|
|
|
|
U
odjelu se prikupljaju, obrađuju i analiziraju statistički podaci iz područja zdravstvene zaštite radnika, profesionalnih bolesti i ozljeda na radu kao i organizacija, kadrovi i rad ordinacija medicine rada u Republici Hrvatskoj.
|
ZDRAVSTVENA ZAŠTITA RADNIKA
Definicija
Zdravstvena zaštita radnika obuhvaća očuvanje fizičkog i mentalnog zdravlja i socijalne sigurnosti radnika u odnosu na rad i radni okoliš te prilagođavanje radnika radu kao i prilagođavanje rada radniku.
Organizacija i kadrovi
Djelatnost medicine rada obavlja oko 180 timova koji rade u
privatnim specijalističkim ordinacijama, ambulantama domova
zdravlje, poliklinikama kao i u ostalim zdravstvenim ustanovama
i trgovačkim društvima.
Uz oko 170 specijalista medicine rada, još je
25 doktora medicine i ostalih specijalista te oko 190
medicinskih sestara i zdravstvenih tehničara s višom i srednjom
stručnom spremom. U radu djelatnosti medicine rada sudjeluje i
oko 25 psihologa.
|
PREVENTIVNI PREGLEDI
Preventivni pregledi u medicini rada su:
1. Prethodni pregled zaposlenika prije zaposlenja, te kod premještaja na druge poslove
2. Prethodni pregled zaposlenika prije zaposlenja na poslovima s posebnim uvjetima rada, te kod premještaja na ove poslove
3. Prethodni pregled zaposlenika prije zaposlenja na poslovima u kontaktu sa pučanstvom, te kod premještaja na ove poslove
4. Periodični pregled zaposlenika na poslovima s posebnim uvjetima rada
5. Sistematski pregled zaposlenika mlađih od 21 godine
|
|
 |
6. Sistematski pregled zaposlenika starijih od 40 godina
7. Preventivni pregled zaposlenika kroničnih bolesnika i
zaposlenika s ometenošću u psihičkom ili fizičkom razvoju
8. Preventivni pregled zaposlenika koji se češće ozljeđuju
9. Preventivni pregled zaposlenika koji češće boluju
10. Prethodni pregled za profesionalnu orijentaciju i selekciju prije školovanja, a posebice za poslove s posebnim uvjetima rada.
11. Kontrolni pregled za profesionalnu orijentaciju i selekciju
12. Prethodni, periodični i kontrolni pregledi vozača
13. Pregledi za držanje i držanje i nošenje oružja
14. Pregledi zaštitara i privatnih detektiva
15. Pregledi pirotehničara
16. Sistematski pregled zaposlenika koji nisu obuhvaćeni drugim preventivnim pregledima prema posebnom programu
17. Ciljani i kontrolni pregled zaposlenika koji nisu obuhvaćeni
drugim preventivnim pregledima
OSTALI POSLOVI U DJELATNOSTI MEDICINE RADA
 |
|
1. Ekspertizni pregledi u postupku ocjene radne sposobnosti, invalidnosti i preostale radne sposobnosti, te profesionalne bolesti
2. Ocjena zdravstvenog stanja pojedinca ili grupe zaposlenika za različite potrebe (disciplinske komisije, za civilnu zaštitu, za upućivanje zaposlenika na liječenje na teret poslodavca i dr.).
3. Sudjelovanje u radu Odbora zaštite na radu
|
NADZOR NAD UVJETIMA RADA
1. Ocjenjivanje uvjeta rada na pojedinim poslovima i zadacima radi zaštite zdravlja zaposlenika
Sudjelovanje u ispitivanju uvjeta rada određenim metodama za ispitivanje fizikalnih, kemijskih i ostalih štetnosti u radnom okolišu, te sudjelovanje u ocjenjivanju uvjeta rada i predlaganju odgovarajućih mjera zaštite.
2. Zaštita od profesionalnih bolesti i oštećenja u užem smislu
a) utvrđivanju radnih mjesta (poslova) na kojima postoji opasnost od profesionalnih bolesti ili ozljeda (radna mjesta s posebnim uvjetima rada),
b) vođenju kartona radnog mjesta s podacima o vrsti štetnosti,
c) vođenju evidencije o periodičnim pregledima zaposlenika na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada
3. Otkrivanje i istraživanje štetnih faktora u novim tehnološkim procesima ili kod upotrebe novih kemijskih supstanci
4. Unaprjeđivanje higijenskih uvjeta radnih prostorija i društvene prehrane
Provodi se redovitim obilaskom radnih i sanitarnih prostorija, te prostorija društvene prehrane, a zbog kontrole higijenskih uvjeta. Predlažu se mjere sanacije. Sudjeluje se u izradi jelovnika i načina distribucije toplog obroka.
5. Procjena opasnosti - medicinska analiza poslova (radnih mjesta)
ZDRAVSTVENO PROSVJEĆIVANJE, REKREACIJA, ŠPORT
1. Zdravstveno prosvjećivanje zaposlenika
2. Održavanje tečajeva prve pomoći
3. Utvrđivanje potreba za provođenje medicinsko programiranog aktivnog odmora (MPAO)
4. Preventivni i kontrolni pregled športaša
|
|
 |
OZLJEDE NA RADU
Definicija
Zakon o
zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu (NN85/2006)
 |
Ozljedom na radu smatra se svaka:
-
ozljeda
izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim
ili kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzročena naglim
promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili
drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je uzročno
vezana uz obavljanje poslova, odnosno djelatnosti na osnovi
koje je ozlijeđena osoba osigurana,
-
bolest
koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog
slučaja ili više sile za vrijeme rada, odnosno obavljanja
djelatnosti ili u vezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi
koje je osigurana osoba osigurana,
-
ozljeda
nastala na način iz točke 1. ovoga članka koju osigurana osoba
zadobije na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno
te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji joj je
osiguran, odnosno na posao na osnovi kojeg je osigurana,
-
ozljeda
nastala na način iz točke 1. ovoga članka koju osiguranik
zadobije u vezi s korištenjem prava na zdravstvenu zaštitu
prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju i prava na
profesionalnu rehabilitaciju prema odredbama Zakona o
mirovinskom osiguranju,
-
ozljeda,
odnosno bolest iz točke 1. i 2. ovoga članka koja nastane kod
osobe osigurane sukladno članku 9. ovoga Zakona,
-
ozljeda
nastala na način iz točke 1. ovoga članka koju osigurana osoba
zadobije u vezi s prethodnim utvrđivanjem zdravstvene
sposobnosti kada je to prema zakonu obvezno prigodom
zasnivanja radnog odnosa.
|
PROFESIONALNE BOLESTI
Definicija
Zakon o
izmjenama i dopunama Zakona o listi profesionalnih bolesti. NN
107/2007
 |
Profesionalnom bolešću smatra se:
-
bolest za koju se
dokaže da je posljedica djelovanja štetnosti u procesu
rada i/ili radnom okolišu, odnosno,
-
bolest za koju je
poznato da može biti posljedica djelovanja štetnosti koje
su u svezi s procesom rada i/ili radnim okolišem, a
intenzitet štetnosti i duljina trajanja izloženosti toj
štetnosti je na razini za koju je poznato da uzrokuje
oštećenje zdravlja.
|
Profesionalne bolesti dokazuju se
pomoću u medicini rada prihvaćenih programa obrade (algoritama),
a dijagnostički postupak obuhvaća:
-
radnu anamnezu i dokazivanje
povezanosti bolesti i izloženosti pri radu;
-
kliničku sliku s pojavom
oštećenja funkcije i/ili morfologije organa ili organskih
sustava za koje je poznato da je određena radna štetnost može
uzrokovati;
-
pozitivne nalaze dijagnostičkih
metoda koje mogu objektivizirati to oštećenje.
Prisutnost štetnosti utvrđuje se:
-
procjenom opasnosti ili na drugi
način koji omogućava da se sa sigurnošću utvrdi prisutnost
štetnosti,
-
određivanjem intenziteta
(mjerenjem, neposrednim uvidom u uvjete rada ili na drugi
način koji omogućava da se sa sigurnošću utvrdi intenzitet
štetnosti) i trajanja izloženosti toj štetnosti.
Bolesti koje se smatraju
profesionalnim bolestima utvrđuju se Zakonom o listi
profesionalnih bolesti.
Prijava profesionalnih bolesti prati se u Hrvatskoj redovito od
1990. godine kada je to postala zakonska obaveza.
|

Posljednja promjena -
08.09.2008. - Last change
|
|
|