Tel/Fax: ++385 (0)1 46 83 007,  Odjel za kontrolu voda -Tel/Fax: ++385 (0)1 46 83 009











 


Kontakti

O službi
Ustrojstvo Službe
Popis djelatnika

Novosti
Događanja
Priopćenja i prilozi
Otvoreno za PITANJA

PRAĆENJE I UNAPREĐENJE PREHRANE

Laboratorijska djelatnost službe

Podjela proizvoda i ostalog prema skupinama

Mikrobiološke analize namirnica i POU
Kvaliteta namirnica
Pesticidi i ostalo
Metali i nemetali
Prehrambeni aditivi
Vitamini
Kemijske analize voda
Mikrobiološke analize voda
Kozmetički proizvodi
Posuđe..., dječje igračke
Ostale analize

 

 
Početak / Zavod / Ustrojstvo / Služba za zdravstvenu ekologiju / Priopćenja i prilozi / Vitamini u prehrani
 
 
VITAMINI U PREHRANI

VITAMIN A 


Vitamin A spada u grupu vitamina topljivih u mastima, odnosno u vitamine bez koenzimatske funkcije. Kemijski spada u retinoide, prirodne spojeve i sintetske derivate retinoične kiseline.Sve su to supstancije koje imaju biološke osebine retinola, primarnog nezasićenog alkohola.

Organizam ga može primiti putem biljne hrane u obliku karotena ili putem hrane životinjskog porijekla u obliku A estera.

Prirodni izvori vitamina A su jetra, maslac, sir, punomasno mlijeko, žutanjak i riba (osobito riblje ulje). Izvori karotena prekursora vitamina A su voće i povrće. Kada vitamin A ester ili karoten dođe u organizam, enzim gušterače ga hidrolizira u tankom crijevu. Hidroliza se odvija prije prijelaza mukozne stanične membrane. U obliku A-alkohola prelazi mukoznu staničnu membranu i unutar stanica ponovo esterificira uglavnom u palmitat. Hidroliza retinol-estera se provodi u jetri iz koje se slobodni retinol otpušta u plazmu. Rezerve vitamina A-estera smještene su večim djelom u jetri, a mogu osigurati potrebe za više mjeseci. 

Poznato je više djelovanja vitamina A u organizmu. Važan je za kontrolu rasta, razvoj tkiva i sudjeluje u rastu i regulaciji stanica kostiju. Značajna je njegova povezanost s proteinima tako da se večim unosom proteina u organizam, povečava i potreba za vitaminom A. 

Značajan učinak vitamina A su i njegova antioksidativna svojstva, kao dio obrambenog sustava stanica i međudjelovanje s ostalim vitaminima. Smatra se da vitamin A pojačava funkciju imunološkog sustava i djeluje kod nekih malignih bolesti.

Najpoznatija funkcija vitamina A je njegovo sudjelovanje u biokemiji procesa vida. Kod procesa vida dolazi do pregradnje cis-forme retinala u stabilniju trans-formu. Ta fotokemijska pregradnja dovodi do živčanog podražaja. Svjetlost je faktor koji uvjetuje tu reakciju.

Dnevne potrebe za vitaminom A kod odraslih su 1000 µg retinol ekvivalenta. Smatra se da bi polovicu potrebe za vitaminom A trebalo unositi kao vitamin A, a drugu polovicu u formi karotenoida. Nedostatak vitamina A izaziva nočno sljepilo,smanjuje sposobnost zaštite epitela, očituje se u kserozi i keratizaciji kornee oka i sluznici oka. Kod djece može doći do poremečaja rasta i izgradnje kostiju.

Manjak vitamina A ne mora biti uzrokovan nedovoljnom opskrbom u hrani, nego i smanjenom resorpcijom masti, nesposobnošću organizma da konvertira karoten u vitamin A. Uzrok su bolesti jetre kao hepatitis ili druge, jer je posljedica nesposobnost organizma da pohranjuje vitamin A u jetri. Također, apsorpcija vitamina A može biti smanjena u slučaju nedostataka enzima gušteraće. 

Kod vitamina A osim smanjenog unosa , postoji opasnost od prekomjernog uzimanja što dovodi do toksičnog djelovanja. Kod djece se pokazuje kao oštećenje sluzokože, ispadanje kose, bol u zglobovima, a ponekad utječe na rast kostiju. 

Djeluje teratogeno na embrio pa je stoga potreban veliki oprez pri uzimanju vitamina A kod trudnica. Pojava akutnog trovanja pri povečanom unosu, opažena je kod konzumacije jetre sjevernog medvjeda. Hipervitaminoza vitamina A spontano nestaje prestankom uzimanja vitamina A.

Posljedice prevelikog uzimanja su razlog da se dnevno uzimanje vitamina A ograničava na količinu od 1000 µg RE ili jedne preporučene dnevne doze. Na tržištu danas nalazimo namirnice koje su obogačene vitaminom A (margarin) i veliki broj dijetetskih proizvoda koji sadrže vitamin A ili njegov provitamin, karoten. Kod čitanja deklaracije tih proizvoda treba obratiti pažnju na sadržaj koji za vitamin A ne smije prelaziti 1 RDA odnosno 1000 µg RE, a za karoten 3 RDA ili 18 mg. Sve veće doze mogu se uzimati samo pod liječničkom kontrolom.

Vitamini topivi u mastima često se nalaze u preparatima koji se mogu naći na tržištu u količinama puno višim od navedenih. Potrebno je naglasiti da se često griješi smatrajući vitamine eliksirom mladosti te povećavajući unos “ubrzavamo” i proces podmlađivqanja. Ispitivanja pokazuju drugačije te se uvijek završava na davno zaključenim i zabilježenim Praracelzusovim pravilom da je umjerenost uvjet opstojnosti.

«- Prethodna Sljedeća -»
Vitamini u prehrani

Vitamini topljivi u mastima
  Vitamin A
  Vitamin E
  Vitamin D
  Vitamin K

Vitamini topljivi u vodi
  Vitamin C
  Vitamin B1
  Vitamin B2
  Niacin
  Vitamin B6
  Pantotenska kiselina
  Biotin
  Folna kiselina
  Cijanokobalamin