|
 |
|
Školska djeca, mladež i redoviti studenti čine oko 15% populacije Hrvatske. Osnovne škole pohađa 418.000 djece, srednje škole oko 200.000 djece, a na redovitom studiju je preko 75.000 studenata. Razdoblje razvoja, sazrijevanja i školovanja čini tu populaciju osobito osjetljivom na poremećaje zdravlja u najširem smislu i zahtijeva specifičnu
pozornost zdravstvenih djelatnika i organizaciju zdravstvene zaštite.
|
Zdravstvena zaštita školske djece i mladeži teži osiguranju nesmetanog rasta i razvoja te tjelesnog i psihičkog sazrijevanja mladih.
Ambulantnu skrb o školskoj djeci u primarnoj zdravstvenoj zaštiti provode liječnici opće/obiteljske medicine, a preventivnu i specifičnu zdravstvenu zaštitu liječnici školske medicine u zavodima za javno zdravstvo.
U ambulantnom morbiditetu za tu dobnu skupinu najzastupljenije su bolesti dišnog sustava, a među njima najviše akutne respiratorne infekcije. Slijede zarazne i parazitarne bolesti, bolesti kože i potkožnog tkiva te ozljede.
Zbog osobitosti razvojnog razdoblja i mnogostrukih utjecaja, posebni ciljevi preventivne i specifične zdravstvene zaštite obuhvaćaju:
· rano uočavanje i prepoznavanje poremećaja i bolesti,
· sprečavanje nastanka društveno neprihvatljivog ponašanja i ovisnosti,
· usvajanje stavova i navika zdravijeg načina življenja,
· razvijanje odgovornosti za osobno zdravlje,
· zaštita duševnog zdravlja osobito vezano uz probleme učenja i prilagodbe na školu.
Prema nalazima sistematskih pregleda više od jedne trećine učenika i studenata ima nepravilno držanje, a oko 40 % ima jače izraženu deformaciju stopala. Strukturalne deformacije kralježnice su češće utvrđene u djevojčica. Smetnje refrakcije nađene su u 11,5% učenika osnovnih škola, u 15,8% učenika srednjih škola te u 16,1% studenata. Oko 2% srednjoškolaca ima na sistematskom pregledu povišene vrijednosti krvnog tlaka. U osnovnim školama nalazimo 4,1% dječaka i 2,1% djevojčica s dislalijom.
|
U savjetovalištima za djecu i mladež pri službama za školsku medicinu djeca su i roditelji najviše tražili pomoć zbog problema koje donose kronične bolesti (41,4%), zatim zbog učenja (31,6%) te problema mentalnog zdravlja (13,4%). Kod srednjoškolaca su osim kroničnih bolesti (31,8%) češće zastupljeni problemi i zahtjevi za savjetom zbog reproduktivnog zdravlja i spolno prenosivih bolesti (18,0%), učenja (20,0%) te rizičnih ponašanja (14,3%).
|
|
 |
Najčešći su razlog za bolničko zbrinjavanje djece i mladeži (7-19 godina) bolesti dišnog sustava za oba spola, među kojima su najzastupljenije kronične bolesti
tonzila i adenoida. Za dječake su na drugom mjestu ozljede, na trećem bolesti probavnog
sustava a na četvrtom zarazne i parazitarne bolesti. Za djevojčice su na drugom mjestu
bolesti probavnog sustava, na trećem ozljede, a na četvrtom simptomi i nedovoljno definirane dijagnoze. Od pojedinačnih dijagnoza na prvom su mjestu za oba spola
bolesti tonzila i adenoidnih vegetacija, za dječake slijedi astma, akutna upala slijepog crijeva, abdominalne kolike te intrakranijalne ozljede. Za djevojčice su na drugom mjestu abdominalne kolike, akutna upala slijepog crijeva, astma i pneumonija.
U ozljedama su najzastupljenije intrakranijalne ozljede te prijelomi ruku i nogu. Ozljede su najčešće uzrokovane padovima, a u adolescenata prevladavaju prometne nesreće.
Broj umrlih u dobnim skupinama od 7-19 godina je relativno nizak, a najveći broj i dječaka i djevojčica umire od ozljeda među kojima su na prvom mjestu intrakranijalne ozljede, te prijelom lubanje i višestruke ozljede. Najviše djece strada u prometnim nesrećama. Na drugom mjestu uzroka smrti u mladih su zloćudne novotvorine te bolesti živčanog i srčano-žilnog sustava.
Trudnoće u djevojaka do 19 godina su zastupljene s 3,8% u trudnoćama ukupno, a od ukupnog broja pobačaja na zahtjev žene 6,0 ili 534 ih je u adolescentica.
Istraživanja na reprezentativnom uzorku prvih razreda srednjih škola provedena 1995.
i 1999. godine pružila su uvid u neke navike i rizična ponašanja u mladih. Oko
31%
dječaka i 25% djevojčica u dobi od 15 godina pušilo je više od 40 puta u životu, a da svakodnevno puši izjavljuje
30% dječaka i 25% djevojčica. Da se barem jednom u životu opilo izjavljuje 63% dječaka i 43% djevojčica.
Barem je jednom eksperimentiralo
s marihuanom 18% dječaka i 12% djevojčica. Usporedba trenda
rizičnih navika u četvorogodišnjem razdoblju pokazuje porast
učestalosti svih rizičnih navika u toj dobnoj skupini,
s bržim porastom u djevojčica.
Posljednja promjena -
29.08.2011. - Last change
|
|
|
