|
Rashladite svoj dom
·
Nastojte rashladiti prostor u kojem živite.
Mjerite sobnu temperaturu između 8.00 i 10.00 sati, u
13.00 sati i noću nakon 22.00 sata. Idealno bi bilo sobnu
temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To
je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60
godina ili ako imate kronične zdravstvene probleme.
·
Koristite hladniji noćni zrak
da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete
tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska
temperatura niža (ako je to moguće).
·
Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće.
Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito
one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna
svijetla i što je više moguće električnih uređaja.
·
Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju
jutarnje ili popodnevno sunce.
·
Objesite mokre ručnike kako bi rashladili zrak u prostoriji. No,
nemojte zaboraviti da se time povećava vlažnost.
·
Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioning) zatvorite vrata
i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je
potrebno.
·
Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali
ako je temperatura iznad 35 ˚C neće spriječiti bolesti
vezane uz velike vrućine. Važno je piti dovoljno tekućine.
Klonite se vrućine
·
Sklonite se u najhladniju prostoriju
Vašeg stana/kuće, posebno noću.
·
Ako Vaš stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2-3 sata
dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je
hlađena).
·
Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
·
Izbjegavajte naporan fizički rad.
Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba
dana, što je obično u jutro između 4.00 i 7.00 sati.
·
Potražite sjenu.
·
Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.
Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine
·
Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi.Druga
mogućnost je je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti
se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.
·
Nosite laganu široku svijetlu odjeću
od prirodnih materijala. Ako idete van stavite šešir
širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.
·
Koristite laganu posteljinu,
plahte, po mogućnosti, bez jastuka kako bi izbjegli
akumulaciju topline.
·
Pijte redovito i izbjegavajte alkohol i napitke s previše
kofeina i šećera.
·
Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.
Pomognite drugima
·
Posjetite obitelj, prijatelje i susjede
koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle
bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.
·
Razgovarajte o toplinskom udaru s Vašom obitelji.
S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki
član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora
poduzeti.
·
Ako je netko koga Vi poznajete pod rizikom pomognite mu
da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji
žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
·
Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih
liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na
termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
·
Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju
toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora
znati kako reagirati.
Ako imate zdravstvene probleme
·
Držite lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u hladnjaku
(pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
·
Tražite savjet liječnika, ako imate neku kroničnu bolest ili
uzimate više lijekova.
Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše
·
Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu
ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije
otiđite u hladniji prostor i mjerite
temperaturu;
·
Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu;
·
Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju
ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili
trbuhu, često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo
vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a
u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata
potrebna je medicinska pomoć;
·
Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane
tegobe duže traju.
Δ
Ako neki član Vaše obitelji ili osobe kojima
pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno
razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ili su bez svijesti
odmah zovite liječnika/ hitnu pomoć. Dok čekate na
liječnika/hitnu pomoć smjestite njega/nju u hladnu
prostoriju u vodoravan položa,j podignute mu/joj noge i
kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem,
kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz
ventilator i špricanje kože vodom temperature 25–30˚C.
Mjerite temperaturu tijela. Nemojte dati acetilsalicilnu
kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u
bočni ležeći položaj.
Izvor:
http://www.euro.who.int/
Važni brojevi:
·
Hitna pomoć – 194 (za cijelu Hrvatsku)
·
Centar 112 djeluje kao jedinstveni komunikacijski centar za
sve vrste hitnih situacija.
Vidi:
www.zdravlje.hr;
www.hzjz.hr;
www.srcana.hr;
www.cezih.hr;
|
