|
|
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
|
| Početak / Događanja / Svjetski dan nepušenja | |||||
Glavni i odgovorni urednik: doc. dr. sc. Marija Strnad, dr. med. Gost urednik: Koordinator: Uredništvo: Izdavač:
|
SVJETSKI DAN NEPUŠENJA 31 svibnja Riječ ravnatelja S ciljem suzbijanja pušenja kao glavnog izbježivog čimbenika rizika za nastanak niza bolesti, koje su uzrok prijevremenog umiranja, Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je 31. svibnja Svjetskim danom nepušenja. Svake godine taj dan je širom svijeta posvećen različitim preventivnim aktivnostima. Ove godine naglasak je stavljen na suzbijanje pasivnog pušenja, a izvorni prigodni slogan Svjetske zdravstvene organizacije glasi: SPRIJEČIMO PASIVNO
PUŠENJE - U nas je izvorni ovogodišnji slogan dopunjen porukom učenika: ČISTI ZRAK I ZDRAVLJE SVIMA! jednim od nagrađenih slogana što su pristigli na natječaj, koji su povodom Svjetskog dana nepušenja zajednički proveli Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo prosvjete i športa u svim osnovnim školama Republike Hrvatske.Kao svoj doprinos obilježavanju 31. svibnja - Svjetskog dana nepušenja, a želeći naglasiti pravo na zrak bez duhanskog dima i potrebu zaštite nepušača od duhanskog dima, Zavod je pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske 29.5.2001. godine organizirao okrugli stol na temu "Spriječimo pasivno pušenje!" Uvod u raspravu okruglog stola su izlaganja doc.dr.sc. Marije Strnad-Pešikan, prim.mr.sc. Vlaste Hrabak-Žerjavić, Verice Kralj, dr.med., Tanje Čorić, dr.med. u ime odsutne prim. mr. sc. Marine Kuzman i gosta Marije Ivanković, prof., više savjetnice u Ministarstvu prosvjete i športa. Kako bismo o temama okruglog stola informirali sve zainteresirane kolege, odlučili smo uvodna izlaganja objaviti kao suplement naših Novosti. Gost urednik ovog suplementa je prim. mr. sc. Vlasta Hrabak-Žerjavić, koja je ujedno i predsjednica Povjerenstva za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva. doc. dr. sc. Marija Strnad-Pešikan 1. SUZBIJANJE PUŠENJA NA RAZINI SVIJETA Svjetska zdravstvena organizacija je ubrzo nakon objave izvještaja američke zdravstvene službe o štetnosti pušenja po zdravlje 1964. godine započela prve aktivnosti na području borbe protiv pušenja. 1986. godine na Svjetskoj zdravstvenoj skupštini usvaja se rezolucija pod nazivom "Pušenje ili zdravlje" pozivajući zemlje članice da razrade nacionalnu strategiju borbe protiv pušenja. Strategija treba uključiti mjere zaštite nepušača od duhanskog dima; mjere koje podržavaju nepušenje i zaštićuju mlade od ove ovisnosti; mjere koje osiguraju da prostori u zdravstvu budu bez pušenja; obvezu upozorenja o štetnosti pušenja na duhanskim proizvodima; obvezu edukacije i informiranja stanovništva o štetnosti pušenja po zdravlje, uključujući programe za odvikavanje od pušenja; obvezu praćenja potrošnje duhana i bolesti vezanih uz pušenje te iznalaženja alternativa za proizvodnju duhana. 1988. godine na konferenciji u Madridu donosi se Povelja protiv duhana koja sadrži deset strategija za Europu bez pušenja, koja na prvom mjestu ističe pravo ljudi da odaberu život bez pušenja i pravo na okoliš bez duhanskog dima. Na ovim zasadama slijede tri uzastopna Akcijska plana za program "Europa bez pušenja", od kojih treći istječe ove godine, a u tijeku je priprema novog plana od 2002. godine nadalje. Međutim Svjetska zdravstvena organizacija ističe da je pušenje je i dalje glavni preventabilini uzrok smrti u svijetu. Generalni direktor Svjetske zdravstvne organizacije Dr. H. Brundtland navodi da svakih 8 sekundi u svijetu umire 1 osoba od štetnih posljedica konzumiranja duhana i poziva na intenziviranje aktivnosti na ovom području. Jedna od novih inicijativa je donošenje Konvencije o kontroli duhana koju su obvezne prihvatiti sve zemlje članice SZO. Konvencija kao međunarodni dokument treba sadržavati sva značajna područja od kontrole sadržaja duhanskih proizvoda, preko zaštite nepušača od duhanskog dima, zabrane reklamiranja, obveze edukacije i informiranja stanovništva do porezne politike. Cilj joj je pomoći državama koje još nemaju odgovarajuću zakonsku regulativu i istodobno osigurati jedinstveni pristup mjerama od međunarodnog značenja, kao što su zabrana reklamiranja duhanskih proizvoda i sponzorstva, suzbijanje krijumčarenja itd. Isto tako u tijeku je uspostavljanje novog kompjutorskog Reginalnalnog sustava praćenja kontrole duhana u Europi, koji uključuje podatke o proizvodnji i potrošnji duhanskih proizvoda, podatke o proširenosti pušenja u populaciji i zdravstvenim posljedicama pušenja, te legislativnim, gospodarskim i poreznim aspektima kontrole duhana uz obradu i analizu na razini Europe, kao osnovu planiranja preventivnih programa i njihove evaluacije. SZO nadalje upozorava da je izlaganje duhanskom dimu posebno štetno za djecu kod koje dovodi do učestalijih infekcija respiratornog sustava, upala srednjeg uha i povećava vjerojatnost razvoja astme, a utvrđeno je da je iznenadna smrt u koljevci češća u djece izložene duhanskom dimu. Stoga je potrebno intenzivirati sve mjere koje osiguravaju zaštitu nepušača, a osobito djece, od duhanskog dima. S ciljem poticanja pojedinih preventivnih aktivnosti SZO svake godine za obilježavanje Svjetskog dana nepušenja odbare pojedinu aktualnu temu. Ove godine to je suzbijanje pasivnog pušenja od kojeg prema procjenama kanadskih stručnjaka umire 147-251 osoba na milijun stanovnika godišnje i to ponajviše od koronarne bolesti i raka pluća. Prim. mr. sc. Vlasta Hrabak-Žerjavić, dr. med.; Predsjednik Povjerenstva za borbu protiv pušenja Ministarsva zdravstva Republike Hrvatske
2. ZAKON U FUNKCIJI OSIGURANJA ZRAKA BEZ DUHANSKOG DIMA Zakonom o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda, koji je stupio na snagu u prosincu 1999. godine, utvrđuju se mjere za smanjenje i ograničavanje uporabe duhanskih proizvoda, kontrola štetnih sastojaka i obvezne oznake na duhanskim proizvodima, preventivne mjere protiv pušenja i nadzor nad provedbom ovog Zakona. Sukladno ovogodišnjoj prigodnoj temi Svjetske zdravstvene organizacije usmjerenoj suzbijanju pasivnog pušenja posebnu pozornost treba posvetiti III. glavi Zakona koja se odnosi na mjere za smanjenje i ograničavanja uporabe duhanski proizvoda. U prva tri članka (čl.7.-9.) zabranjuje se prodaja duhana osobama mlađim od 18 godina, promidžba duhanskih proizvoda u sredstvima javnog priopćavanja i na javnim mjestima te pušenje duhanskih proizvoda prilikom javnih nastupa kao i objavljivanje u promotivne svrhe u tisku fotografija i crteža osoba koje puše. Preostali dio III. glave Zakona usmjeren je osiguranju zraka bez duhanskog dima i zaštiti nepušača od pasivnog pušenja sukladno smjernicama koje je dala Svjetska zdravstvena organizacija. Članci 11. i 12. imaju za cilj zaštiti od pasivnog pušenja upravo najvulnerabilnije skupine, a to su bolesnici te djeca i mladi. Ovi članci zabranjuju pušenje u svim zdravstvenim ustanovama i ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja. Osim što osiguravaju zrak bez pušačkog dima u ovim prostorima, imaju i snažnu edukativnu ulogu, a zdravstveni djelatnici, učitelji i nastavnici time preuzimaju ulogu pozitivnih uzora. Preostli članci reguliraju zaštitu nepušača od duhanskog dima zabranjujući pušenje u ugostiteljskim objektima tipa slastičarnica i zdravljaka te ostalom javnom prostoru iz područja trgovine, športa i rekreacije, kulture i umjetnosti, prometa itd. osim u dijelovima koji su namijenjeni pušačima i za to su posebno označeni. Zaključno može se reći da je zakonska regulativa zaštite nepušača od duhanskog dima u nas adekvatna i suvremeno koncipirana, ali bi trebalo osnažiti kontrolu njene provedbe.
3. PUŠENJE KAO ČIMBENIK RIZIKA PO ZDRAVLJE Brojne su velike studije posljednjih desetljeća ispitivale učinke pušenja na zdravlje i potvrdile da konzumiranje duhana i duhanskih proizvoda, a isto tako i izlaganje duhanskom dimu putem pasivnog pušenja znatno doprinose oboljevanju i prijevremenom umiranju od niza bolesti.Duhanski dim sadrži preko 4000 kemijskih sastojaka. Najpoznatiji nikotin neposredno u malim dozama stimulira, a u velikim inhibira živčane impulse, povećava broj otkucaja srca i povisuje krvni tlk te uzrokuje stiskanje malih krvnih žila. Dugoročno je jedan od čimbenika rizika za nastanak koronarne bolesti i izaziva ovisnost. Iz duhanskog katrana izolirano je pedesetak spojeva s kancerogenim djelovanjem. Pušenje je glavni čimbenik rizika za razvoj raka bronha i pluća, te raka grkljana, ždrijela, usne šupljine, jednjaka, bubrega, mokraćnog mjehura, gušterače, a i rak vrata maternice i neki oblici leukemije češći su u osoba koje puše. Čestice duhanskog dima i nadražujući plinoviti sastojci oštećuju dišni sustav i dovode do kronične opstruktivne bolesti pluća.Ugljični monoksid jedan je od štetnih sastojaka duhanskog dima koji otežava normalne procese oksigenacije, budući da ima preko 200 puta veći afinitet prema hemoglobinu nego kisik, tako do 15% hemoglobina pušača može biti vezano s CO. Osobito je štetan za osobe sa srčanim bolestima i u trudnoći jer smanjuje opskrbu kisikom. Pušenje majke povezano je s povećanim rizikom pobačaja, manjom tjelesnom težinom novorođenčeta, a češći je sindrom iznenadne smrti dojenčeta.Pušenje u žena povećava rizik neplodnosti, češće su menstrualne tegobe, 2-3 godine raniji nastup menopauze što ima za posljedicu raniji početak osteoporoze i bolesti srca i krvnih žila. Prema nekim autorima rizik za rak bronha i pluća je 20 puta veći u pušača nego u nepušača, rizik za koronarnu bolest srca je do 3 puta veći, a za cerebrovaskularnu bolest do 4 puta veći. I pasivno pušenje - izloženost duhanskom dimu u prostoru predstavlja opasnost za zdravlje. Dugotrajna izloženost duhanskom dimu u odraslih nepušača povećava rizik oboljevanja od koronarne bolesti za 25 %, te 30-35 % od raka bronha i pluća.U dojenčadi i male djece izložene duhanskom dimu češće su upale respiratornog trakta, srednjeg uha, povećana vjerojatnost razvoja astme, povećana učestalost sindroma iznenadne smrti dojenčeta.Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je u muškaraca uz pušenje vezano 90-95% smrtnosti od raka bronha i pluća, 45-50% smrtnosti od ostalih zloćudnih novotvorina, 20-25% smrti od bolesti srca i krvnih žila i 75-80% smrti od kronične opstruktivne bolesti pluća.U muškaraca i žena ukupno 15% smrti od bolesti srca i krvnih žila i 30% smrti od zloćudnih novotvorina vezano je uz pušenje. Prema podacima SZO danas u svijetu umire 4 milijuna ljudi godišnje od posljedica pušenja i ako se ne zaustave sadašnji trendovi pušenja do 2030. godine umirat će 10 milijuna ljudi godišnje. U Hrvatskoj prema procjeni HLZ od bolesti vezanih uz pušenje umire 12000-14000 osoba, a prema metodologiji SZO procjenjuje se da od bolesti vezanih uz pušenje umire 11000-12000 osoba godišnje. Isto tako prema procjenama SZO pušači zbog prerane smrti u prosjeku gube 20-25 godina od svog očekivanog trajanja života, a 50% pušača koji puše neprekidno od adolescentne dobi vjerojatno će umrijeti od bolesti izazvanih pušenjem. Verica Kralj, dr. med. Hrvatski zavod za javno zdravstvo
4. EUROPSKO ISTRAŽIVANJE O
ALKOHOLU I OSTALIM DROGAMA U ŠKOLSKE DJECE Prvi je ESPAD projekt proveden 1995.godine u 26, a drugi 1999.godine u 30 europskih zemalja, obuhvtio je dob od 15-16 godina. Dogovorena veličina uzorka je (bez obzira na veličinu zemlje) bila oko 3.000 ispitanika. Svaka je zemlja prošla međunarodnu recenziju načina odabira uzorka, te se oni smatraju pouzdano reprezentativnim. Trendovi u Europi Općeniti je dojam da je pušenje u većini ESPAD zemalja u petnaestogodišnjaka već uvriježena navika, koja pokazuje u samo nekoliko zemalja slabe znakove smanjenja (Irska, Cipar, Švedska, Island). Pušenje više od 40 puta u životu je slično kao i prije četiri godine u nekim zemljama (Malta, Italija, Estonija, Velika Britanija, Mađarska, Ukrajina, Farski otoci), ali u većini je, a među njima je i Hrvatska, pušenje i nadalje u porastu (Portugal, Finska, Slovenija, Slovačka, Danska, Norveška, Litva, Češka). Povećanje pušenja je osobito upečatljivo u zemljama Centralne i Istočne Europe, osobito u Češkoj i Litvi. Također je u porastu i u nekim zemljama Sjeverne Europe, osim Švedske i Irske u kojima je zamjetan trend smanjivanja. Prema pokazateljima pušenja u životu kao i pušenja u posljednjih 30 dana Hrvatska se nalazi u gornjoj polovici svih zemalja sudionica. Trendovi u Hrvatskoj Eksperimentiranje s cigaretama je u Hrvatskoj i nadalje zastupljenije u dječaka no u djevojčica, što odražava sličnu situaciju kao i prije četiri godine. Učestalost eksperimentiranja se izgleda u dječaka ustaljuje, ili barem sporije raste. Naime, barem jednom je u životu cigaretu probalo 70% dječaka, što je jednako kao i u prošlom istraživanju, te se možda može smatrati da je dosegnut obuhvat muške populacije koja je zainteresirana za barem jedno iskustvo s cigaretama. Barem jednom je eksperimentiralo s cigaretama 69% djevojčica, što je više (67%) no prije 4 godine pa se možda može u skoroj budućnosti očekivati izjednačavanje po spolovima u tom pokazatelju. Udio onih koji su pušili više od 40 puta u životu pretkazuje sklonost svakodnevnom pušenju i ovisnosti o cigaretama u odrasloj dobi. U četvorogodišnjem je razdoblju zamjetan porast djece koja su pušila 40 i više puta u životu, a porast učestalosti je veći u djevojčica (1995. godine je 27% dječaka i 18% djevojčica pušilo više od 40 puta u životu, a 1999. godine 31% dječaka i 25% djevojčica. Slična je situacija sa svakodnevnim pušenjem u posljednjih mjesec dana. Učestalost svakodnevnog pušenja se u dječaka promijenila u odnosu na prethodno istraživanje od 25% do 30%, a u djevojčica od 19% do 25%. Znači, da od dječaka, pa i od od onih koji i češće eksperimentiraju s cigaretama manji dio odabire svakodnevno pušenje kao naviku, dok se ona u djevojčica brže ustaljuje. Neki ostali pokazatelji Dostupnost cigareta je, prema procjeni mladih, bila vrlo velika. Valja uzeti u obzir da je istraživanje provedeno prije stupanja na snagu zakonskih ograničenja o prodaji duhanskih proizvoda maloljetnicima. Čak 62% djevojčica i 57% dječaka procjenjuje da većina njihovih prijatelja puši cigarete. O prilično visokoj tolerantnosti pa i ambivalentnosti roditelja u vezi s pušenjem govore izjave djece da bi im oko 12% roditelja pušenje dovolili (ili dozvoljavaju), a daljnjih 11% bi se roditelji usprotivili samo pušenju u kući. Oko 55% djece procjenjuje da im roditelji ne bi uopće dozvolili pušenje, a svaki peti nije siguran u roditeljski stav. O rizičnosti svakodnevnog pušenja govori podatak da je učestalost uzimanja marihuane i/ili pijenja alkohola, daleko manja od prosjeka za populaciju zastupljena u nepušača, nešto ispod prosjeka u povremenih pušača, a povećava se višestruko u svakodnevnih pušača. Prim. mr. sc. Marina Kuzman, dr. med. Hrvatski zavod za javno zdravstvo
5. KAKO POMOĆI MLADIMA DA IZABERU ŽIVOT BEZ OVISNOSTI Ako djecu i mladež naučimo odgovornosti i samostalnosti u odabiru kvalitetnih stilova zdravog života onda će i problem ovisnosti (pušenje, alkohol, droga) biti izvan njihovog izbora. Ovisnosti u radu s mladima nisu u središtu niti im treba davati toliko važnosti, nego mlade treba poštivati i uvažavati kao osobe i pristupati im s više povjerenja. Višeznačne poruke koje odrasli daju mladima čine ih nepovjerljivima i zato se ne smije nikada dopustiti da o ovisnostima mlade poučavaju osobe koje za to nisu dovoljno stručne. Što možemo učiniti da bismo pomogli djeci i mladeži da postanu odgovorni i samostalni? Možemo ih voditi. Dobri i
uspješni voditelji znaju informirati, potaknuti i odati priznanje.
Uspješni voditelji koriste djelotvorna ponašanja koja nisu
prisiljavajuća. Djeci treba pružati informacije o onome što ona žele
znati, jer kad ona uče ono što žele znati tada se ne osjećaju kao
"jastučići za pribadače". Možemo ih poticati.
Djeci je potebna potpora odraslih. Djecu se rijetko potiče. Češće
im se daju savjeti, mišljenja i sugestije što nije dobro. Krug uključenosti čine: - činjenice (interesi, hobiji, boja očiju, mjesto rođenja, članovi obitelji, naziv posljednje pročitane knjige) - vrijednosti (stajališta o politici, religiji, umjetnosti, glazbi) - želje (ili ciljevi: biti sretan, biti dobar, prijatelj, biti odvjetnik, biti odgovoran) Učimo djecu istraživanju njihove percepcije. Svijet oko sebe primjećujemo zahvaljujući našemu perceptivnom sustavu, iako često nismo ni svjesni njegova postojanja. Velik dio vrenena u našim životima nismo ni svjesni svoga perceptivnog sustava - uzimamo ga zdravo za gotovo. Naš nam perceptivni svijet pomaže razumijeti svijet koji može biti opipljiv i neopipljiv. Razine percepcije
Sve dok ne shvatimo kako funkcionira perceptivni sustav i kako utječe na način zadovoljenja potreba, ne možemo pomoći djeci da si sama pomognu. Marija Ivanković, prof., viša savjetnica Ministarstva prosvjete i športa i članica Povjerenstva za borbu protiv pušenja
|
