Svjetski dan zdravlja – vektorske bolesti

“Postoji jasan signal upozorenja Europskoj regiji da će se bolesti koje prenose vektori širiti i jačati u nadolazećim godinama. Tome pridonose daleka putovanja i globalizirana trgovina, kao i povećana urbanizacija te klimatske promjene“, kaže Zsuzsanna Jakab, Regionalna direktorica Europskog ureda SZO. “Povijesno iskustvo pokazuje da kada su nastojanja na suzbijanju i nadziranju širenja bolesti fokusirana i ustrajna, ove se bolesti može obuzdati i riješiti ih se. U protivnom se mogu vratiti i postoji opasnost njihova ponovnog udomaćivanja u Europi. Ovo nije vrijeme za opuštanje.”

Prijetnja od bolesti koje prenose komarci

Putnici koji se vraćaju iz zemalja s endemskim bolestima donose u Europsku regiju malariju, dengu i chikungunya.

Dok mnogi Europljani smatraju malariju egzotičnom bolesti, 2013. godine u Europu je uvezeno 5000 slučajeva malarije. Nasuprot tome, broj prijavljenih slučajeva koji su lokalno zaraženi dramatično je pao: s 90 712 u 1995. na samo 37 u 2013. godini. Uvezeni slučajevi i nedavne epidemije ukazuju na potencijal malarije da se ponovno udomaći u područjima gdje je iskorijenjena, ugrožavajući cilj Regije da eliminira ovu bolest do 2015. godine.

Globalizacija, povećani opseg trgovine i putovanja, nastavak urbanizacije te promjene okoliša/klime doprinijele su unosu i udomaćivanju komarca soja Aedes – vektora denge i chikungunye – u Europskoj regiji SZO. Tamo gdje su se ovi invazivni sojevi komarca ustalili ili ponovno udomaćili, postoji opasnost od lokalnog prijenosa ovih bolesti.

Tako da sada u Europi postoji prijetnja od epidemije denga groznice; 2010. godine lokalni prijenos je prijavljen po prvi put u Francuskoj i Hrvatskoj, a uvezeni slučajevi su otkriveni u tri druge europske zemlje. 2012. godine izbila je prva epidemija denge na portugalskom otoku Madeiri, rezultirajući s preko 2000 slučajeva. Komarci vektori chikungunye izazvali su prvu europsku epidemiju u Italiji 2007. godine, s gotovo 200 slučajeva.

Tri faze nadzora nad vektorima i bolesti

Praćenje i nadzor vektora te rano otkrivanje slučajeva prenesenih infekcija na ljude ključni su za sprečavanje ponovnog unosa i udomaćivanja komaraca, te širenja bolesti koje nose. To ima tri glavne faze:

  1. Nadzor nad vektorima. Ovo znači sprečavanje unošenja, udomaćivanja i širenja vektora, kao i njihovo rano otkrivanje i obuzdavanje. Pritom su ključni komunikacija rizika i mobilizacija zajednice.
  2. Sprečavanje bolesti. Tamo gdje su insekti vektori uneseni i udomaćeni, treba poduzeti mjere praćenja i nadzora invazivnih komaraca, krpelja ili pješčanih muha, koordinirano s praćenjem bolesti kod rizične populacije, kako bi se spriječile epidemije.
  3. Ograničiti širenje. Da bi se izbjegle velike epidemije, posebno u novo pogođenim područjima, ključno je informiranje javnosti, podizanje svijesti kod zdravstvenih profesionalaca te odgovarajuća laboratorijska oprema za rano dijagnosticiranje i djelotvorno liječenje bolesti koje se prenose vektorima.

Europski zajednički okvir za borbu protiv bolesti koje prenose komarci

Krajem 2013. godine, europske su zemlje odobrile novi sedmogodišnji okvir rada za Europsku regiju[1] u cilju unaprjeđenja praćenja i nadzora nad invazivnim sojevima komaraca te suzbijanja i nadzora nad re-emergentnim bolestima. Europski ured Svjetske zdravstvene organizacije radi sa svojim partnerima – uključujući Europsku komisiju, Europsku asocijaciju za nadzor nad komarcima (EMCA) te Europski centar za prevenciju i nadzor nad bolesti (ECDC) – da bi se podigla svijest o problemu te poduprle zemlje u njegovu rješavanju.

“Poziv Regionalnog ureda za akciju dolazi u pravom trenutku, imajući u vidu povećanu osjetljivost Europske regije, koja je djelomično povezana s povećanim putovanjima i trgovinom, povišenim temperaturama te ekstremnim vremenskim prilikama, što objašnjava rastuću javnozdravstvenu zabrinutost i naglašava prekograničnu prirodu ponovnog javljanja bolesti koje prenose vektori”, kaže Guénaël Rodier, direktor Odjela za zarazne bolesti, pri Europskom uredu SZO. “Regionalni okvir rada osigurava onima koji donose odluke jasnu sliku postojećih opasnosti i prijetnji koje se javljanju od komaraca iz roda Aedes, kako bi se pomoglo zemljama da razviju i obnove operativne planove, usklade pristupe i koordiniraju prekogranične akcije.”

Ovaj radni okvir posvećuje posebnu pozornost sudjelovanju zdravstvenih radnika u otkrivanju i liječenju bolesti koje su za njih nove, kao i poticanje članova javnosti da uoče dolazak novih komaraca, učine domaće okruženje neprikladnim za opstanak komaraca te se zaštite od uboda insekata.

 

Više informacija može se pronaći na SZO stranicama:


[1] Regional framework for surveillance and control of invasive mosquito vectors and re-emerging vector-borne diseases, 2014–2020. Copenhagen: WHO Regional Office for Europe; 2013 (http://www.euro.who.int/en/health-topics/communicable-diseases/vector-borne-and-parasitic-diseases/publications/2013/regional-framework-for-surveillance-and-control-of-invasive-mosquito-vectors-and-re-emerging-vector-borne-diseases,-20142020).