Hrvatski Dan bez duhanskog dima se od 2003. godine obilježava na prvi dan Korizme, a cilj mu je podsjetiti javnost na važnost nepušenja, potaknuti pušače da na taj dan ne zapale cigaretu i trajno prestanu pušiti.
U Hrvatskoj je najmanje svaka treća odrasla osoba pušač. Procjenjuje se da je gotovo svaka peta umrla osoba u Hrvatskoj umrla od bolesti vezanih uz pušenje. Pušenje je jedan od vodećih uzroka smrti koji se može izbjeći, pa je zato prestanak pušenja jedna od najvažnijih odluka u brizi za vlastito zdravlje.
Pušenje utječe na naš život. Utječe na plodnost i žena i muškaraca. Ubrzava gubitak reprodukcijskih funkcija, povećava rizik od spontanih pobačaja, usporavanja unutarmaterničnog razvoja ploda, prijevremenog poroda djece manje porođajne mase i dužine.
Pasivno pušenje je problem od posebnog značaja, a može rezultirati brojnim po zdravlje štetnim posljedicama. Najstrašnija je posljedica sindrom iznenadne smrti dojenčeta.
Pušenje u adolescentnom razdoblju rizični je čimbenik koji se isprepliće s drugim rizičnim ponašanjima, uporabom alkohola i drugih psihoaktivnih tvari, stupanjem u rane spolne odnose i mjenjanjem spolnih partnera.
U prevenciji započimanja pušenja, posebice mladih, važno je postići društvenu klimu u kojoj se pušenje duhana ne doživljava kao pozitivno, što podrazumijeva osiguravanje okoliša koji uspostavlja nekorištenje duhana kao normu.
Od utjecaja reklama posebno treba zaštititi mlade koji u razdoblju odrastanja traže uzore, modele ponašanja te formiraju životne navike. Iako se ne reklamiraju izravno, suptilnim reklamama, povezujući cigarete ili pušenje s nekom vrstom ugode ili poželjne situacije, šalju se poruke kojima se nesvjesno potiče i ohrabruje pušenje. Ne smijemo zaboraviti da obrasci ponašanja i odabir životnog stila imaju utjecaj na trenutno zdravlje, ali i na zdravlje u budućnosti. Rano eksperimentiranje, vršnjački pritisak, nedovoljna društvena podrška i nejasni roditeljski stavovi pogoduju ranom usvajanju pušačkih navika. Prema podacima istraživanja o zdravstvenom ponašanju mladih iz 2010. godine (HBSC, 2011), u Hrvatskoj u dobi od 11 godina 22% dječaka te 10% djevojčica izjavljuje da je već probalo pušiti. Što osoba ranije započne pušiti, veći su izgledi za intenzivnije i dulje pušenje u odrasloj dobi. Ne započeti pušiti uvijek je najbolji izbor.
Školski programi za sprječavanje uporabe duhana i ovisnosti bit će najučinkovitiji ako su dio koordiniranog školskog zdravstvenog programa kroz koji nastavnici, učenici, obitelji, školsko osoblje i predstavnici lokalne zajednice ističu dosljedne poruke o štetnosti uporabe duhana, a osnaženi su aktivnostima šire zajednice. Cilj takvih programa trebao bi biti smanjenje socijalne prihvatljivosti pušenja, pomoć učenicima u razumijevanju zašto mladi ljudi počinju pušiti te identifikacija pozitivnih aktivnosti kojima bi se zadovoljili njihovi ciljevi, razvile sposobnosti asertivnog ponašanja, postavljanja ciljeva, rješavanja problema i odupiranja pritisku medija i vršnjaka.
I danas, na hrvatski Dan bez dima, svojom odlukom i zdravim navikama postanimo primjer djeci i mladima. Omogućimo im da odrastaju u okolišu bez duhanskog dima, olakšajmo im donošenje zdravih odluka koje će štititi njihovo zdravlje, rast i razvoj!