Odjel za sekundarnu i tercijarnu zdravstvenu zaštitu

  Početak / Zavod / Ustrojstvo / Služba za socijalnu medicinu / Bolnička zdravstvena zaštita  

Bolnička zdravstvena zaštita


Gravitacija pacijenata prema određenim stacionarnim ustanovama
Županije 1-7
 Grad Zagreb
 Zagrebačka
 Krapinsko-zagorska
 Sisačko-moslavačka
 Karlovačka
 Varaždinska
 Koprivničko-križevačka


Županije 8-14

 Bjelovarsko-bilogorska
 Primorsko-goranska
 Ličko-senjska
 Virovitičko-podravska
 Požeško-slavonska
 Brodsko-posavska
 Zadarska


Županije 15-21
 Osječko-baranjska
 Šibensko-kninska
 Vukovarsko-srijemska
 Splitsko-dalmatinska
 Istarska
 Dubrovačko-neretvanska
 Međimurska
 Stranci
 Nepoznato prebivalište
 


Specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita

    

 

BOLNIČKI POBOL 

Prema individualnim prijavama o liječenim pacijentima (bez poroda, pobačaja i rehabilitacije), broj liječenih pacijenata u bolnicama Hrvatske je kroz duže razdoblje u porastu (1981. godine 476.474, 1990. godine 530.001, 2000. godine 564.482, a 2005. godine 592.288), a u 2007. godini zabilježeno je 636.450 hospitalizacija.

Ukupan broj hospitalizacija na 100 stanovnika u 2007. godini u Hrvatskoj iznosi 16,90 (2006. bio je 16,96/100 stanovnika). Pri usporedbi s prosjekom EU i nekim drugim europskim zemljama, Hrvatska je na začelju po ukupnoj stopi hospitalizacija.

Izvor: WHO, Health for all database, srpanj 2008.

Vodeće skupine bolesti u bolničkom zbrinjavanju u Hrvatskoj 2007. godine su: novotvorine, bolesti cirkulacijskog sustava, bolesti probavnog sustava, bolesti dišnog sustava te bolesti genitourinarnog sustava. Najznačajnije promjene u bolničkom pobolu dogodile su se sa skupinom novotvorina koje su 1981. godine bile na petom mjestu s 36.768 liječenih, u razdoblju 1985.-1995. godine na četvrtom mjestu, da bi 1996. godine izbile na vodeće mjesto u hospitalizacijama. Od tada novotvorine se svake godine nalaze na prvom ili drugom mjestu kao razlozi bolničkog zbrinjavanja. U istom razdoblju respiratorne bolesti koje su početkom devedesetih bile najviše zastupljene, sada su na četvrtom mjestu po učestalosti.


 

Bolnički pobol po spolu

Ukupno se u bolnicama Hrvatske zbrinjava nešto više žena no muškaraca (2007. godine 1,07:1) te su u ukupnom morbiditetu neke tipično ženske dijagnoze više zastupljene. U hospitalizacijama žena najzastupljenije su 2007. godine bile novotvorine (48.769, a među njima najčešća zloćudna novotvorina dojke), bolesti cirkulacijskog sustava (40.083, među kojima je najčešći cerebralni infarkt), bolesti sustava mokraćnih i spolnih organa (33.329, najčešće polip ženskoga spolnog sustava), bolesti probavnog sustava (23.835, među kojima najčešća kolelitijaza) te bolesti dišnog sustava (21.812, s najčešćom dijagnozom kronične bolesti tonzila i adenoida). U muškaraca liječenih u bolnicama Hrvatske najzastupljenije bolesti 2007. godine bile su bolesti cirkulacijskog sustava (45.354, među njima najčešća angina pektoris), slijede novotvorine (42.751, s najčešćom zloćudnom novotvorinom bronha i pluća), bolesti probavnog sustava (29.561, najčešća dijagnoza ingvinalne hernije), duševni poremećaji i poremećaji ponašanja (28.930, najčešće duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani alkoholom) te bolesti dišnog sustava (28.654, od kojih najčešće kronične bolesti tonzila i adenoida).

Bolnički pobol po dobi

U dobnoj skupini 0 do 5 godina liječeno je 50.303 djece, a najzastupljenije su skupine: bolesti dišnog sustava (12.654, s najčešćom dijagnozom kronična bolest tonzila i adenoida), određena stanja nastala u perinatalnom razdoblju (9.716, najčešće neonatalna žutica zbog drugih i nespecificiranih uzroka), zarazne i parazitarne bolesti (4.872, najčešće dijareja i gastroenteritis), simptomi, znakovi i abnormalni nalazi (3.718, najčešće konvulzije) te prirođene malformacije, deformiteti i kromosomske abnormalnosti (2.926, najčešće prirođeni opstruktivni defekti bubrežne čašice i prirođene malformacije uretera). U dobnoj skupini 6 do 19 godina liječen je 52.991 pacijent, a najzastupljenije su bolesti dišnog sustava (9.827, najzastupljenije su kronične bolesti tonzila i adenoida), ozljede i otrovanja (7.767, površinska ozljeda glave), simptomi, znakovi i abnormalni nalazi (5.807, boli u trbuhu i u zdjelici), bolesti probavnog sustava (4.404, akutna upala crvuljka) te zarazne i parazitarne bolesti (3.302, dijareja i gastroenteritis). U dobnoj skupini 20 do 59 godina hospitalizirano je 265.097 pacijenata, a poredak učestalosti prema skupinama je: novotvorine (40.151, s vodećom dijagnozom zloćudne novotvorine dojke),  slijede duševni poremećaji i poremećaji ponašanja (34.636, najčešće zbog duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja uzrokovanih alkoholom), bolesti genitourinarnog sustava (27.056, s prekomjernom, učestalom i nepravilnom menstruacijom), bolesti probavnog sustava (23.816, najčešće zbog žučnih kamenaca), te bolesti cirkulacijskog sustava (22.320, najčešće zbog angine pektoris). U dobi iznad 60 godina liječen je 259.961 pacijent, najčešće zbog bolesti cirkulacijskog sustava (61.567, najčešće cerebralni infarkt), novotvorina (47.955, s najčešćom dijagnozom zloćudne novotvorine bronha i pluća), bolesti probavnog sustava (22.806, zbog žučnih kamenaca), bolesti oka i očnih adneksa (17.149, sa senilnom kataraktom kao najčešćom dijagnozom) te bolesti genitourinarnog sustava (16.553, s vodećom dijagnozom hiperplazije prostate).

Detaljniji podatci o radu stacionarnih ustanova zdravstva i bolničkom pobolu raspoloživi su u Hrvatskom zdravstveno-statističkom ljetopisu za 2007. godinu te Izvješću o bolničkom pobolu u Republici Hrvatskoj u 2007. godini.

 

Posljednja promjena - 17.12.2008. - Last change