Svjetski dan borbe protiv raka

Simptomi

Budući da su zloćudne bolesti heterogena skupina bolesti, čitav je niz različitih simptoma koje mogu izazvati, ovisno o tome gdje se tumor nalazi, koliko je velik, utječe li na okolna tkiva i organe te o tome je li se proširio i na udaljene dijelove tijela. Simptomi koji se javljaju kod većeg broja različitih sijela raka uključuju umor, povišenu tjelesnu temperaturu i nagli neobjašnjivi gubitak težine, no nisu specifični samo za zloćudne bolesti, već se pojavljuju i u drugim bolestima i stanjima.

Najčešće zloćudne bolesti u Hrvatskoj su rak debelog crijeva, rak pluća, rak dojke i rak prostate. Simptomi koji ukazuju na ove bolesti međusobno su vrlo različiti.

Rak debelog crijeva

  • često se spominje krv u stolici kao početni simptom, ali je važno naglasiti da se najčešće radi o takozvanom okultnom (skrivenom) krvarenju koje nije vidljivo golim okom, zbog čega je važno odazvati se na pozive u sklopu preventivnih programa kojima se stolica testira na okultno krvarenje
  • drugi česti simptomi raka debelog crijeva su promjene u navikama pražnjenja crijeva koje traju dulje od mjesec dana (česti zatvori ili proljev)
  • osjećaj nelagode u trbuhu
  • grčevi ili česta nadutost
  • osjećaj nedovoljnog pražnjenja
  • tanke stolice
  • neobjašnjena anemija

Svi ovi simptomi se često pripisuju promjeni prehrane ili načina života, no važno je redovito se odazivati na preventivne preglede kojima je moguće otkriti promjene na debelom crijevu u ranoj fazi, kada su šanse za izlječenje mnogo veće.

Rak pluća

U ranoj fazi, osim kod manjeg broja oboljelih, ovaj rak ne izaziva simptome. Najčešće se otkriva kad već uznapreduje, te je zbog toga smrtnost od ove vrste raka još uvijek visoka.

Kod nekih se osoba može javiti:

  • dugotrajan kašalj
  • zaduha
  • teško disanje
  • promuklost
  • bol u prsima

Od raka pluća najčešće obolijevaju pušači, kod kojih se neki od ovih simptoma javljaju i inače, stoga je važno obratiti pozornost na simptome koji ne prolaze, ili su po nekom svom obilježju drugačiji od onih koje inače doživljavate.

Rak dojke

Najčešće se spominje kvržica na dojci, a kod velikog broja žena dolazi i do drugih promjena:

  • iscjedak iz bradavice
  • uvlačenje bradavica
  • pojava „narančine kože“ na dojci
  • udubljenja
  • otekline
  • crvenilo
  • zadebljana koža

U trenutku u kojem se kvržica može napipati ili je došlo do navedenih promjena na dojci, rak je često već uznapredovao. Stoga je važno redovito obavljati preventivne preglede (mamografiju odnosno ultrazvuk), kojima se rak dojke može otkriti u fazi u kojoj se još ne može napipati.

Rak prostate

Premda je ovo najčešći rak kod muškaraca u razvijenom svijetu, nisko je na listi zloćudnih uzroka smrti muškaraca, s obzirom na povoljniju prognozu u odnosu na rak pluća i debelog crijeva, druge najčešće zloćudne bolesti u muškaraca.

Najčešći simptomi raka prostate su:

  • teškoće s mokrenjem (otežano mokrenje, osjećaj nepotpunog pražnjenja, krv u mokraći ili ejakulatu)
  • erektilna disfunkcija

Navedeni simptomi mnogo češće upućuju na benigno povećanje prostate, no u starijoj dobi te ako je u obitelji netko bolovao od raka prostate, važno je posjetiti liječnika ukoliko se ovi simptomi jave.

Maligni melanom kože

Postoji nekoliko vrsta tumora kože, no, osim melanoma, većinom se radi o relativno benignim i sporo rastućim tumorima.

Jednostavno pravilo – ABCDE, pomaže da prepoznamo madeže i promjene na koži na koje treba obratiti pozornost. Ako promjena:

  • postane asimetrična (A)
  • poprimi neravne granice (B-borders, granice)
  • mijenja boju (C-color, boja)
  • ima promjer veći od 6mm (D-diameter, promjer)
  • mijenja veličinu, boju, debljinu tijekom vremena (E-evolution, promjena)

može se raditi o malignom melanomu pa se treba posavjetovati s liječnikom. Kod ove su vrste raka samopregledi i redoviti preventivni pregledi kod liječnika od velike pomoći.

Svi opisani simptomi mogu se javiti i kod niza drugih bolesti i stanja. Dapače, ukoliko se pojavi neki od simptoma, najčešće se ne radi o raku već o nečem puno bezazlenijem. Većina glavobolja, probavnih problema, madeža i teškoća mokrenja benigni su simptomi koji će proći sami od sebe.

Važno je obratiti pažnju na to koliko se često simptomi javljaju, koliko dugo traju, prolaze li nakon uzimanja lijekova i jesu li novi, nagli i neuobičajeni za osobu te se savjetovati s obiteljskim liječnikom koji može pomoći u razjašnjavanju dvojbi.

Također, ovisno o dobi, rizičnim čimbenicima i obiteljskoj anamnezi, potrebno je na vrijeme započeti s preventivnim pregledima koji omogućuju rano otkrivanje, a samim time i veće šanse za izlječenje nekih oblika zloćudnih bolesti.

Saznajte više o tome što i sami možete učiniti na sljedećoj stranici.