Svake godine katastrofe uzrokuju neizmjernu patnju milijuna ljudi, najčešće najsiromašnijih, marginaliziranih i najranjivijih na svijetu. Svjetskim humanitarnim danom odaje se počast onima koji su izgubili živote u humanitarnoj službi i onima koji nastavljaju pomagati milijunima ljudi. Brojne su humanitarne potrebe diljem svijeta, a u zadovoljenju tih potreba iznimno je značajna međunarodna suradnja.
Humanitarni djelatnici nastoje pružiti pomoć koja spašava život i dugoročno rehabilitira zajednice pogođene katastrofama, bez obzira gdje se nalaze i bez diskriminacije na temelju narodnosti, društvene skupine, religije, spola, rase i sl. Humanitarni djelatnici mogu dolaziti iz drugih zemalja, ali većina ih je iz zemlje u kojoj rade. Svatko može biti humanitarac, a ljudi pogođeni katastrofama su najčešće prvi koji pomažu vlastitim zajednicama nakon katastrofe.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo se u brojnim prilikama, u suradnji s međunarodnim i hrvatskim institucijama, angažirao u pružanju pomoći u hitnim situacijama. HZJZ je provodio sanaciju posljedica katastrofe na području Općine Gunja i pružao pomoć u terenskoj bolnici u zimskom tranzitnom centru za izbjeglice, ispričala nam je doc. dr. sc. Nataša Janev Holcer, voditeljica Odsjeka za biološki monitoring HZJZ-a, koja je sudjelovala u ovim aktivnostima:
Republika Hrvatska se tijekom 2014. i 2015. godine suočila s dvije sasvim oprečne izvanredne krizne situacije, koje su imale utjecaja na zdravlje ljudi i njihovu kvalitetu života te na okoliš. Kao djelatnica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Službe za zdravstvenu ekologiju sudjelovala sam u provedbi javnozdravstvenih mjera i mjera sanacije na poplavama stradalim područjima i u sklopu kampa za izbjeglice. S te sam strane obavljala svoj posao i radna zaduženja kao dio svog profesionalnog doprinosa i stručnosti. No, ono što nas nitko nije učio niti pripremao je taj ljudski dio, kada se nađete u situacijama pružanja pomoći i podrške stradalim ljudima koji su ostali bez svojih domova i stvari koje su im pružali osjećaj sigurnosti. U izvanrednim, kriznim situacijama koje su nas dočekale, bilo je potrebno u kratko vrijeme napraviti što više kako bi se situacija normalizirala. To u stvarnosti znači da uz provedbu javnozdravstvenih mjera koje su dio mog posla, a, iako nije bilo potrebno i nitko to od vas ne traži, sudjelujete i u prikupljanju i podjeli odjeće i obuće, pokušavate riješiti komunikaciju i jezične probleme i prilagoditi se kulturološkim i tradicijskim razlikama. Takav zajednički pristup i liječnika različitih zdravstvenih ustanova i pripadnika hitnih službi i operativnih snaga (vatrogasaca, policajaca, hitne medicinske pomoći) koje su bile uključene u rješavanje situacije na terenu i rada sa stradalim ljudima, sve nas je obogatio. Zahvaljujući poduzetim mjerama nije bilo niti epidemija, a zajedničkim radom svih operativnih službi na terenu i stalnim nadzorom je situacija konstantno bila pod kontrolom.
Imala sam priliku i zadovoljstvo sudjelovati u humanitarnim akcijama i primanju donacija (lijekovi i medicinska oprema) i za izbjeglice i za evakuirano stanovništvo stradalo u poplavama. Taj je aspekt dio puno većeg i kompleksnijeg međunarodnog humanitarnog djelovanja kojem je cilj ublažavanje posljedica krize na ljude izbjegle neovisno o razlozima, kojima je potrebna pomoć da nastave živjeti dostojanstven život. Bilo je zadovoljstvo razveseliti djecu dijeljenjem doniranih igračaka za male izbjeglice da bi se igrali u dječjem kutku u centru.
Zašto smo kao djelatnici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo bili angažirani?
Tijekom 2014. godine se Hrvatska po prvi puta suočila s poplavama kao prirodnom katastrofom takvog razmjera, koje su pogodile područje županjske Posavine i prouzročile znatna oštećenja na objektima koji pružaju zdravstvenu zaštitu, na komunalnoj i prometnoj infrastrukturi. Bilo je potrebno provesti spašavanje i evakuaciju stanovništva dok je pristup poplavljenim područjima bio otežan. Kao posljedica poplava pojavila se opasnost od kontaminacije vodovodne vode, prijetnja razvoja crijevnih zaraznih bolesti zbog kontaminacije životnog prostora otpadnim vodama. Također je, zbog gustog smještaja evakuiranih osoba, bio povećan rizik od prijenosa bolesti koje se šire kontaktnim i kapljičnim putem među gusto smještenim evakuiranim stanovništvom pa je Krizni stožer Ministarstva zdravlja RH, na osnovi epidemioloških izvida djelatnika Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, predložio pojačani kontinuirani nadzor nad objektima za prihvat mještana, higijene smještajnog prostora i sanitarnih prostorija te provedbu tekuće dezinfekcije, vodoopskrbu, odvodnju otpadnih voda, zbrinjavanje otpada kao i nadzor nad pripremom i podjelom hrane. Preporučen je i nadzor svih koji rade na obnavljanju stradalih područja te nizu javnih i ugostiteljskih ustanova, ali i u mjestima koja graniče s poplavljenim područjima i mjestima u koja je evakuiran veći broj osoba s poplavljenog područja. Temeljem Plana provedbe mjera radi sprječavanje i suzbijanja zaraznih bolesti sam terenskim radom sudjelovala tijekom cijelog razdoblja od svibnja 2014., kada je došlo do pucanja nasipa, pa sve do lipnja sljedeće godine, kada smo intenzivno radili na uspostavljanju normalizacije stanja i zaštiti zdravlja stradalog stanovništva.
Tijekom migrantske krize od rujna 2015. do travnja 2016. godine sam u provedbi mjera, osim kao djelatnica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ispred Službe za zdravstvenu ekologiju, sudjelovala i kao koordinatorica Kriznog stožera Ministarstva zdravstva te sam imala priliku sudjelovati u primanju donacija (lijekovi i medicinska oprema) za terensku bolnicu u zimskom tranzitnom centru Slavonski Brod.
Kako su migranti koji su, osim odraslih osoba obuhvaćali i djecu te stariju populaciju, pristizali iz udaljenih područja, putovali danima u lošim higijensko-sanitarnim uvjetima s brojnim i različitim zdravstvenim problemima, njihov je tranzit kroz Hrvatsku mogao znatno utjecati na javno zdravlje. Stoga su kvalitetan epidemiološki nadzor i provedba javnozdravstvenih mjera bile od izuzetne važnosti tijekom migrantske krize radi ranog prepoznavanje i kontrole epidemija zaraznih bolesti i drugih zdravstvenih problema.
Stručan i profesionalan pristup u provedbi javnozdravstvenih mjera i sanacije, koja, između ostalog, obuhvaća edukaciju svih uključenih djelatnika operativnih službi, uklanjanje otpadnih tvari, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju kao i sanaciju terena te održavanje broja štetnika na minimumu u uvjetima gdje se veliki broj ljudi nalazi na malom prostoru, nije bilo samo pitanje uklanjanja izvora potencijalnih zaraza nego i ostvarenje prava stanovništva pogođenih poplavama na području županjske Posavine i migranata na zdrav okoliš i kvalitetu života.
