mr.sc. Nada Milanović
Priroda i industrija nude vitamine. Ljudski organizam ih uglavnom ne može sintetizirati. Za čime posegnuti ? Da li je dovoljno osnovno pravilo prehrane da je važno uzimati raznolike namirnice, jer se samo tako osigurava dovoljna količina vitamina i ostalih gradivih sastojaka potrebnih organizmu ili treba posegnuti u nekim slučajevima i za vitaminima iz farmaceutske bočice? Može li se kombinirati i jedno i drugo i na što treba paziti ?
Vitamini su esencijalni, prijeko potrebni sastojci hrane. To su organski spojevi niske molekularne težine, nužne supstancije u metaboličkom procesu. Javljaju se kao nezamjenjivi biološki katalizatori različitih kemijskih reakcija u organizmu čovjeka. Reguliraju vitalne procese potrebne za normalan metabolizam stanica, tkiva i organa. Ljudski organizam ih uglavnom ne može sintetizirati, odnosno proizvodi ih u nedovoljnim količinama (vitamin A iz
ß-karotena te vitamin D iz provitamina uz djelovanje sunčeve energije).
Njihov nedostatak uzrokuje poremećaje u organizmu, hipovitaminozu, blaži oblik koji može preći u teži oblik avitaminozu, potpuno pomanjkanje vitamina. To dovodi do teškog premećaja metabolizma i oštećenja mnogih organa, a u težim slučajevima uzrokuje i smrt. No, takva se stanja mogu spriječiti ili ukloniti odgovarajućim djetama s prirodnim namirnicama bogatim vitaminima ili uzimanjem točno određenih količina vitamina sintetiziranih kemijskim putem.
Količina vitamina koja je potrebna za održavanje zdravlja čovjeka različita je za svaki vitamin. Kod uravnotežene prehrane vitaminska terapija nije potrebna, međutim večina ljudi se ne hrani uravnoteženo tijekom cijele godine, tako da je uzimanje vitaminskih preparata ili hrane obogaćene vitaminima opravdano.
Mora se paziti da ne dođe do nekontroliranog uzimanja vitamina,
jer prekomjerno uzimanja dovodi do toksičnosti, hipovitaminoze koja je naročito izražena kod vitamina A i D.
Dnevne potrebe za vitaminima mogu se povečati za vrijeme rasta, trudnoće i dojenja. Koncentracija vitamina u organizmu određuje se iz krvi ili urina direktno ili preko jednog od njihovih metabolita.
Uobičajno je vitamine dijeliti prema topljivosti, na vitamine topljive u mastima i na vitamine topljive u vodi. Ta fizikalna osobina ima utoliko značenje što pokazuje u kojoj vrsti namirnica možemo naći vitamin u večoj koncentraciji.
Postoji i podjela s obzirom na mehanizam djelovanja: na vitamine s
koenzimskim djelovanjem, vitamine bez koenzimskog djelovanja i
vitaminima slične tvari.
Preporučene dnevne količine za pojedine vitamine dovoljne su da pokriju individualne potrebe večine zdravih ljudi koji žive normalnim životom. To se postiže uzimanjem različitih namirnica čime se osigurava unos i drugih prehrambenih tvari koje nisu sasvim točno definirane, a potrebne su čovjekovom organizmu. Vitamini nisu “čarobni napitak” ili “eliksir mladosti” kako se koji puta reklamiraju nego neophodan nutritijent čiji stalan i dovoljan unos pomaže tijelu da bolje podnese godine koje dolaze.
Pretjerani unos vitamina kao dodatka prehrani može poremetiti biokemijske cikluse organizma , dovesti do poremećaja unosa i drugih vitamina kao i do unosa povečanih pa i toksičnih doza što dovodi do neželjenih posljedica. Ipak, važno je naglasiti da ne postoji razlika između prirodnih i sintetskih vitamina. Dobrim omjerom namirnica i vitaminskih dodataka prehrani može se izbalansirati optimalan unos vitamina bez neželjenih posljedica. To se posebno odnosi na osobe s neadekvatnom prehranom ili pojačanom tjelesnom aktivnošću, za vrijeme rasta, trudnoće i dojenja ili kod nekih bolesti, kod čega treba paziti da unos za vitamin A i D ne prelaziti 1 RDA, a za ostale vitamine 3 RDA. |
|
|
Vitamini u prehrani
Vitamini topljivi u mastima
Vitamin A
Vitamin E
Vitamin D
Vitamin K
Vitamini topljivi u vodi
Vitamin C
Vitamin B1
Vitamin B2
Niacin
Vitamin B6
Pantotenska kiselina
Biotin
Folna kiselina
Cijanokobalamin
|
