, srpanj 2008.

Broj kreveta u svim stacionarnim zdravstvenim ustanovama izražen na 1.000 stanovnika smanjio se od 7,37 u 1990. godini na 5,49 u 2007.godini. Prema strukturi kreveta na 1.000 stanovnika u 2007.godini je bilo 3,62 kreveta za akutno liječenje (1,70 u općim bolnicama te 1,92 u klinikama). Za liječenje kroničnih bolesnika na raspolaganju je bilo 1,87 kreveta/1.000 stanovnika.

Izvor: WHO, Health for all database, srpanj 2008.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u većini je europskih zemalja zamjetan trend smanjenja bolničkih kapaciteta. U usporedbi s prosjekom EU, Češkom, Mađarskom, Poljskom, Slovačkom i Slovenijom, u Hrvatskoj je najmanje kreveta u akutnim bolnicama na 100.000 stanovnika.
U bolnicama Hrvatske se godišnje liječi oko 750.000 osoba (u 2007. godini 750.029), uključujući boravke u bolnici zbog poroda, pobačaja i bolničke rehabilitacije. 
Ukupan broj boravaka u bolnici na 1.000 stanovnika se u posljednjih 17 godina povećao te je u 1990. godini bio 153,4/1.000 stanovnika, a u 2007. godini 169/1.000.
U bolnicama Hrvatske je ostvareno u 2007. godini 7.390.492 dana bolničkog liječenja ukupno, što znači 9,85 dana prosječnog liječenja po jednom boravku (u 1990. godini je prosječno trajanje liječenja bilo 15,37 dana). Prosječno trajanje liječenja smanjilo se u posljednjih 17 godina u općim bolnicama od 12,3 u 1990. godini na 6,95 u 2007. godini. U KBC, klinikama i kliničkim bolnicama prosječni se boravak u bolnici smanjio od 12,05 na 8,13 dana po pacijentu, a u specijalnim bolnicama od 34,83 na 28,12 dana.

Ukupna godišnja iskorištenost kreveta u svim hrvatskim bolnicama zajedno u 2007. godini iznosila je 83,15% (2006. godine bila je 84,55%). U bolnicama za liječenje akutnih bolesnika, godišnja iskorištenost kreveta bila je još viša: 85,63%.

Izvor: WHO, Health for all database, srpanj 2008.

U razdoblju od 2003. godine do 2007. prosječan broj dana nekorištenja kreveta između dva pacijenta (interval obrtaja) u ukupnom bolničkom sustavu Hrvatske u stalnom je porastu (1,64. dana 2003., 2,00 dana 2007.). Najveći porast intervala obrtaja bilježe klinički bolnički centri, kliničke bolnice i klinike (od 0,50 dana u 2003.do 1,20 dana u 2007.).


Posljednja promjena - 17.12.2008. - Last change