TABLICA ZA ZDRAVSTVENE DJELATNIKE - nuspojave lijekova u vrijeme vrućina

Antikolinergici                                 mogu djelovati na centralnu termoregulaciju, smanjiti kognitivne sposobnosti, smanjiti ili spriječiti znojenje

Antipsihotici                                   Mogu spriječiti znojenje i smanjiti sistolički krvni tlak, centralnu termoregulaciju, kognitivne sposobnosti i vazoldilataciju

Antihistaminici                                Mogu spriječiti znojenje i smanjiti sistolički krvni tlak

Antiparkinsonici                              Mogu spriječiti znojenje, smanjiti sistolički krvni tlak, dovesti do vrtoglavice i zbunjenosti

Antidepresivi                                  smanjuju znojenje, neki mogu poremetiti centralnu termoregulaciju i kognitivne sposobnosti

Anksiolitici i miorelaksansi                  Smanjuju znojenje, i povećavaju vrtoglavicu, smanjuju srčani minutni volumen i time smanjuju hlađenje vazodilatacijom i pogoršavaju respiratorne simptome

Antiadrenergici i betablokatori           mogu onemogućiti dilataciju krvnih žila u koži, smanjujući oslobađanje topline konvekcijom

Simpatikomimetici                           vazodilatatori, uključujući nitrate i antagoniste kalcija, mogu pogoršati hipotenziju u vulnerabilnih pacijenata

Antihipertenzivi i diuretici                 mogu dovesti do dehidracije i smanjiti krvni tlak, uobičajena nuspojava je hiponatrijemija i može se pogoršati ekscesivnim unosom tekućine

Antiepileptici                                  mogu smanjiti kognitivne sposobnosti i povećati vrtoglavicu

Ostali lijekovi kao što su:                  isto imaju antikolinergičko djelovanje

antiemetici, antivertiginozni lijekovi,

gastrointestinalni lijekovi i lijekovi

Mnoga kronična stanja zahtijevaju liječenje lijekovima koji mogu povećati štetni utjecaj vrućine na zdravlje. Umjesto prilagođavanja osnovnih lijekova, preporuča se osigurati takvim pacijentima pristup rashlađenim prostorijama i smanjiti izloženost vrućini. 

Lijekove treba čuvati i transportirati na temperaturi nižoj od 25° C ili u hladnjaku, ako je tako naznačeno. Visoke temperature mogu smanjiti njihovu djelotvornost budući da je većina lijekova licencirana za čuvanje na temperaturi nižoj od 25° C. To je posebno važno za lijekove koji se koristi u hitnim slučajevima, uključujući i antibiotike, adrenergičke lijekove, inzulin, analgetike i sedative.

Neophodno je hlađenje – tuširanje i kupanje u hladnoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike / plahte, hlađenje mokrom spužvom, hladne kupke za noge, itd.

Antipiretici nisu djelotvorni u skidanju temperature koja je nastala zbog visokih vrućina. Oni smanjuju temperaturu tijela samo kada je termoregulacija poremećena zbog djelovanja pirogenih supstanca. Njihovo uzimanje može biti štetno u liječenju bolesti koja nastaje zbog vrućine s obzirom na nuspojave koje imaju na bubrege i jetru.

Mnogi lijekovi mogu imati kao nuspojavu proljeve i povraćanje i time mogu povećati rizik dehidracije u vrijeme velikih vrućina.

Izvor: http://www.euro.who.int/ 

www.zdravlje.hr; www.cezih.hr;

PODSJETNIK ZA LIJEČNIKE OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE I ZDRAVSTVENE ZAŠTITE PREDŠKOLSKE DJECE

Savjeti koliko piti za vrijeme velikih vrućina i toplinskih udara

Piti „puno tekućine“ znači nadomjestiti izgubljenu tekućinu (mokrenjem, znojenjem) za oko 150%.

Za vrijeme vrućina i toplinskih udara ljudi moraju piti, čak i ako ne osjećaju žeđ, posebno stariji koji imaju slabiji osjećaj žeđi.

Ekscesivno pijenje obične vode može dovesti do ozbiljne hiponatrijemije, koja potencijalno može dovesti do komplikacija kao što su moždani udar i smrt. Dodavanje natrijevog klorida i sličnih tvar u napitke (20-50 mmol/L) smanjuje gubitak tekućine mokrenjem i uspostavlja ravnotežu elektrolita.

Svaka starija osoba ili pacijent mora dobiti savjet o količini tekućine koju treba unijeti ovisno o svojem zdravstvenom stanju. Razlikujemo:

SIMPTOMI SUNČANICE: suha koža uz osjetno povišenu tjelesnu temperature. Osoba se žali na glavobolju, vrtoglavicu, nemir, smušenost. Vidljivo je crvenilo lica.

Blagi ili umjereni simptomi   su crvenilo, edemi, sinkopa, grčevi, iscrpljenost. Osobe koje zanemare ove simptome, ubrzo će osjetiti zujanje u ušima, probleme s vidom i malaksalost - a u teškim slučajevima osoba je omamljena, raširenih zjenica.

Izvor: http://www.euro.who.int/ 

www.zdravlje.hr; www.cezih.hr;

ZDRAVSTVENA STANJA KOJA PREDSTAVLJAJU VISOKI RIZIK U SLUČAJU IZLOŽENOSTI VELIKIM VRUĆINAMA

Diabetes mellitus                                   

ostali endokrini poremećaji                                                 E10 – E14

Organski mentalni poremećaji,                 

demencija, Alzheimer                                                       F00 – F09

Ovisnosti                                                                        F10 – F19

Šizofrenija, poremećaj osobnosti                                        F20 – F29

i percepcije                                           

Neurološke bolesti                                                            G20 – G26

(Parkinsonova bolest i bolesnici                

sa smanjenom kognitivnom sposobnošću)

Kardiovaskularne bolesti                                                     I00 – I99

(uključujući hipertenziju, koronarnu

i cerebralnu trombozu, poremećaji sprovodnog      

sustava)                                               

Bolesti respiratornog sustava                                               J00 – J99

Bolesti bubrega, zatajenje                                                   N00 – N39

bubrega, bubrežni kamenci                     

Pretilost                                                                           E65 – E68

BILJEŽI SE VODEĆA DIJAGNOZA KOJA NAJVIŠE UGROŽAVA BOLESNIKA S OBZIROM NA TOPLINSKI VAL. UZ DG TREBA NAVESTI DOB I SPOL.

Kronični pacijenti ili osobe koje o njima skrbe trebaju se prije ljeta obratiti obiteljskom liječniku kako bi dobili upute kako se ponašati za vrijeme  velikih vrućina.

Obiteljski liječnik treba dati upute rizičnim  skupinama bolesnika, koje mu se obrate prije ljeta, kako da se ponašaju za vrijeme velikih vrućina.

Mnoga kronična stanja zahtijevaju liječenje lijekovima koji mogu povećati štetni utjecaj vrućine na zdravlje. Umjesto prilagođavanja osnovnih lijekova, preporuča se osigurati takvim pacijentima pristup rashlađenim prostorijama i smanjiti izloženost vrućini. 

www.zdravlje.hr; www.cezih.hr;

Izvor:http://www.euro.who.int/ 

Posljednja promjena - 21.06.2012. - Last change