Voditelj Odjela:
prim. dr. sc. Vlasta Dečković-Vukres, dr. med.
v.deckovic-vukres@hzjz.hr


  tel: +385 1 4863 232
  fax: +385 1 4683 011


 Kontakti:

 Karmela Rutar-Kožul -
 ozljede na radu

  tel: +385 1 48 63 242


Na ovoj stranici:

Zdravstvena zaštita radnika
Preventivni pregledi
Ostali poslovi u djelatnosti medicine rada
Ozljede na radu
Profesionalne bolesti


VAŽNA OBAVIJEST SPECIJALISTIMA MEDICINE RADA

Šifru liječnika koja je potrebna radi sklapanja ugovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu ...


Podrobnije podatke o djelatnosti medicine rada možete pronaći u publikacijama:

- Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis

- Izvješća o profesionalnim bolestima i o ozljedama na radu za Hrvatsku


  Početak / Zavod / Ustrojstvo / Služba za socijalnu medicinu / Odjel za medicinu rada    
 

 
 Odjel za medicinu rada

 

U odjelu se prikupljaju, obrađuju i analiziraju statistički podaci iz područja zdravstvene zaštite radnika, profesionalnih bolesti i ozljeda na radu kao i organizacija, kadrovi i rad ordinacija medicine rada u Republici Hrvatskoj.


ZDRAVSTVENA ZAŠTITA RADNIKA

Definicija

Zdravstvena zaštita radnika obuhvaća očuvanje fizičkog i mentalnog zdravlja i socijalne sigurnosti radnika u odnosu na rad i radni okoliš te prilagođavanje radnika radu kao i prilagođavanje rada radniku.

Organizacija i kadrovi
Djelatnost medicine rada obavlja oko 180 timova koji rade u privatnim specijalističkim ordinacijama, ambulantama domova zdravlje, poliklinikama kao i u ostalim zdravstvenim ustanovama i trgovačkim društvima.
Uz oko 170 specijalista medicine rada, još je 25 doktora medicine i ostalih specijalista te oko 190 medicinskih sestara i zdravstvenih tehničara s višom i srednjom stručnom spremom. U radu djelatnosti medicine rada sudjeluje i oko 25 psihologa.

PREVENTIVNI PREGLEDI
Preventivni pregledi u medicini rada su:

1. Prethodni pregled zaposlenika prije zaposlenja, te kod premještaja na druge poslove

2. Prethodni pregled zaposlenika prije zaposlenja na poslovima s posebnim uvjetima rada, te kod premještaja na ove poslove

3. Prethodni pregled zaposlenika prije zaposlenja na poslovima u kontaktu sa pučanstvom, te kod premještaja na ove poslove

4. Periodični pregled zaposlenika na poslovima s posebnim uvjetima rada 

5. Sistematski pregled zaposlenika mlađih od 21 godine

6. Sistematski pregled zaposlenika starijih od 40 godina

7. Preventivni pregled zaposlenika kroničnih bolesnika i zaposlenika s ometenošću u psihičkom ili fizičkom razvoju

8. Preventivni pregled zaposlenika koji se češće ozljeđuju

9. Preventivni pregled zaposlenika koji češće boluju

10. Prethodni pregled za profesionalnu orijentaciju i selekciju prije školovanja, a posebice za poslove s posebnim uvjetima rada. 

11. Kontrolni pregled za profesionalnu orijentaciju i selekciju 

12. Prethodni, periodični i kontrolni pregledi vozača

13. Pregledi za držanje i držanje i nošenje oružja

14. Pregledi zaštitara i privatnih detektiva 

15. Pregledi pirotehničara

16. Sistematski pregled zaposlenika koji nisu obuhvaćeni drugim preventivnim pregledima prema posebnom programu 

17. Ciljani i kontrolni pregled zaposlenika koji nisu obuhvaćeni drugim preventivnim pregledima
 

OSTALI POSLOVI U DJELATNOSTI MEDICINE RADA

1. Ekspertizni pregledi u postupku ocjene radne sposobnosti, invalidnosti i preostale radne sposobnosti, te profesionalne bolesti

2. Ocjena zdravstvenog stanja pojedinca ili grupe zaposlenika za različite potrebe (disciplinske komisije, za civilnu zaštitu, za upućivanje zaposlenika na liječenje na teret poslodavca i dr.).

3. Sudjelovanje u radu Odbora zaštite na radu

NADZOR NAD UVJETIMA RADA

1. Ocjenjivanje uvjeta rada na pojedinim poslovima i zadacima radi zaštite zdravlja zaposlenika
Sudjelovanje u ispitivanju uvjeta rada određenim metodama za ispitivanje fizikalnih, kemijskih i ostalih štetnosti u radnom okolišu, te sudjelovanje u ocjenjivanju uvjeta rada i predlaganju odgovarajućih mjera zaštite.

2. Zaštita od profesionalnih bolesti i oštećenja u užem smislu
a) utvrđivanju radnih mjesta (poslova) na kojima postoji opasnost od profesionalnih bolesti ili ozljeda (radna mjesta s posebnim uvjetima rada),

b) vođenju kartona radnog mjesta s podacima o vrsti štetnosti,

c) vođenju evidencije o periodičnim pregledima zaposlenika na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada

3. Otkrivanje i istraživanje štetnih faktora u novim tehnološkim procesima ili kod upotrebe novih kemijskih supstanci

4. Unaprjeđivanje higijenskih uvjeta radnih prostorija i društvene prehrane
Provodi se redovitim obilaskom radnih i sanitarnih prostorija, te prostorija društvene prehrane, a zbog kontrole higijenskih uvjeta. Predlažu se mjere sanacije. Sudjeluje se u izradi jelovnika i načina distribucije toplog obroka.

5. Procjena opasnosti - medicinska analiza poslova (radnih mjesta)


ZDRAVSTVENO PROSVJEĆIVANJE, REKREACIJA, ŠPORT
1. Zdravstveno prosvjećivanje zaposlenika

2. Održavanje tečajeva prve pomoći

3. Utvrđivanje potreba za provođenje medicinsko programiranog aktivnog odmora (MPAO)

4. Preventivni i kontrolni pregled športaša

OZLJEDE NA RADU

Definicija
Zakon o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu (NN85/2006)

Ozljedom na radu smatra se svaka:

  1. ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je uzročno vezana uz obavljanje poslova, odnosno djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena osoba osigurana,

  2. bolest koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada, odnosno obavljanja djelatnosti ili u vezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje je osigurana osoba osigurana,

  3. ozljeda nastala na način iz točke 1. ovoga članka koju osigurana osoba zadobije na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji joj je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojeg je osigurana,

  4. ozljeda nastala na način iz točke 1. ovoga članka koju osiguranik zadobije u vezi s korištenjem prava na zdravstvenu zaštitu prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju i prava na profesionalnu rehabilitaciju prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju,

  5. ozljeda, odnosno bolest iz točke 1. i 2. ovoga članka koja nastane kod osobe osigurane sukladno članku 9. ovoga Zakona,

  6. ozljeda nastala na način iz točke 1. ovoga članka koju osigurana osoba zadobije u vezi s prethodnim utvrđivanjem zdravstvene sposobnosti kada je to prema zakonu obvezno prigodom zasnivanja radnog odnosa.

 

PROFESIONALNE BOLESTI

Definicija

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o listi profesionalnih bolesti. NN 107/2007

Profesionalnom bolešću smatra se:

  1. bolest za koju se dokaže da je posljedica djelovanja štetnosti u procesu rada i/ili radnom okolišu, odnosno,

  2. bolest za koju je poznato da može biti posljedica djelovanja štetnosti koje su u svezi s procesom rada i/ili radnim okolišem, a intenzitet štetnosti i duljina trajanja izloženosti toj štetnosti je na razini za koju je poznato da uzrokuje oštećenje zdravlja.  

Profesionalne bolesti dokazuju se pomoću u medicini rada prihvaćenih programa obrade (algoritama), a dijagnostički postupak obuhvaća:

  1. radnu anamnezu i dokazivanje povezanosti bolesti i izloženosti pri radu;

  2. kliničku sliku s pojavom oštećenja funkcije i/ili morfologije organa ili organskih sustava za koje je poznato da je određena radna štetnost može uzrokovati;

  3. pozitivne nalaze dijagnostičkih metoda koje mogu objektivizirati to oštećenje.

Prisutnost štetnosti utvrđuje se:

  1. procjenom opasnosti ili na drugi način koji omogućava da se sa sigurnošću utvrdi prisutnost štetnosti,

  2. određivanjem intenziteta (mjerenjem, neposrednim uvidom u uvjete rada ili na drugi način koji omogućava da se sa sigurnošću utvrdi intenzitet štetnosti) i trajanja izloženosti toj štetnosti.

Bolesti koje se smatraju profesionalnim bolestima utvrđuju se Zakonom o listi profesionalnih bolesti.

Prijava profesionalnih bolesti prati se u Hrvatskoj redovito od 1990. godine kada je to postala zakonska obaveza.


 

  Posljednja promjena - 08.09.2008. - Last change