Praćenje antimikrobne rezistencije u gonokoka u Hrvatskoj

Gonoreja je, nakon infekcije klamidijom, druga najčešća bakterijska spolno prenosiva infekcija (SPI) u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama, a rezistencija bakterije koja je uzrokuje, Neisseriae gonorrhoeae, na antibiotike koji se trenutno koriste u njenom liječenju (cefiksim, ceftriakson, azitromicin), zadnjih je godina u porastu. Pitanja antimikrobne rezistencije (AMR) i bolničkih infekcija su visoko na listi prioriteta u Europskoj uniji, a provođenje pojačanog praćenja AMR-a na nacionalnoj i međunarodnoj razini je naglašeno i u Programu rada Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (engl. European Centre for Disease Prevention and Control; ECDC) za 2017. godinu.

Zbog pojave slučajeva smanjene osjetljivosti gonokoka na antibiotike i neadekvatnog liječenja diljem Europe, ECDC od 2009. godine provodi program nadzora nad AMR-om gonokoka u Europi (European Gonococcal Antimicrobial Surveillance Programme; Euro-GASP). Cilj je ovog programa poboljšati učestalost i pravovremenost izvještavanja te povezati podatke o osjetljivosti gonokoka s epidemiološkim karakteristikama oboljelih da bi se poboljšale mjere prevencije i ishodi liječenja oboljelih, što je ključno za smanjenje rizika od komplikacija i širenja infekcije.  (Više o programu na poveznici: http://ecdc.europa.eu/en/healthtopics/gonorrhoea/response-plan/Pages/response-plan.aspx)

U programu Euro-GASP, u kojem sudjeluju države članice Europske Unije i Europske ekonomske zajednice (EU/EEA), testira se osjetljivost sojeva N. gonorrhoeae na antibiotike preporučene za liječenje gonoreje. Komponente programa su sentinel prikupljanje podataka o osjetljivosti gonokoka na antibiotike koji se koriste u liječenju gonoreje, edukacija i osiguranje kvalitete testiranja te postupci vanjske kontrole kvalitete testiranja laboratorija.

Najnoviji dostupni podaci izvještaja ECDC-a pokazuju porast rezistencije na dva preporučena antibiotika iz europskih smjernica za antimikrobno liječenje gonoreje (ceftriakson/cefiksim i azitromicin). Prvi Euro-GASP izolati s rezistencijom na ceftriakson (>0.125 mg/L) su evidentirani  2011. godine, a radi se o 10 izolata iz Austrije i Njemačke. Udio rezistencije na ciprofloksacin bio je oko 50 %, a na azitromicin oko 4 %. Učestalost gonoreje rezistentne na cefiksim je veća kod oboljelih žena i heteroseksualnih muškaraca.

Hrvatska se uključila u program krajem 2014. godine, nakon što je u listopadu 2014. godine stručni tim ECDC-a u radnom posjetu Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), tijekom kojeg zajedno sa stručnjacima iz HZJZ-a, Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Referentnog centra za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike Ministarstva zdravlja RH i NZZJZ-a „Dr. Andrija Štampar“ razmatrao mogućnosti i postupak uključivanja Hrvatske u Euro-GASP.

Stručna je javnost o programu Euro – GASP informirana na 6. hrvatskom kongresu o urogenitalnim i spolno prenosivim infekcijama u listopadu 2014. godine u Opatiji, i člankom u Liječničkim novinama. Izolati  N. gonnorhoeae iz svih mikrobioloških laboratorija u Hrvatskoj koji sudjeluju u praćenju rezistencije bakterija na antibiotike se šalju u Odjel za bakteriologiju Službe za mikrobiologiju HZJZ-a, u okviru kojeg djeluje Hrvatski nacionalni referentni laboratoriji (NRL) ECDC-a. Dobiveni se uzorci šalju na potvrdu u National Infection Service, Public Health England u London, te se nakon potvrde uključuju u sustav ECDC-a. Hrvatski su rezultati ove godine uključeni i u publikaciju ECDC-a o rezistenciji N. Gonorrhoeae na antibiotike u 24 europske zemlje u 2015. godini. Iako je za sada prema dostupnim podacima učestalost ovih izolata u RH niska (manje od 20 godišnje), zbog ubrzanog razvoja rezistencije, posebno na cefalosporine viših generacija, nedostatka novih antibiotika i ozbiljnih komplikacija koje neliječena infekcija može prouzročiti, potrebno je pobuditi javni i stručni interes za ovu problematiku.

Priopćenje Svjetske zdravstvene organizacije o problemu rastuće rezistencije pretpostavlja da je u zemljama niskog dohotka češća rezistencija ove infekcije na antibiotike, ali nedostaju podaci zbog manjka sustava za dijagnostiku i izvješćivanje. U Hrvatskoj stručna i zakonska obveza prijavljivanja zaraznih bolesti omogućuje suradnju zdravstvene struke na stjecanju sveobuhvatnog uvida u podatke o učestalosti infekcije, a osnovni cilj ovih mjera – intervencija: planiranje, provedba i evaluacija preventivnih mjera – postiže se pravovremenim i preciznim prijavama oboljelih od gonoreje, testiranjem rezistencije izolata N. gonnorhoeae iz mikrobioloških laboratorija na antibiotike u NRL ECDC-a te prikupljanjem i analizom podataka iz sustava.